Nema sumnje da su najcuveniji orijentalni carobnjaci gospodarili bicima iz duhovnog svijeta. To potvrduje i perzijska knjiga “Okean misterija”, koja buducim magovima nudi i konkretna uputstva na koji se nacin prizivaju duhovi, te kako se duhovi spremaju u boce i kako se s njima gospodari.
“Uzme se macji rep i skupa s nekoliko kapi indigo boje stavi u bocu koja obavezno mora biti napravljena od mesinga, kako bi bila potpuno bezbijedna. Potom se izvadi macji rep, dok indigo boja i dalje ostaje u boci.
Cim se 33 puta ponove rijeci: ,,U ime Solomona, sina Davidovog, princa carobnjaka, naredujem Duhu moci (imenujte duha) da ude u ovu bocu", on ce se tada pojaviti i moliti da ga pustite da mirno ide kuci. Recite: „Neka mir bude s tobom i znaj, Duse, da je tvoja kuca sada u ovoj boci i da sam ja tvoj Gospodar i sve sto kazem ili uradim bit ce u tvom interesu i u svrhu pomoci". Duh ce tada u obliku bijelog oblacka mirno uci u bocu.
Postarajte se da se zapusac za bocu cvrsto uklapa i da je napravljen od olova, kako bi bio sto sigurniji. Potom cete cep staviti u grlic boce tako da iznad njega ostane malo prostora. U ovaj prostor ulijete vrelu smolu pomijesanu sa sokom kedrovog drveta, a kad zelite razgovarati s duhom, pozovite ga i postupajte s njim kao sa prijateljem.

Neophodna disjkrecija
S duhom treba razgovarati jednom dnevno i mora mu se „dozvoliti da vam cini male usluge, bas kao vas rob, jer to je nacin da ga ucinite srecnim; njemu je drago da zna da je od koristi svom gospodaru". Kad duh vidi da vam se priblizava neka nevolja, on vas poziva („zvucat ce to kao mali uzvik ispred vas") - obracajuci vam se kao Solomonu, sinu Davidovom. A ukoliko mozete, morate mu takode dozvoliti da se vrati kuci jednom u dvanaest godina. Uvijek ce vam se vracati, ako od njega uzmete plocicu s njegovim imenom i funkcijama ispisanim na njoj, „sa kojom je sve duhove snabdjevao Solomon i bez koje nisu slobodni..."
Da bi se zapamtili svi sadrzaji knjige, duhu ce se narediti da ih projektuje u carobnjakovu misao i ovaj ce ih nauciti u snu. Postoji cio katalog cini, madija i drugih postupaka koji se mogu izvoditi - izgleda da se mogu obavljati uz pomoc bilo kojeg duha, ukoliko se ne suprotstavljaju njegovoj prirodi, a njegova priroda znaci da je nekima data vlast nad vatrom, nekima nad vazduhom, nekimaq nad vodom, itd.
Cesto drugi carobnjaci pokusaju da naskode prizivacu duhova. No, to ce sprijeciti “vas” duh, koji ce se oglasiti kada se spravljaju cini za njegovog gospodara. On ce odati nacin kako se doticnoj magiji moze najjednostavnije suprotstaviti. Savjetovat ce da se napravi mala glinena ili vostana figura i stavi camcic u malom bazenu, potom da se camcic potopi i da se nad olupinom kazuje odredene kletve.
,,U stvarima srca", primjecuje autor, „mora postojati velika diskrecija; jer ima stvari koje su moguce, ali za osudu; izvodenje nekih zadataka moze biti odvratno duhovoj casti i on bi mogao pokusati da pobegne, prije nego da provede u djelo zapovijesti." Kaze nam se da ce skriveno blago biti donijeto cak iz najudaljenijih dijelova zemlje: „ali vi ga sigurno necete pozeljeti, jer cete uvidjeti da ima mnogo drugih stvari koje cete pozeljeti da ucinite pomocu duhova, a koje ce doprinijeti dobrobiti covjecanstva i koje ce iznenaditi cak i vas, iako ste i ranije bili covjek primjernih navika i zeljni da cinite dobro."
Medutim, igre persijskog opsjenara su zanosne: „Letjeti: tri puta kazite ime duha uz rijeci: 'zelim da letim u (kazite mjesto u koje biste zeljeli da odletite)!...', i bit cete tamo za nekoliko trenutaka. Ako ne sakrijete bocu, necete se moci vratiti..."

Ponavljanje obreda
Izgleda da su carobnjaci zeljeli da borave u divnim vrtovima, a tehnika kojom se stizalo tamo, opisana je na nekoliko dugih stranica. Postoje indijski i mongolski vrtovi, te oni koji pripadaju bastenskim duhovima, nepoznati mnogima, ali pravi uzitak za one koji do njih pronadu put.
Kad jednom imate duha u boci – moguce je podici oluje, bogatase dovesti do prosijaka, siromasne uciniti bogatim, ruzne uciniti lijepima i obrnuto. Kad jednom imate duha svi se zivotni snovi mogu ostvariti...
Medutim, obicni carobnjaci ne mogu beskonacno posjedovati svoje magijske moci, a da ih ne obnavljaju. Otuda upozorenje: „Kandidat mora uvijek da se pobrine da sve obrede ponovi jednom godisnje, inace ce njegova moc oslabiti. Ako primjeti da duh nije zadovoljan, mora otici na skrovito mjesto i ponoviti magicne rijeci, noseci odjecu onako kako ju je nosio u pocetku; tada se mora vratiti duhu i pitati ga: 'sta te muci'?"
Drugi neophodan zahtjev je tajnost. „Ni pod kakvim okolnostima ne smije se nikome otkriti da mozete upravljati duhovima. Nije to samo zato sto takve stvari ljudi ne odobravaju, vec zato sto cete na taj nacin izgubiti svoju moc i necete dobiti drugu sansu da je razvijete sve dok ne prode dvadeset godina."
Svako ko krene na obuku za carobnjaka radi postizanja nekog sitnog ili nedostojnog cilja, ili ce postati nedostojan ljudskog drustva ili ce se procistiti. „Nemojte ocekivati da ce vas upraznjavanje magije ostaviti nepromenjenima; vasi motivi i vase misli, ukoliko nisu nastali pod prisilom, produbit ce se i promijeniti. Nije to ritual za one koji nemaju srca i hrabrosti."
Ova fascinantna knjiga ima prijatan, gotovo bezbrizan ton, koji se uopste ne slaze s tradicionalnim istocnjackim zapisima o ovoj temi. Cio ritual, ako ga tako mozemo zvati, pojednostavljen je i prilicno direktan; mada postoje ozbiljna upozorenja protiv nekih stavova, oni nisu nista u poredenju s kasnijim traktatima i religijsko-magijskim zapisima drevnih Semita i Akadana...

Tajanstvena ptica Huma
Jedno zanimljivo poglavlje bavi se dokazima protiv alhemije iduci toliko daleko da saopstava da: „Ona ne bi nikada smjela da se proba, jer ona je zabluda, pa cak i ako nije zabluda, ona je nesto sto je od pocetka bilo usmjereno da bude drugacije i sto se ne svida ni duhovima ni Bogu. "Dok je teza da su alhemijski zapisi alegoricni i dvosmisleni i da se odnose na uljepsavanje ljudske duse poznata onima koji su verzirani u arapsku filozofiju, ipak je neobicno da se nade magijska knjiga koja stvarno osuduje ovu vjestinu.
Perzijska magija, kakvu znamo danas, sadrzi elemente iz obreda Mongola, Kineza, Hindusa, Arapa, zajedno s vjerovanjima i vjestinama domaceg stanovnistva. Jedna od karakteristika drevnog perzijskog opsjenara bilo je njegovo vjerovanje u pticu Huma, koja nije nikada sletjala na zemlju, ali je letjela nadugo i nasiroko i donosila vijesti posvecenicima o onome sta se dogada u pojedinim krajevima. Ali, misteriozna ptica Huma ne govori nijedan ljudski jezik. Prije nego sto se shvate poruke ove ptice, potrebno je poput Solomona da naucite govor ptica!
Tvrdi se da je model jedne od tih tajanstvenih ptica naden objesen na tronu sultana Tipa 1799. Huma leti na vjetrovima i prikuplja novosti dijelom od „diva" ili dihova, koji se nalaze svuda u prostoru.
Najvece gradevine u Perziji imaju kule koje hvataju vjetrove i hlade donje odaje za ljetnjih vrucina. Ako je dan povoljan, dobri “divi” ce natjerati vjetrove da duvaju - ako nisu potrebni Humi za vrijeme periodicnih letova nebom.
Buduci da je tako veliki putnik, a prilicno vremesna, ptica Huma zna mjesto “Izvora zivota”. Mnogi vjeruju da se “Izvor” nalazi u Perzijskim planinama, gdje ga paze i cuvaju nebrojani duhovi. Nema nikakve sumnje da su ljudi vjekovima trazili magicni “Izvor zivota”. Za one koji se nisu vratili, govori se da su ga nasli i da su bili ubijeni prije nego sto su popili jednu jedinu dragocijenu kap, ili da su se napili i bili pretvoreni u cista bica koja ne zele da se vrate kuci.

Kult vatre
Planine u Perziji i drugdje pobuduju mnoge magijske asocijacije. Kohi-Gabr (Planina postovatelja vatre) strmo se dize u visinu. Na njenom vrhu nalazi se rusevina, za koju kazu da je sve sto je ostalo od jednog drevnog hrama vatre. Koncentrisana sustina magije ovdje jos zivi, a mnostvo posebno nadarenih duhova jos tu boravi. Tvrdi se da „moc" natjera ljude - koji se priblize da ustuknu. Ima u tome necega gotovo fizickog. Ispredaju se price o onima koji su se penjali na Kohi i vratili se poludjeli ili copavi, ili su se nestali zauvijek. Moguce je da su ove legende ostatak predislamskog doba, kada su zaratustrijanci vjerovatno smisljali te price da bi svoje vjestine mogli upraznjavati bez prisustva drugih.
Medutim, nisu u opasnosti svi koji se priblize ovoj jezivoj rusevini. Mlade nevjeste smatraju da je posljednji dokaz ljubavi ako se njihovi muzevi popnu na vrh i vrate se s kamenom iz rusevine.
U blizini ovog cuvenog mjesta nalaze se druge planine vezane za magijska vjerovanja. Ovde su carobnjaci, postovatelji vatre prinosili voce da bi umilostivili neke duhove i da bi ih namamili u ropstvo i pokorili. Oni koji su imali neku zelju, obicno su je ispisivali i stavljali u ciniju s vocem da bi je carobnjak prenio u visine. Na vrhu jedne od tih planina raslo je drvo Tobo, Drvo vjecne srece. Kazu da lici na ono u Raju koje raste u Allahovoj desnoj ruci. Dobre vile, donose na ovo mjesto velike patnje i strahove, gdje se oni prociscavaju, a pacenici se oslobadaju nesreca.

www.bosnic.com