ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Osnovna nit vodilja koja se povlači ovom komparativnom studijom jest međuprožimanje različitih primijenjenih stanja svijesti, kako onih uzrokovanih voljom subjekta (prakticiranjem tehnika promjene svijesti ili uzimanjem opojnih supstanci), tako i onih do kojih dolazi u pravilu spontano (promjena stanja svijesti uslijed psihičkih poremećaja te promjena svijesti u stanju doživljavanja ESP fenomena i snova).

Paralele su, kao što smo vidjeli, mnogobrojne, pa se doima plauzibilnom hipoteza američkog psihijatra Stanislava Grofa o postojanju matrica u nesvjesnom. On je naime, smatrao da u našem nesvjesnom (koje odgovara razini mentalnog tijela) postoje takve matrice koje se mogu pokrenuti na mnogo različitih načina i različitim sredstvima. Usporedbom stanja svijesti kod uzimanja sredstava i tehnika promjene stanja svijesti može se zaključiti da su upravo ove potonje najadekvatniji supstitut za ovisnike, budući su prirodne i nemaju štetne nuzučinke. U prvom redu se to odnosi na meditaciju i autogeni trening.

Mnogi eminentni klinički psiholozi i psihijatri smatraju da je čovjeku imanentna potreba za promjenom stanja svijesti, a metoda koja je najnaravnija, kao što je razvidno jesu tehnike promjene stanja svijesti. Njihova redovita primjena vrlo je učinkovita u prevenciji raznih bolesti, pa tako i psihičkih poremećaja. Tehnikama promjene stanja svijesti održava se visoka razina protočnosti bioenergije u organizmu, što je osnovni preduvjet zdravlja pojedinca.

Što se tiče ESP fenomena, valja naglasiti razliku između izmijenjenog stanja svijesti kod njih i promjene stanja svijesti uslijed psihičkih poremećaja. Kao što smo vidjeli postoje izvjesne sličnosti (primjerice depersonalizacija i astralna projekcija ili shizofrenija i telepatija) ali i značajne razlike koje sasvim izvjesno odjeljuju te pojave

Može se na kraju postaviti pitanje, u kojoj je mjeri plauzibilan spoj mistike i znanosti, zastupljen u velikoj mjeri u ovom dijelu. U povijesti razvoja znanosti njeni su se horizonti neprestano širili, uvijek osvjetljavajući ranija zatamnjena područja. Od uvijek je bilo znanstvenika koje je zanimala i mistična sfera, počev od antike, preko srednjeg vijeka, Eriugene i Alberta Magnusa do Emmanuela Swedenborga i teozofskog pokreta (C. W. Leadbeater) u novome vijeku. Ljudska žeđ za znanjem i danas je neutaživa, tako da i među našim suvremenicima ima odvažnih pojedinaca koji smjelo kroče izvan granica službene znanosti. «Mistično vjenčanje» znanosti i mistike mnogim znanstvenicima može djelovati začudno i neprimjereno, no isključivo pozitivističko sagledavanje činjenica postalo je prijeporno s nekoliko teorija izrađenih u prošlom stoljeću u okvirima same znanosti. U prvom redu su to teorija relativnosti i kvantna teorija (napose relacije neodređenosti), a smatram da je definitivan korak u mistici došao usvajanjem teorije kaosa, koja se nametnula već kao vodeća u mnogim područjima, zajedno sa holizmom kao novom paradigmom. U znanosti, i posebno psihologiji kao jednom njenom segmentu, došli smo do mnogih otkrića. No, pred nama je još dugačak put, budući da, kako je to lijepo rekao Carl G. Jung «duša sadrži isto toliko zagonetki koliko i svemir sa svojim galaktičkim sustavima».

BIBLIOGRAFIJA:

BERIĆ, Boran: «Kognitivizam i svijest», Hrvatski kulturni dom, Rijeka, 1994.

BLOOMFIELD, Harold, CAIN, Michael P., JAFFE, DENNIS, KORY, Robert:

«Transcendentalna meditacija», Prosvjeta, Zagreb, 1990.

CAPRA, Fritjof: «Tao fizike», YAK, Zagreb, 1998.

CAPRA, Fritjof: «Mreža života», Liberata, Zagreb, 1998.

CHANG, Stephen T.: «Cjeloviti sustav samozliječenja», Galaksija, Nova Gradiška,

1995.

CHOPRA, Deepak: «Stvaranje zdravlja», Medicinska knjiga, Beograd – Zagreb, 1989.

CHOPRA, Deepak: «Copro senza eta', mente senza tempo», Sperling, Milano, 1994.

ČAČIĆ, Juraj: «Hipnoza i parapsihološki fenomeni», Leo commerce, Rijeka, 1994.

DAVISON, Gerald C. i NEALE, John M.: «Psihologija abnormalnog doživljavanja i

ponašanja», Naklada Slap, Jastrebarsko, 1999.

DE GRACIA, Donald: «Astralna projekcija», Liberata, Zagreb, 1999.

FAUST, Viktoria: «Parapsihologija», Zagrebačka naklada, Zagreb, 2002.

FORMAN, Joan: «Mask of Time», Macdonald and Jane's, London, 1978.

FREUD, Sigmund: «Il sogno e scritti su ipnosi e suggestione», Newton, Roma, 1997.

GLEICK, James: «Kaos», Izvori, Zagreb, 2000.

HEISENBERG, Werner: «Fizika i filozofija», KruZak, Zagreb, 1997.

HOZZEL, Malte: «Levitacija», Hodoba – Betlach, Zagreb

HUDOLIN, Vladimir: «Rječnik ovisnosti», Školska knjiga, Zagreb, 1987.

JAKELIĆ, Branka: «Govor snova», Zagrebačka naklada, Zagreb, 1994.

JAMES, William: «Raznolikosti religioznog iskustva», Naprijed, Zagreb, 1990.

JEROTIĆ, Vladeta: «Između autoriteta i slobode», Prosveta, Beograd, 1980.

JUNG, Carl G., PAULI, Wolfgang: «Tumaćenje prirode i psihe», Globus, Zagreb,

1989.

KUNG, Hans: «Kršćanstvo i svjetske religije», Naprijed, Zagreb, 1994.

LEADBEATER, Charles W.: «Čakre», CID, Zagreb, 1994.

LEADBEATER, Charles W.: «Snovi», CID, Zagreb, 1993.

LEADBEATER, Charles W.: «Vidovitost», CID, Zagreb, 2000.

MOODY, Raymond: «Život poslije života», Prosvjeta, Zagreb, 1994.

47

RHINE, Joseph B.: «Novi svijet duha», Globus, Zagreb, 1989.

STEVENS, William O.: «The Mystery of Dreams», Allan and Unwin, London, 1950.