6
Upisao:
Athumanunhovo bajoslovlje
'Daleko gore na Sjeveru, tamo negdje oko zelene rijeke Visle, iza visokog gorja što Karpati se zovu živjelo je u ta davna vremena sedam plemena jednoga naroda ... Hrvati nazivahu se oni ...'
Upisao:
Dvanaest noćnih sati - Peti noćni sat – ponoćna misterija vatrenog jezera
'… velika zmija Mehen na čelu tvom rasijeca kičmu Apepu strašnom i pobjeđuje ga, napada ga Izida veličanstvena i pobjeđuje ga, napada ga i Neftida šutljiva i ranjava ga, pogađa ga Toth tri puta veličanstveni i obara ga. Silno se bori 'Devetka' s njim, a onda stiže i Horus sa ratnicima svojim u čijim su rukama noževi…'
Upisao:
Dvanaest noćnih sati - Crveni pijesak Rosetau zemlje Sokara – stanovnik tame
…'Horus zapinje devet svojih lukova i cilja demona koji iz zemlje izlazi. Natrag Mago (krokodil) sine Setov! Ne približavaj se jer ja sam Onuris (bog rata Anhur) divni ratnik, ja sam Montu (ratnik boga Sunca, onaj koji je na pramcu 'barke od milijun godina'), ja sam Sopdet (božanski čuvar), ne približavaj se jer ja sam spasitelj!…'
Upisao:
Dvanaest noćnih sati - Svijet se boji Vremena - Vrijeme se boji piramida
U Svijetu egipatskih drevnih bogova bog Tot zauzima značajno mjesto, bogovi ga zovu srcem i jezikom Raovim, što znači da mu simbol božanske misli i božanske volje priznaju i svi ostali bogovi, jer Tot je Raove misli i volju pretakao u jezik i pisanu riječ koju itekako razumiju i bogovi i ljudi.
Upisao:
Dvanaest noćnih sati - Zašto je mudri Toth kockao s mladim Khnumom
'… Ja sam izazvao razvitak razvoja i sebe sam stvorio kroz razvoje boga Khepere na početku Vremena. Ja sam stvorio prvu klicu iz koje sam se i sam razvio izvršivši volju svoju na ovoj zemlji, raširih i ispunih se, ojačah se rukom svojom. Al' bijah sam, jer ništa ne bijaše tada još rođeno, a tada izustih ime svoje iz usta svojih kroz riječi moći i pomoću Duše božanske što nađe se u tom vodenom bezdanu …'
Upisao:
Dvanaest noćnih sati - prvi sat prva vrata
Posada 'barke milijun godina' – 'mesektet' (noćna barka)
Dakle, krenimo redom. Athumanunh je, u obličju mitskog pravednika koji se naziva Unas Ka Baal, stupio pred 'Prva vrata' (prvi noćni sat) i našao se licem u lice sa strašnim stražarom, koji čuva prva noćna vrata, a naziva se Neruit. Evo što je strašni stražar ispričao Athumanunhu:
Upisao:
Dvanaest noćnih sati – dvanaest vrata Duata
Ono doba kada Svijet još nije postojao
U ono doba kada Svijet još nije ni postojao, u ono doba kada su postojale samo mračne i beskrajne vode i kada je svuda vladao kaos. Kaos što poput strašne zmije Apepa okružuje beživotnu, praiskonsku vodenu masu iz koje se izdiže 'Otac Bogova' što naziva se Nun. Nun se iznenada pokrene, uskomešaju se dotada beživotne vode i masa se pokrene …
Upisao:
Atrej i Tijest – predodređeni da budu zajedno
Egist je izvršio očevu želju, ubio Atreja, a Tijest se ponovno dočepao mikenskog prijestolja. Kasnije će Agamemnon opet nasilno zbaciti Tijesta s prijestolja i očevo žezlo vratiti u svoje ruke. Međutim, božanska kletva i osveta nisu ni tada mirovale, pa će i Agamemnona stići usud.
Upisao:
Atrej i Tijest – braća Pelopida i Zlatno runo
Braća Pelopida u mitologiji su braća poradi kojih je Zeus razljutio moćnu božicu Prirodu i izazvao njezinu još moćniju, ali i opasniju prijateljicu božicu Sudbinu.
Upisao:
Helije – bog Sunca, brat Selene i Eose
Noću kada bi mu predivna Selena, sestra njegova, otpjevala uspavanku Helije bi zaspao u svojoj krilatoj zlatnoj barci koju mu je iskovao osobno božanski kovač, sin Zeusov, Hefest, negdje u tajnim odajama svog uvijek vatrenog vulkana.
Upisao:
Mirmidonci – ratničko pleme Ahilejevo
Mirmidonci (mirmeks – mrav) strašni mitološki ratnici koji su pratili Ahileja u bitkama pod zidinama Troje svoje su podrijetlo i nastanak vodili od Zeusa Gromovnika.
Upisao:
Afrodita u zabranjenoj ljubavi
Odjevena u žarko crvenu haljinu tiho je ušla u kolibu Anhizovu, tiho se skinula i legla kraj njega u postelju koju su prekrivale mekane lavlje i medvjeđe kože. Noć je bila puna slasti, a pčele su sneno zujale oko kreveta u kojem su božansko i smrtno tijelo naprosto izgarala od ljubavne strasti.
Upisao:
Hera – božica od koje je strepio i sam Zeus
Ako postoji lik božice koji je u mitologiji nepravedno zapostavljen onda je to lik božice Here, kraljice bogova i gorljive zaštitnice braka. No, ako pak uopće postoji lik božice ili smrtnice u mitologiji koji Athumanunh najmanje obožava onda je to sama Hera veličanstvena, predivna i bajna.
Upisao:
Artemida – božica 'divljakuša'
Artemida je živjela pod otvorenim nebom sa svom svojom silom pratitelja, lovila šumske životinje poradi hrane , kupala se u hladnim i divljim šumskim potocima …
Upisao:
Atalanta – hrabra i odvažna djevojka kojoj su zavidjeli muškarci
Pod strogim nadzorom Artemide lakostrijele, Atalanta je izrasla u predivnu djevojku, hrabru i odvažnu, vrlo vještu u baratanju s lukom. Da li poradi toga, što je bila bolja od svih nazočnih u rukovanju strijelama, neki od muških učesnika nikako se nisu slagali s nazočnošću Atalante.
Upisao:
Sfinga – neman sa ženskom glavom
Sfinga je jedno od najstarijih mitoloških bića koje je stvorila ljudska mašta i umjetnost. U Grčku mitologiju Sfinga stiže s Istoka, a na stvaranje njezinog lika najvjerojatnije su utjecali asirsko-babilonski kipovi krilatih bikova s ljudskim glavama, a napose kipovi drevnih egipatskih vladara (faraona).
Upisao:
Sirene – čudovišta sa ženskom glavom
Naime, sirene su bile vrlo ponosite na svoje glasove, pa su neoprezno na natjecanje u pjevanju pozvale i same muze. Razumije se, sirene su izgubile od muza, pa su ih muze za opomenu kaznile tako što su im izrasla krila.
Upisao:
Alkestida – krajnje odana mužu svojemu
Nakon žestokog hrvanja Heraklo je sputao boga Tanatosa. Heraklo je Tanatosu obećao slobodu u zamjenu za Alkestidin život. Naravno, kako s Heraklom nije bilo šale, a Tanatos je to itekako dobro znao, on je održao obećanje i zadanu riječ.
Upisao:
Boreadi – krilata braća mitski letači
Dobro je znati da harpije nisu oduvijek bile zle, pa one su sestre Iridine i nose slijedeća imena: Ela (goropadna), Kelena (brzonoga) i Okipeta (brzoleta). Zajedno su one strašne božice oluje, ali i mitske pljačkašice i otimačice.
Upisao:
Kirka – zanosna čarobnica
Lik prekrasne čarobnice Kirke dočarao i predočio nam je prvi puta Homer. Kirka je živjela na otoku Eeji na dalekom zapadu, a ljudi su tu rijetko dolazili.
Upisao:
Perzefona – Demetrina kćer
Svijet se doskora pretvorio u beživotnu pustinju. Nestalo je hrane za životinje, ljude, ali i bogove. Svi bogovi stanu preklinjati Demetru neka ublaži svoj gnjev, ali ih je ona redom odbijala. Napokon, Zeus pozove Hada na Olimp i zapovijedi mu da ako djevojka još nije jela hranu mrtvih neka se je odrekne i vrati je majci.
Upisao:
Neoptolem (Pir) – sin Ahilejev
Nikada, ali baš nikada ne smije se slati dječake u rat, jer oni su jednostavno premladi za te bitke divne i veličanstvene, naime, dječaci nikada ne razumiju strašnu divotu bitke ...
Upisao:
Kefal – sin boga Hermesa i njegove ljubavnice Herse kćerke Kekropove (prvi kralj Atene)
'O, Nefelo, ljubavi puna, dođi i odagnaj umor moj ...'
Upisao:
Odisejev 'Trojanski konj'
Oduvijek su se svi pitali zašto su Trojanci, ti hrabri i veličanstveni ratnici, bili toliko naivni, pa su u grad uvukli 'Trojanskog konja' koji ih je na kraju koštao života i pada grada. Odgovor je opet Odisej, on je izmislio priču koju je Sinon tako vješto 'prodao' Trojancima koji su mu povjerovali.
Upisao:
Odisej hini neuračunljivost
Kad je Palamed stigao Odisej je hinio neuračunljivost. Upregao je svoje volove i počeo orati plažu ispred svoje palače, pa nakon toga saditi sol. No, Palamed je bio također vrlo bistar i oštrouman, pa je pred volove potajno položio malog Telemaha.
Upisao:
Odisej – junak bez straha, no, ne i uvijek bez mane
Najveću slavu Odisej je stekao tijekom Trojanskog rata gdje je bio junak bez straha, no, ne i uvijek bez mane. Međutim, dok u grčkim mitologijama Odisej s ljudskim manama postaje i ostaje uvijek pozitivan, u mitologiji (pričama) starih Rimljana on zauzima gotovo uvijek negativni lik.
Upisao:
Atena – grčka božica rata, ali i vješta tkalja
Nije dugo trebalo, a Arahnina hvalisanja dopru do božice Atene. Atena se preruši u pogrbljenu staricu i pojavi se pred Arahnom koja je tkala. U prvi mah Atena je bila ushićena umijećem djevojke, ali ju na kraju ipak upozori da ne bude umišljena i ohola.
Upisao:
Zlatni dodir – dar bogova
Ponekad darovi bogova i nisu ono što nam se na prvi pogled čini da jesu. Mitologija je puna takvih priča, a ovo je jedna od niza njih.
Upisao:
Pan – bog šuma i pastira
Pan je bio izuzetno opasan i nasilan ako bi se ga iznenada probudilo iz sna. Neopreznost su mnogi platili time što ih je, u trenutku kada bi probudili Pana, obuzeo paničan strah.
Upisao:
Zeus i njegove ljubavnice (smrtne žene)
Iz veze boga i smrtnice rađaju se najveći junaci mitologije i gotovo uvijek oni su kraljevi u svom narodu, pa u ponekim slučajevima oni postaju polubogovi ili čak bogovi, dok je kod veze božica i smrtnika gotovo uvijek rođeno niže božansko biće – demon ili monstrum.
Upisao:
Zeus - najviši bog drevnih Grka
Njegovo najmoćnije oružje bili su munje i gromovi, a njegov štit imena 'egida' bio je neprobojan.
Upisao:
Zeus i Tifon
Zeus se kasnije nije mnogo opterećivao problemima u njegovom kraljevstvu, već je rješenja prepuštao ostalim božicama i bogovima koji su ponekad opet bili toliko bahati da se na kraju ipak on morao umiješati kako bi sve ostalo u savršenom redu i kako ne bi zavladao kaos.
Upisao:
Zeus – sin titana Krona i titanke Reje
Zeus je moćni i najviši vladar bogova, gospodar ljudi, utemeljitelj i nepokolebljivi zaštitnik božanskih i ljudskih zakona. Drevni Grci zamišljali su ga i opisivali kao stasitog muškarca bujne brade, spokojnog pogleda i lica s kojeg zrači ponosna svijest vrhovne i nepokolebljive moći moćnog vladara.
Upisao:
Dioskuri – božanski blizanci
Borili su se hrabro i dostojanstveno uvijek rame uz rame pri čemu pazeći uvijek za sigurnost drugoga više nego za svoju.
Upisao:
Mitologija u današnjem jeziku
Kada danas komuniciramo i pričamo u svakodnevnom životu ponekad rabimo riječi koje su nastale u mitologiji.
Upisao:
Penelopa – žena Odisejeva
Naime, tajnu bračnog kreveta znali su samo Penelopa i Odisej, a ona je bila u tome što su noge kreveta zapravo bila debla maslina koje su još uvijek imale korijenje. Kada je Odisej skrenuo pozornost Penelopi da će mu biti žao ako posiječe masline kako bi se krevet prenio iz palače u kraljevsku dvoranu, Penelopa mu se bacila u zagrljaj.
Upisao:
Prokletstvo osvete – Artemidina osveta
Bogovi su od jednog brda na koje je gledao Klitemnestrin prozor načinili lik Agamemnona koji kao da spava, pa je Klitemnestra svaki put kada bi pogledala kroz prozor ugledala Agamemnona.
Upisao:
Kadmo – utemeljitelj grada Tebe otac Spartanaca
Kadmo, veliki junak, bez straha napadne strašnu zmiju i ubije je velikim kamenom, a kad je žrtvovao kravu božici Ateni, pravedna i mudra ljepokosa božica Atena pojavi se iznenada i u znak zahvalnosti za naklonost i žrtvu obeća Kadmu najbolje i najhrabrije ratnike toga doba.
Upisao:
Orfej i Euridika
Menade su jedna vrsta nimfi stare grčke mitologije, a njihovo ime označava mahnitu, pomamnu, zapravo pijanu ženu. Nimfe su to koje su divlje i lude, gotovo pomahnitale od alkohola, što lutaju brdima i šumama te sile muškarce na seks i ples, a potom ih ubijaju i sakate.
Upisao:
Psiha i Eros
Tim činom božanskog glavara sada se morala složiti i sama Afrodita, a kad je božica Psiha rodila djevojčicu, upravo baka Afrodita joj nadjene ime Hedona (slast).
Upisao:
Psiha - kasnije supružnica Erosa – boga ljubavi
... Naime, radilo se o sedam 'sočnih' poljubaca Afrodite. Takvoj nagradi nisu odoljeli ni bogovi ni ljudi i svi su stali tražiti Psihu, ali nitko je nije mogao pronaći.
Upisao:
Psiha – u početku ljubavnica Erosa – boga ljubavi
Psiha - u početku ljubavnica, a na kraju supružnica Erosa boga ljubavi.
Upisao:
Kentauri
Kentaur je u grčkoj mitologiji vrlo neobično biće – gornja polovica tijela mu je ljudska (čovjek), a donja polovica životinjska (konj).
Upisao:
Athumanunhova riznica
Mit (grč. mythos) - riječ, izmišljena priča ili možda ljudska istina koju nismo kadri razumjeti ... a možda u nju samo ne možemo proniknuti. Mitske priče odbijaju one koji ih nastoje do kraja objasniti, a pozivaju one koji su voljni slušati (Aristotel je davno prije zapisao: 'Prijatelj mudrosti prijatelj je i mitova') - po Athumanunhu
Upisao:
Kalendar drevnih Maya - Vrijeme Maya – Tzolkin i Haab
Dok za drevne Egipćane poruka o Vremenu ide ovako: 'Svijet se boji Vremena, ali Vrijeme se boji piramida', za drevne Maye poruka o Vremenu pak ide ovako: 'Vrijeme je najmudrije i ono zna sve odgovore'.
Upisao:
Kalendar drevnih Maya - Kodirana poruka drevnih Maya
No, ako je (i ako će opetovano biti) Svijet uništen nakon 1 366 560 dana, onda nema ni potrebe brojiti dane koji su uništeni zauvijek. Prema tomu, Maye su mogle označiti određenu skupinu dana s ciklusima većim od 144 000, ali nikako to ne treba rabiti u razvijanju vremenskih razdoblja. Nadalje, zato Mayama nije ni trebalo rabiti brojeve veće od 9, no, a ipak su nas upozorili da su rabili i cikluse duže nego su im bili potrebiti.
Upisao:
Kalendar drevnih Maya - Super broj i kodovi drevnih Maya
Kako računa Athumanunh i gdje griješi, zašto mu se drevni Maye smiju, kako mu oni skreću pozornost na 'devet gospodara Noći' i napokon 'super broj' drevnih Maya otkriva doista 'kod uništenja', ali i 'kod nove nade'...
Upisao:
Kalendar drevnih Maya
Godina je 2012., godina katastrofe koju najavljuju mnogi, a svi se oni pozivaju na kalendar drevnih Maya. No, što su zapravo drevni Maye zapisali i što bi se po njima zapravo trebalo dogoditi ispričat će Vam Athumanunh kroz nekoliko priča o drevnom kalendaru, a priča zapravo počinje s 'Onom koja nosi suknju od žada', a čuvaju (skrivaju) je 'Devet gospodara Noći'.
Upisao:
Zagonetni narod žena ratnica
… na divlju rijeku Hibrist stići ćeš, ali ne prelazi je, jer se prijeći ona ne smije. Idi na goru najvišu Kavkaz imena i traži mjesto gdje divlja rijeka izvire, a tada kreni prema jugu. Tada ćeš doći vojsci amazonskoj što muškarce ne podnosi, u Temiskiri pokraj Termodonta žive one…
Upisao:
Egipatska mitologija – 'oni koji ne znaju za umor' i 'oni koji ne znaju za nestanak'
'Probudila se! Ona se probudila! Vratila se! Božica nam se vratila! Besmrtna je, rodila se i vratila iz zagrljaja Smrti!' Svi su čuli i nisu mogli vjerovati, a ni dočekati zalazak Sunca kako bi se uvjerili vlastitim očima. Bio je to mjesec srpanj, točnije 19. srpanj, te davno prije zaboravljene godine, ali od tada, pa svake godine drevni Egipćani slavili su povratak božice Sopdet koja im je donosila toliko željne i očekivane plodonosne poplavne vode Nila. Drevnim je Egipćanima tada počela Nova godina.
6
