Drvo sefirot (Drvo života)

"Sefer," na hebrejskom znači "knjiga," ili "broj." On je povezan i s našim riječima poput "sfera" i "safir".

"Drvo s knjigama" osmišljeno je od židovskih mistika, prvo u "Sefir Yecirah," (Knjiga stvaranja) između 100 i 600 naše ere; i kasnije temeljito razrađeno u "Sefir ha Zohar," (Knjiga blistavila) koju je napisao između 1280. i 1286.  Moses ben Shem Tov de Leon u Gvadalahari, Španjolska.  

Porijeklo Kabale je u Judaizmu, ali je prihvaćena i u mnogim drugim religijskim sustavima. Postojali su i kršćanski kabalisti, najpoznatiji među njima je mistik  Jacob Boehme (1575-1624), čije je pisanje utjecalo na okultiste reda Zlatne zore iz 19. stoljeća, koji su postali poznati kao "Zapadna tradicija misterija." Interpretacija u ovom tekstu proizlazi iz kombinacije Zapadne tradicije misterija, židovske tradicije i suvremene astrološke analize.

Činjenica jest da Kabala može koristiti i onima koji pripadaju bilo kojoj religiji, kao i ateistima. Čak i najtvrđi egzistencijalisti mogu prepoznati mentalna stanja; poput ambicije, entuzijazma, strahopoštovanja, zahvalnosti – sva preslikana na Drvetu života.

Kabala (hebrejski korijen riječi KBL – primiti) je sustav mišljenja – način da se uzajamno povežu različiti arhetipovi, a svaki simbolizira različit aspekt života. Ona povezuje mnogostrukost različitih pristupa, vrlo odvojenih jedni od drugih, a katkada su potpuno kontradiktorni. Psihologija, tarot, mitologija, teozofija, snovi, astrologija, numerologija, poezija i geometrija, svi se oni usklađuju (harmoniziraju) na Drvetu života.

Drvo je mapa osobnih energija i misli. To je poput sustava arhiviranja za mitologiju, povijest, arhetipove snova, itd.

To je način da se u život povrati ravnoteža i sklad. U sefirama se može vidjeti gdje se ravnoteža poremetila i tada se mogu raditi vježbe sa stazama ili aktivna imaginacija rituala, da se povrati izgubljena ravnoteža.

Kabala je relativno nova, ali postoje mišljenja da je ona rekonstrukcija starih znanja. Neki kažu da su 10 Božjih zapovjedi predanih Mojsiju na planini Sinaj, zapravo 10 istih sefira na Drvetu života. Egipćani također svojataju to znanje. U svakom slučaju, ona je vrijedno i privlačno sredstvo meditacije.  

Sfere i staze

 

Svaka od 10 sfera (krugova) povezana je s najmanje  3 staze od njih 22. Svaka od staza  identificirana je:

a)      slovom hebrejskog alfabeta

b)     jednom od tarot karata velike arkane

c)      zodijačkim znakom ili planetom

d)     i mnogim drugim "okidačima memorije," poput mirisa, metala, boja, magijskog alata, životinja, egipatskih, nordijskih ili grčkih bogova itd. Postoji također i sistem podjele božanske molitve u 10 sefira.

Sfere su statička psihička energija, dok su staze dinamička  psihička energija. Ako napravimo analogiju s jezikom možemo reći da su sefire imenice, a staze glagoli.

Velika arkana

Povezanost 22 velike arkane tarota s Kabalom je kontroverzna. Prvi je to učinio Eliphas Levi, u 19. stoljeću, i to je definitivno ne-židovski fenomen. Karte su izvorno korištene za igru, i adaptacija slika s karata od strane kabalista, slično je kao i Rorschach-ova adaptacija mrlji od tinte u psihologiji. Kao mnemo tehnika (tehnika pamćenja) tarot karte su optimalne.

S obzirom da se razlikuje neke ideje vezano za smještaj karata na određene staze drveta života, ovdje ćemo koristiti poredak Zlatne zore.

U kontekstu Kabale, tarot karte se NE koriste za divinaciju, to jest, predviđanje događaja. One se promatraju kao 'scenariji,' ili 'stanja snova,' koja karakteriziraju određenu lekciju te staze. Slike na kartama podsjećaju i čine dostupnima određeni transformacijski rad.

 

Maja Cvjetanović Laboš ŠKOLA TAROTA