Decembar/Prosinac 2024. - Interkulturni kalendar

Ovaj kalendar sadrži izbor međunarodnih, tradicionalnih i vjerskih praznika i dana sjećanja. Ne garantiramo za potpunost.

• 3. decembar/prosinac: Dan osoba sa invaliditetom - međunarodni
  Ovaj su dan su Ujedinjeni narodi ustanovili kako bi se pojačala svijest javnosti o problemima osoba sa invaliditetom. Dan sjećanja treba podstaći dostojanstvo, prava i blagostanje ovih ljudi.
• 6. decembar/prosinac: Sveti Nikola (katolički, evangelistički, pravoslavni) - kršćanstvo
  Spominje se biskup Nikola koji je u 4. vijeku živio u drevnom gradu Miri na južnoj obali današnje Turske. O njemu postoji mnoštvo legendi, po kojima je posebno brinuo o starima i djeci. Različiti običaji danas podsjećaju na njegova djela: Tako Nikola "dobru" djecu nagrađuje slasticama koje ostavlja u cipelama ispred vrata. Također praznik pravoslavnih crkvi koje slijede Novojulijanski ili Gregorijanski kalendar (kao što je npr. Rumunska pravoslavna crkva dok Srpska pravoslavna crkva taj dan obilježava po Julijanskom kalendaru 19.12.). 
• 7. decembar/prosinac: Druga nedjelja došašća (katolički, evangelistički) - kršćanstvo
  Jedna od tradicija tokom Adventa je vezivanje adventskih vijenaca ili grančica imele na ulazna vrata. Ovo se simbolično odnosi na Božić.
• 8. decembar/prosinac: Dan Bodhi - budizam
  Ovoga dana Mahayana-budisti obilježavaju osvještenje (buđenje) svog začetnika, dan kada je Siddharta Gautama u ranim jutarnjim satima 8. decembra 525. p.n.e. postao Buda, Prosvjećeni.
• 8. decembar/prosinac: Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije (katolički, državni praznik) - kršćanstvo 
  Katolički praznik koji nas uči da je Marija začela oslobođena naslijeđenog grijeha kako bi rodila Isusa.
• 9. decembar/prosinac: Dan borbe protiv korupcije - međunarodni
  Svjetski dan borbe protiv korupcije, koji su Ujedinjene nacije ustanovile 2003. godine, obilježava se svake godine 9. decembra kako bi se skrenula pažnja na ozbiljan negativan uticaj koji korupcija ima na demokratiju, vladavinu prava i jednak tretman svih građana. Dan se koristi kao dan akcije sensibiliziranja i podizanje svijesti na tu temu.
• 10. decembar/prosinac: Dan ljudskih prava - međunarodni
  Međunarodnim danom ljudskih prava obilježava se dan potpisivanja Opće deklaracije o ljudskim pravima koju je 10. decembra 1948. godine na Generalnoj skupštini UN u New Yorku usvojilo 56 država-članica, čime je po prvi put u historiji čovječanstva priznato jednako pravo svih ljudi da žive u slobodi i dostojanstvu "bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, vjeroispovijesti, jezika, spola, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja ili drugog stanja".
• 14. decembar/prosinac: Treća nedjelja došašća (katolički, evangelistički) - kršćanstvo
  Božićne ili adventske tržnice (koje nose ime i po Isusu-djetetu) oko ili u blizini crkvi poznate su u Austriji od kraja 13. stoljeća. I tada su se na štandovima prodavali prehrambeni proizvodi, rukotvorine i božićni ukrasi.
• 14. decembar/prosinca: Hanuka - judaizam
  Osmodnevna svečanost svjetlosti podsjeća na posvećenje hrama poslije uspješnog ustanka Jude Makabejskog protiv Antiohija IV. On je obeščastio hram tako što je svinje tjerao kroz četvrt u kojoj se ovaj nalazio. Po predanju je za osvećenje hrama bilo potrebno jedino čisto (košer) ulje, ali ga je bilo samo u maloj količini, koja je na čudesan način ipak bila dovoljna za osam dana. Zato se svakog od osam dana Hanuka-slavlja pali po jedna svijeća na svjećnjaku s osam mjesta. Također se organiziraju vesele obiteljske svečanosti i dijele pokloni. Žene se ne bave domaćim poslovima.
• 18. decembar/prosinac: Međunarodni dan migranata - međunarodni
  Dan, koji su zasnovale Ujedinjene nacije (UN), ima za cilj skrenuti pozornost na situaciju migranata. Zbog ratova/sukoba, ekstremnih klimatskih promjena i drugih neizvjesnosti 2020.godine bilo je raseljeno oko 280 miliona međunarodno, a oko 60 miliona ljudi interno. Migranti i raseljena lica su ugrožena i marginalizirana grupa ljudi jer često nemaju ili imaju samo ograničen pristup neophodnim resursima za svakodnevni život (status boravka u nekoj zemlji, osnovne životne potrepštine, itd.).
• 21. decembar/prosinac: Četvrta nedjelja došašća (katolički, evangelistički) - kršćanstvo
  Za vrijeme Adventa se tradicionalno peku kolačići i pjevaju božićne pjesme u susret Božiću. Jedan od očuvanih običaja je kucanje na prozor. Maskirana djeca idu od kuće do kuće u sumrak, pjevaju adventske pjesme i prave buku kucajući na prozore. Ovo simbolizira Marijinu i Josipovu potragu za skloništem u Betlehemu prije Isusovog rođenja.
• 24. decembar/prosinac: Badnjak (katolički, evangelistički, pravoslavni) - kršćanstvo
  Noćnom misom započinje sveta noć rođenja Isusova. U omiljene običaje spadaju pokloni u znak sjećanja na poklon djeteta Božijeg ljudima, ukrašavanje ulica i prostorija, ukrašavanje božićnog drvca, uprizorenje živih jaslica i Djed Božićnjak. Pripadnici pravoslavnih crkvi Aleksandrije, Antiohije, Bugarske, Finske, Grčke, Konstantinopolja, Rumunije, Ukrajine (Ukrajinska ortodoksna crkva, UOK, od 2023.) i Cipra također slave Božić po Novojulijanskom ili Gregorijanskom kalendaru (sa izuzecima).
• 25. decembar/prosinac: Rođenje Gospodinovo/Božić (katolički, evangelistički, pravoslavni, državni praznik) - kršćanstvo
  Na prvi dan Božića Isusovo je rođenje u središtu duhovnih i narodnih pjesama, igara i običaja koji se izvode u crkvama i u krugu obitelji.
• 26. decembar/prosinac: Sv. Stjepan Prvomučenik (katolički, evangelistički, pravoslavni, državni praznik) - kršćanstvo
  Drugog dana Božića obilježava se dan Sv. Stjepana, prvog kršćanskog mučenika, koji je zbog svog propovijedanja Isusovog nauka osuđen za bogohuljenje i kamenovan. Po predanju je bio je jedan od sedam đakona u počecima Crkve. Postoje razlike kod pravoslanvih crkvi u vezi sa datumom proslave ovisno o kalendaru koji se koristi. 
• 31. decembar/prosinac: Silvestrovo/Novogodišnja noć - međunarodni
  Ovaj dan je po Svetom kalendaru Katoličke crkve dan sjećanja na Papu Silvestra kao i posljednji dan godine po Gregorijanskom kalendaru. Ova, u međuvremenu, internacionalna proslava kraja godine (poslije ovog dana slijedi prvi dan nove godine) zasniva se na starim tradicijama nastalim prije aktualnog kalendara tj. računanja vremena.

wien.gv.at