Badnji dan, Badnjak, Badnjica
U neka davna vremena na badnjak se donosio panj u kuću.
Slika-Wallpapers
Kasnije ju je zamijenila suha grana...
Grana - Photo by Nikola Belavic
Pričat ću vam o "starome badnjaku" u o "mladome božiću". A ta riječ osnovu ima u bdjeti (praslavenski b'd, staroslavenski bad) i označava panj koji se palio na svetu noć, što je običaj još iz poganskih vremena. Spaliti staro da se napravi mjesto za novo! Badnjak je drvo (u mom kraju obično hrastova grana sa suhim, još neotpalim lišćem na sebi, a drvo je simbol života i svet simbol u skoro svim kulturama (drvo života, šamansko drvo, križ), možemo tu simboliku drveta pratiti sve do Sumera i dalje do Edena, rajskog vrta.. Sve je to vezano i za Zimski solsticij. I ideja ponovnog rođenja povezana je i s zimskim solsticijem i Božićem. Mnoge su vjerske svečanosti i obredi u Rimskom Carstvu bili povezani sa zimskim solsticijem. Sunce je za život na zemlji od životne važnosti, često je, u mnogim kulturama proglašavano božanstvom, nije čudo da su sve religije i kultovi najkraći dan i najdužu noć obilježavale na posebne, ali često vrlo slične načine. SUNDAY (nedjelja) je sunčev dan. Drvo se u toj dugoj noći palilo da rastjera tamu.
Otkrivamo da su se mnogi nekršćanski elementi (što nemožeš pokoriti i uništiti prisvoji pod svoje...) provukli u kršćansku praksu, što samo znači da se svako novo vjerovanje naslanja i nastavlja na jučerašnjicu.Kako god, predstoji nam najduža noć, Tiha noć, sveta noć i dok badnje drvo tiho dogorjeva (makar simbolički) počet će plamtjeti drugo drvo, Božićno drvce, gradovi i sela će biti osvijetljeni i prebrodit ćemo tu najdužu noć ipak u Svjetlu, jer u ovoj noći, upravo u najduljem i najdubljem mraku se rađa Novo Svjetlo, Nove nade za ljudski rod...!.
Drvo života ili Drvo svjetlosti kod starih Slavena bilo je simbol života, nečega od čega je sve počelo. Stari Slaveni su vjerovali da nakon smrti njihove duše odlaze u stablo i tamo prebivaju ostatak vremena. Poštivanje stabla nastalo je još od vjerovanja da je čovjek nastao od drveta. Naši preci su poštivali stabla prvenstveno jer su vjerovali da se u drveću nalaze duše nekih njima bliskih pokojnika, te da ih taj pokojnik štiti. To je vjerovanje bilo razvijeno i u drugim Europskim mitologijama:
Nordijska mitologija, Germanska mitologija...Drvo života u Nordijskoj mitologiji nazivalo se Yggdrasil.
Preuzeto sa: http://hr.wikipedia.org/wiki/Drvo_%C5%BEivota
Slično je i s Božićnim drvcem.
Jelka, Bor - Pošto je dolaskom zime sve zamrlo, osim zimzelenog drveća, značilo je da u njima živi dobar duh koji je jači od sile tame i zime. Razvio se običaj da se zimzeleno drveće posječe i dovede u kuću da bi s njim doveo i dobar duh, dok su se na grane vješali darovi. Taj običaj poštivale se stare prirodne religije, a kršćanstvo ga je preuzelo (za Božić).
Sa psihološkog gledišta, Drvo života simbolički predstavlja naše svjesne, podsvjesne i nadsvjesne funkcije.
Sutra ću malo pisati o Božiću, jaslicama i kad su nastale...Uživajte u pripremama za raskošne blagdane... i sretno i lijepo ih provedite uz svoje najmilije...Neka Božićno svjetlo obasja sva srca!