Gradnja piramida u Egiptu bila je usko povezana s religijom. U vjeri starih Egipćana život i smrt, vidljivosti nevidljivost nisu bile nespojive irazdvojene pojave, a smrt je zapravo bila prijelaz u drugi, trajni oblik postojanja. Na tom je shvaćanju još u prapovijesnim vremenima nastao običaj da se na podzemnom grobu izgradi simbolična kuća.
Postupno ta nadzemna gradnja dobiva oblik mastabe. To je izdužena građevina s ravnim ili plitko zasvođenim krovom,te s nim ili ukošenim zidovima od glinenih opeka. Monumentalnu izvedbu mastabe mogli su si priuštiti samo ugledni i bogati pokojnici, a one koje su gradili kraljevi I. dinastije počinju dostizati dimenzije velikih građevina. S vremenom se kult pokojnika mijenjao i transformirao, ali geometrijskistilizirane mastabe ostaju oblikom grobnica za uglednike koji se pokapaju na kraljevu groblju pokraj piramida.Prva izgrađena piramida je ona stepenasta faraona Đosera u Sakari, koja je zapravo nadograđena četvrtasta mastaba, jer dotadašnja nije više bila primjerena kralju podignutom na razinu božanstva.
Sve su piramide, koje se potom redovito nastavljaju graditi, samo dio velikog kompleksa hramova,manjih piramida, zidanih grobova i mastaba. S vremenom se piramide mijenjaju i s kraljevima IV. dinastije dobivaju pravilan geometrijski izgled. To su građevine jednostavnih oblika, s kvadratnom bazom i sa stranama koje su pravilni istokračni trokuti. Piramide koje su u Gizi izgrađene za faraone Keopsa, Kefrena i Mikerina zahvaljujući nešto strmijem nagibu dobivaju na monumentalnosti i visini te tako poprimaju prave klasične dimenzije. Najveća od njih, zvana i Velika piramida, jest ona Keopsova, kojoj je visina 146,64 m U nju je ugrađeno 2,6 milijuna m3 kamenog materijala.Velika piramida u Gizi oduvijek je privlačila pozornost istraživača i znatiželjnika,a stari su je Grci svrstavali na prvo mjesto među onovremenih sedam svjetskih čuda.
Piramida je ujedno postavljala i mnoštvo pitanja.To je, primjerice, jedina piramida od 80-ak sačuvanih koja uz silazne ima i uzlazne unutrašnje prolaze.Kao i sve ostale i Keopsova je piramida pravilno i točno postavljena prema stranama svijeta, no ovdje je postignuta točnost naprosto zapanjujuća.U naše je vrijeme najtočniju orijentaciju prema sjeveru postigao Pariški opservatorij koji odstupa od točnog sjevera 6 minuta jednog stupnja. Velika piramida, inače smještena na prilično neravnom terenu, odstupa samo tri minute, ali i to je, kako se pretpostavlja, posljedica micanja zemljinog pola ili afričkog kontinenta u protekla 4,5 tisućljeća. A sve je to postignuto bez ikakvih laserskih pomagala.
Nadalje, Kraljeva i Kraljičina kripta u tijelu piramide imaju osiguran dovod zraka koji očigledno nije trebao pokojnicima, a misteriju pojačava i činjenica da ni u Kraljevoj ni u Kraljičinoj kripti nisu pronađene ni mumije niti bilo kakvi posmrtni ostaci, čak ni hijeroglifi uobičajeni u takvim odajama. Prvi su nasilno u Keopsovu piramidu prodrli Arapi 820. godine za kalifa Al Mamouna i nisu pronašli ništa osim praznih granitnih boksova, nazvanih poslije "prazni ljesovi". Doduše još je i Herodot, kojega nazivaju "ocem povijesti", u 5. stoljeću prije Krista pisao da Keops nikada nije pokopan u Velikoj piramidi, da je pokopan negdje drugdje, navodno i na potopljenom otočiću u Nilu. Zahvaljujući upravo Herodotu mi se danas koristimo grčkim imenom tog faraona, čije je egipatsko ime inače bilo Kufu, a vladao je od 2551. do 2528. pr. Kr.
Valja još dodati da je Keopsova piramida danas približno 9 metara niža (137,2 m) jer joj nedostaje sam vrh. Taj vrh, nazivan i završnim kamenom, bio je vrlo važan dio svake piramide, obično izrađen od specijalnog kamena (čak i zlata) i posebno dekoriran. Je li Velika piramida bila izgrađena bez tog završnog kamena ili je pak ukraden ili uništen, nije poznato. Zna se jedino da su o nepostojanju vrha svjedočili brojni posjetitelji i u antičkim vremenima.
Ipak, danas se na Velikoj piramidi može vidjeti nešto što je nalik na jarbol ili stup za zastavu. To su postavila dva astronoma 1874. godine da pokažu gdje bi bio vrh da je piramida cjelovita ili potpuno izgrađena. Još je mnogo misterija vezanih uz tu građevinu koja je jedna od najvećih ikad izgrađenih na svijetu. Neki, primjerice, dokazuju da se iz visine piramide i polumjera u bazu upisane kružnice može vrlo lako izračunati vrijednost broja π, dakle gotovo dvije tisuće godina prije nego sto su ga Grci utvrdili. No ipak najveću znatiželju stoljećima izaziva pitanje kako su stari Egipćani s tolikom preciznošću izrađivali i ugrađivali goleme kamene blokove, od kojih neki teže i do 20 tona, te kako su oni uopće i s kojim alatom, a da nisu poznavali ni kotač ni koloturnik, uspjeli izgraditi tako veliku građevinu.
Zna se da je gradnja tako velike građevine velik graditeljski pothvat i da zahtijeva složene i dugotrajne pripreme, da uključuje konstrukciju složenih skela i rampa te organizaciju transporta i utrošak materijala iz gotovo svih krajeva ondašnjega egipatskog kraljevstva. Zna se da je za to gradilište potrebno osigurati hranu, smještaj i naknade za tisuće radnika te izraditi složene rasporede svih radova koji usto moraju biti dovršeni prije faraonove smrti. Povjesničar Herodot napisao je kako je u izgradnju rampe i piramide kroz trideset godina bilo uključeno 100.000 ljudi.
Broj koji navodi Herodot čini se previsokim u svjetlu naših današnjih spoznaja, ali prije proučavanja i utvrđivanja točnih planova i metoda građenja nije bilo moguće osporiti točnost te brojke potrebne da se završi jedan tako golemi pothvat. Ipak je ocijenjeno da broj uključuje i dio sezonske radne snage, prvenstveno mnoštvo poljoprivrednika koji su na piramidi radili u vrijeme poplava Nila, u vrijeme dok nisu mogli raditi u svojim poljima. Sigurno je da bi toliki broj zaposlenih ljudi u punom radnom vremenu i toliko dugo vremena značajno opteretio i zakočio ondašnje egipatsko gospodarstvo.
Procijenjeno je, naime, da je 2550. g. kada je, kako se pretpostavlja, započela izgradnja piramide (svaki bi faraon počeo graditi svoju grobnicu odmah nakon stupanja na prijestolje), Egipat imao od milijun do milijun i pol stanovnika. Uostalom nije možda slučajno da se nedugo nakon izgradnje Keopsove piramide, iako se to najčešće tumači vjerskim razlozima, prestalo s izgradnjom toliko velikih piramida i da su grobovi kasnijih faraona znatno manji, iako nerijetko mnogo raskošniji. Egipćani su mogli predviđati poplave Nila, prepoznavali su glavne zvijezde i po položaju zvjezdanih tijela mogli su vrlo točno i relativno jednostavno izračunati površinu i obujam i najsloženijih građevina. Imali su i razvijeno pismo, a upotrebljavali su osnovne alate izrađene od bakra, uključujući pile, dlijeta, čekiće i svrdla. Egipatski su radnici usavršili tehniku izrade rupa u kamenu ručnim svrdlima. U te su rupe potom uglavljivali klinove u koje su udarali maljevima pa su kamene ploče bile lako i jednostavno rasječene, a te su ploče otkidane postupno do željenih dimenzija. Zna se i da su Egipćani razumijevali djelovanje poluge te upotrebu kosina. Posjedovali su, dakle, i sposobnosti i mogućnosti da se prihvate i najsloženijih mogućih projekata, što su uostalom potpuno i dokazali.
Nisu pronađeni nikakvi zapisi koji bi utvrdili planove izgradnje te velike piramide. Ipak neke su se spoznaje dobile analizom grobova kasnije generacije. Nepobitno je utvrđeno da su Egipćani u Keopsovo doba znali izračunavati ne samo obujam, površinu i kutove, već da su znali određivati ravnine te izraditi prave kutove. Mogli su izračunati i upotrijebiti sunčana (slavljenje Sunca bila je jedna od glavnih značajki egipatske religije) i astronomska opažanja za određivanje položaja konstrukcije, znali su koliko materijala moraju upotrijebiti te su prepoznavali potrebu za odgovarajućim temeljenjem svojih građevina. Stručnjaci su najprije ustanovili koji je kameni materijal ugrađen u Veliku piramidu.
Zaključili su da je s ostacima od klesanja najveći dio kamenog materijala ugrađenog u unutrašnjost piramide vađen na samom platou Gize, što je možda, uz blizinu kraljevskih palača i bio jedan od razloga izgradnje piramida na tome mjestu. No svi su veliki bijeli blokovi vapnenca za vanjske plohe piramide (prosječno od 2,5 do 6 tona) vađeni u kamenolomu u Turi i morali su se prevoziti niz Nil i prebacivati na drugu stranu rijeke. Procjenjuje se da je ukupno u piramidu ugrađeno više od 2 milijuna kamenih blokova, od kojih iz kamenoloma u Turi nešto više od 50.000. U nju su ugrađeni i teški blokovi granita iz Asuana, koji su se upotrebljavali za gradnju Kraljeve kripte te za zatvaranje ulaza. Odmah je zaključeno da su se teški blokovi za vanjsku ugradnju morali pripremati u samom kamenolomu i da je njihova priprema započela vjerojatno prije gradnje piramide. Za dopremanje blokova na gradilište sigurno su se koristili Nilom u vrijeme poplave, jer tada voda dolazi gotovo do samog platoa na kojem se piramide nalaze.
Mnogo je teorija razvijeno o tome kako su Egipćani podizali velike blokove. Neizbježni Herodot pretpostavlja da su se blokovi podizali polugama, čak tvrdi da su upotrebljavane dugačke drvene grede za podizanje blokova s jedne razine piramide na drugu. Pokušano je procijeniti i koliko je radnicima plaćeno u žitu, prvenstveno rabljenom za pečenje kruha i proizvodnju piva, te koliko je bilo potrebno ulja, druge hrane i odjeće. Gotovo je sigurno da su se drukčije plaćali različita znanja i vještine te rang koji je neki radnik u radu zauzimao. Stari zapisi upućuju kako je glavni nadzornik dobivao svaki dan 8 vrčeva piva i 16 kruhova. Po tome su se pokušali procijeniti troškovi svih ostalih radnika kako bi se mogla odrediti ukupna cijena građevine, a procjene su ujedno uključivale tadašnje gospodarstvo zasnovano isključivo na razmjeni te vrlo dugo trajanje radnog dana.
Tako je izračunano da ukupni troškovi rada za cijelu građevinu iznose 111 milijuna vrčeva piva i 126 milijuna kruhova za deset godina trajanja izgradnje. Proizvodni kapaciteti staroga poljoprivrednog Egipta u to vrijeme govore da je to sasvim prihvatljivo i da je gospodarstvo moglo podržati taj složeni pothvat u desetogodišnjem vremenskom razdoblju. To ujedno znači da je izgradnja najveće egipatske piramide trajala mnogo kraće negoli što se to dosad pretpostavljalo, no kraće trajanje izgradnje još više ističe sposobnost i organiziranost starih egipatskih graditelja.
14.05.2006.
bglavac
edin.kecanovic
