5
Upisao:
Mitološka bića – klan Nosferatu
'... svako dijete koje tako stvoriš nosit će kletvu tvoju i nosit će sjeme zavisti oca svojega, pa će se međusobno zavaditi i boriti međusobno ...'
Upisao:
Mitološka bića – Kainova osveta potomcima
Ovdje priča o Kainu kao praocu vampira prestaje, veliki sukob i obračun mitskih pravednika i vampira na trenutak je spriječen i otkazan, ali ne zadugo, jer nastavlja se priča o demonima, djecom Lilith, ali prije toga Athumanunh će na samo njemu svojstven način povezati kćer Lilith, strašnu Lamiu i još jednog praunuka Kainovog imena Nosferatu.
Upisao:
Mitološka bića – kletva za sva vremena
Sunce je tada izronilo i Crvenog mora i stalo silno pržiti Kainovu kožu. Kain se sakrio u tminu Lilithine pećine i tamo u strahu i bijesu proklinjao ime Božje. Padom mraka Kain je izašao iz spilje, a tada se pojavi i treći anđeo imena Gabriel.
Upisao:
Mitološka bića – 'zašto je Kain ubio Abela'
Tako je Lilith Kaina podučila mračnim moćima krvi, pa je ubrzo Kain bio u svojim pokretima brži i od samoga pustinjskog vjetra, snažniji i od bika predvodnika, a lukav i prepreden toliko da je svakog čovjeka mogao u trenutku zavesti ili prevariti.
Upisao:
Mitološka bića – djeca Tame
Dakle, sposobnost promjene antropomorfnog identiteta oduvijek je plašilo ljude, pa ako to biće ima još i nadnaravnu mogućnost onda je potpuno jasno zašto su se pojavili u mitologiji kao 'bića mašte'.
Upisao:
Mitološka bića – kreature Noći
Athumanunh će pričom zakoračiti u vrlo daleku prošlost, tamo negdje prije kršćanstva, ali i prije drevnog Egipta, pa oni koji o vampirima znaju klasiku poput križ – glogov kolac – sveta vodica – dolčevita, ili pak one koji su odrasli uz Buffy, ili čitali 'Vampirske dnevnike', ili gledali 'Sumrak sagu' ... mogli bi ostati zatečeni, a neki čak i razočarani.
Upisao:
Mitološka bića – sirene ljubavnice iz morskih dubina
Kako god da su zadobile svoj izgled, sirene su ga se jako stidjele, pa su utočišta uvijek tražile daleko od svijeta i pronalazile ga na stjenovitim hridima, ili morskim dubinama, gdje su svojim zanosnim pjevanjem oplakivale zapravo svoju zlu kob što ih snađe, tko li već zna zašto, a ljudi su ih se bojali da ih mame kako bi ih zadavile i potom im pile krv.
Upisao:
Mitološka bića – Gigantopitec (Dinopithecus Nivalis)
Athumanunh pak nikako da napokon odluči konačno razjasniti i objasniti simbole, kodirane poruke, megalitske građevine ... ali i usamljenost divova na Zemlji, na kojoj bili su prvi, a sada za njih mjesta tu više nema ...
Upisao:
Mitološka bića – grad umirućeg Mjeseca
... živite svoj život, to je Vaš život i to je dobar i lijep život ... ne treba Vam Athumanunhova mitologija.
Upisao:
Mitološka bića – divovi (strah i trepet, ili ...)
Athumanunh Vas svojom pričom želi pričom odvesti u jedan davno prije zaboravljen Svijet, u svijet za koji malo tko od Vas uopće i zna da je nekada uopće postojao ... Athumanunh će Vas pričom voditi kroz Svijet 'kada Mjesec nije bio na Nebu' ...
Upisao:
Mitološka bića – bića mašte (plamteća ptica)
Naime, pošto je Eva pojela zabranjeno voće, postala je ljubomorna na besmrtnost i čestitost drugih stvorenja u vrtu, a posebice prema rajskim pticama. Zbog toga je nagovorila sve životinje iz vrta neka slobodno pojedu voćku sa zabranjenog drveta spoznaje, a kada se to dogodilo one su bile prisiljene pratiti Evu u njenom padu. No, Eva nije uspjela na to nagovoriti pticu Milkam
Upisao:
Mitološka bića – bića mašte
Tako je kineska mitologija tu božansku pticu nazvala Fenghuang, a Kinezi je opisuju kao biće koje ima vrat zmije, glavu ždrala, zmajeve krljušti, rep ribe, oklop kornjače, lastin grkljan i pijetlov kljun.
Upisao:
Mitološka bića, (bića bajoslovlja), bića mašte – Crvenperka (Žarptica)
Crvenperka, Žarptica, Alemperka ... Feniks, Benuu, ili pak možda Vucub Caquix (Sedam Papiga – po Athumanunhu) ...
Upisao:
Dvanaest sunčevih moći – oni koji zrače poput Sunašca
Njegove svetkovine započinju kada se sa svih polja ubere ljetina, a stoka se zatvori u torove, kada su ambari i torovi puni i kada je razumljivo da gladi tijekom duge zime biti neće.
Upisao:
Dvanaest sunčevih moći – život bukti dok priroda hukti
Kao što sunce ozari ljude tako i ženska ljubav zagrije muškarca, pa su i starohrvatski ratnici vjerovali da su žene sva svoja nadahnuća zadobile iz neugasle luči božice Ladane.
Upisao:
Dvanaest sunčevih moći – dvanaest dnevnih sati
Prije nego preda štap bratu Pribimir mu kaže: 'Brate Mutimire, mahni štapom po vatri!' Kada pak Mutimir to učini vatra zapucketa i jače se razgori, a snijeg se stane topiti, raslinje stane pupati, a trava zelenjeti. Pod snijegom se pojave visibabe, a iza njih i prve ljubičice.
Upisao:
Doba kada su vile Svijetom hodale – niti dobre niti loše
Vile ljudima čine dobro, ali i zlo, vole, ali i mrze. Koga vole, vole ga cijeloga života, te mu daruju sreću, no, omrznu li koga, mrze ga tijekom cijeloga života, pa mu donose nesreću.
Upisao:
Doba kada su vile Svijetom hodale – utice
'Duh prirode je tako lijep, pa ga ljudi vide kao vilu!'
Upisao:
Doba kada su vile Svijetom hodale
... svi koji su vidjeli vile redom su se prestrašili nad tom praiskonskom ljepotom, pa su glavom bez obzira utekli, ali su svoje priče završavali istim krajem! Svi su bili presretni, gotovo ushićeni, što vidjeli su nešto tako lijepo i nestvarno za ovaj današnji Svijet u kojem od buke i žurbe više nitko ništa ni ne čuje i ne vidi, ali tko zna ...
Upisao:
Hastatus – kneževska braća
'Quod bonum, faustom, felix, fortunatumque sit, Legatus! Daleko si od svojih legija, zašto tražiš Hrvate?'
Upisao:
Morena - božica smrti i straha
Morena je jedna od četiri božanske dive 'svjetla' koja je prešla na 'tamnu' stranu.
Upisao:
Crnobog – vladar ‘Tamne strane’
Zlomir je mrk, prijek, bezdušan, ispunjen bijesom i gnjevom, strašan je rušitelj i neumoljiv sudac. Uvijek je natmuren i himben, podmukao je i svadljiv, gramzive je i nesnošljive ćudi, prevrtljivi je kršitelj zadane riječi i vjere.
Upisao:
Teogonija i kozmogonija Nave – nastavak
Svebog je pomoću zlatnog praha, sa dna 'beskrajnog mora' stvarao sav život i svijet, a kad je 'Drvetu Istine' udahnuo svoj božanski dah – nastao je muškarac, kad pak je svoj božanski dah udahnuo 'Drvetu Snage' nastala je žena – po starom Hrvatskom bajoslovlju.
Upisao:
Hastatus – kod kralja Sama
... Vrlo vješto služe se ratnim varkama i zasjedama, a raspolažu sa svakojakim sredstvima za borbu, pa čak i napravama za bacanje kamenja na utvrde. Konjanici su im uglavnom velemože, a naoružani su kopljima, lukovima i strijelama koje vješto izbacuju s konja, a krasi ih vrlo smjela taktika – udare iznenada, stanu bježati, a onda se okrenu i udare još snažnije ...
Upisao:
Stribor (Borna) – božanski vjetrovnik bojovnik
Kao bog hladnog vjetra, bure i nevremena On je zimi žestok, silan i vrlo studen, ali je zato ljeti blag, miran i topao.
Upisao:
Tatomir – nebeski zagonetnik
On je vječiti putnik, skitnica nebeska, a bije ga glas i velikog ljubavnika koji se noćima prikrada dvorima, odnosno ženskim dvornicama, te se kroz prozor poput srebrenih zraka uvlači u postelje zaspalih djevojaka, ali i žena ...
Upisao:
Hastatus – priča o legatusu legionisu
... kratko ošišana kosa, bijeli ožiljci po rukama i licu, posvuda tragovi mača ili strijela, a možda i od udarca teške barbarske sjekire, što pak je samo potvrđivalo da se taj legatus doista nije krio iza gustih redova legionara ...
Upisao:
Zorana – nebeska diva
Svjetlija je Ona od zlata, čistija je Ona od snijega, mirisnija je Ona od ruže ... čista je divota bila gledati je uz Zvonimira.
Upisao:
Zvonimir – vitez svjetlosti
On je najsjajniji, najvidljiviji i najblistaviji od svih starih hrvatskih božanstava. Zvonimir čuva život, gorljivo štiti Prirodu, gospodar je Zemlje, tješitelj ljudskih srdaca, junak je On nad junacima ...
Upisao:
Teogonija Nave – postanak Svijeta bogova i ljudi
'U početku nije bilo ničega, postojao je samo prvobitni 'Pramrak', 'beskrajno more' i 'tamno Nebo', a jedino što je postojalo bilo je 'Prajaje' ... Odjednom, Svebog se uspravio, a od njegove sjene odmah postane i drugo 'praiskonsko' božanstvo hrvatskog bajoslovlja, mračni bog Crnobog, bog Zla i Patnje ...
Upisao:
Janja – ognjena kraljica
Janja je božica koju krase i rese mnoge životne krijeposti, ljepota, ali i ponos, a ponekad u hrvatskom bajoslovlju nosi naziv 'ognjena kraljica'. U krupnim plavim očima ove božice zrcale se vrline poput ženskog dostojanstva i uzoritosti. Janja ima božanski ženstveni struk i stas, puna je jedrine, a obrazi su joj bijeli i rumeni istodobno.
Upisao:
Branimir (Porin) – nebeski knez
Branimir (samo ime složenica od 'brani' i 'mir' dokazuje da je opasan i poguban za svakoga tko bi ugrozio mir nebeski – po Athumanunhu) oboružava se munjevitim kopljem, gromom, štitom neprobojnim i buzdovanom s tisuću klinaca (špici).
Upisao:
Božena – nebeska carica majka bogova
Na obrazu netom rođena djetešca Zvonimira zasjalo je Sunce, u ruci mu zablistala Sveta knjiga obrubljena pleternom ornamentikom, a po knjizi razasute su zlaćane zvijezde koje su se ubrzo preobličile u najstarija slova hrvatske glagoljice ...
Upisao:
Svebog (Jakša) – otac bogova
Žestoko i gorljivo brani ognjište otaca, pa mu drevni Hrvati duguju slobodu i postojanost, a žaštitnik je i prebjeglih, prijateljstva i gostoljubivosti ...
Upisao:
Athumanunhovo bajoslovlje
'Daleko gore na Sjeveru, tamo negdje oko zelene rijeke Visle, iza visokog gorja što Karpati se zovu živjelo je u ta davna vremena sedam plemena jednoga naroda ... Hrvati nazivahu se oni ...'
Upisao:
Dvanaest noćnih sati - Peti noćni sat – ponoćna misterija vatrenog jezera
'… velika zmija Mehen na čelu tvom rasijeca kičmu Apepu strašnom i pobjeđuje ga, napada ga Izida veličanstvena i pobjeđuje ga, napada ga i Neftida šutljiva i ranjava ga, pogađa ga Toth tri puta veličanstveni i obara ga. Silno se bori 'Devetka' s njim, a onda stiže i Horus sa ratnicima svojim u čijim su rukama noževi…'
Upisao:
Dvanaest noćnih sati - Crveni pijesak Rosetau zemlje Sokara – stanovnik tame
…'Horus zapinje devet svojih lukova i cilja demona koji iz zemlje izlazi. Natrag Mago (krokodil) sine Setov! Ne približavaj se jer ja sam Onuris (bog rata Anhur) divni ratnik, ja sam Montu (ratnik boga Sunca, onaj koji je na pramcu 'barke od milijun godina'), ja sam Sopdet (božanski čuvar), ne približavaj se jer ja sam spasitelj!…'
Upisao:
Dvanaest noćnih sati - Svijet se boji Vremena - Vrijeme se boji piramida
U Svijetu egipatskih drevnih bogova bog Tot zauzima značajno mjesto, bogovi ga zovu srcem i jezikom Raovim, što znači da mu simbol božanske misli i božanske volje priznaju i svi ostali bogovi, jer Tot je Raove misli i volju pretakao u jezik i pisanu riječ koju itekako razumiju i bogovi i ljudi.
Upisao:
Dvanaest noćnih sati - Zašto je mudri Toth kockao s mladim Khnumom
'… Ja sam izazvao razvitak razvoja i sebe sam stvorio kroz razvoje boga Khepere na početku Vremena. Ja sam stvorio prvu klicu iz koje sam se i sam razvio izvršivši volju svoju na ovoj zemlji, raširih i ispunih se, ojačah se rukom svojom. Al' bijah sam, jer ništa ne bijaše tada još rođeno, a tada izustih ime svoje iz usta svojih kroz riječi moći i pomoću Duše božanske što nađe se u tom vodenom bezdanu …'
Upisao:
Dvanaest noćnih sati - prvi sat prva vrata
Posada 'barke milijun godina' – 'mesektet' (noćna barka)
Dakle, krenimo redom. Athumanunh je, u obličju mitskog pravednika koji se naziva Unas Ka Baal, stupio pred 'Prva vrata' (prvi noćni sat) i našao se licem u lice sa strašnim stražarom, koji čuva prva noćna vrata, a naziva se Neruit. Evo što je strašni stražar ispričao Athumanunhu:
Upisao:
Dvanaest noćnih sati – dvanaest vrata Duata
Ono doba kada Svijet još nije postojao
U ono doba kada Svijet još nije ni postojao, u ono doba kada su postojale samo mračne i beskrajne vode i kada je svuda vladao kaos. Kaos što poput strašne zmije Apepa okružuje beživotnu, praiskonsku vodenu masu iz koje se izdiže 'Otac Bogova' što naziva se Nun. Nun se iznenada pokrene, uskomešaju se dotada beživotne vode i masa se pokrene …
Upisao:
Atrej i Tijest – predodređeni da budu zajedno
Egist je izvršio očevu želju, ubio Atreja, a Tijest se ponovno dočepao mikenskog prijestolja. Kasnije će Agamemnon opet nasilno zbaciti Tijesta s prijestolja i očevo žezlo vratiti u svoje ruke. Međutim, božanska kletva i osveta nisu ni tada mirovale, pa će i Agamemnona stići usud.
Upisao:
Atrej i Tijest – braća Pelopida i Zlatno runo
Braća Pelopida u mitologiji su braća poradi kojih je Zeus razljutio moćnu božicu Prirodu i izazvao njezinu još moćniju, ali i opasniju prijateljicu božicu Sudbinu.
Upisao:
Helije – bog Sunca, brat Selene i Eose
Noću kada bi mu predivna Selena, sestra njegova, otpjevala uspavanku Helije bi zaspao u svojoj krilatoj zlatnoj barci koju mu je iskovao osobno božanski kovač, sin Zeusov, Hefest, negdje u tajnim odajama svog uvijek vatrenog vulkana.
Upisao:
Mirmidonci – ratničko pleme Ahilejevo
Mirmidonci (mirmeks – mrav) strašni mitološki ratnici koji su pratili Ahileja u bitkama pod zidinama Troje svoje su podrijetlo i nastanak vodili od Zeusa Gromovnika.
Upisao:
Afrodita u zabranjenoj ljubavi
Odjevena u žarko crvenu haljinu tiho je ušla u kolibu Anhizovu, tiho se skinula i legla kraj njega u postelju koju su prekrivale mekane lavlje i medvjeđe kože. Noć je bila puna slasti, a pčele su sneno zujale oko kreveta u kojem su božansko i smrtno tijelo naprosto izgarala od ljubavne strasti.
Upisao:
Hera – božica od koje je strepio i sam Zeus
Ako postoji lik božice koji je u mitologiji nepravedno zapostavljen onda je to lik božice Here, kraljice bogova i gorljive zaštitnice braka. No, ako pak uopće postoji lik božice ili smrtnice u mitologiji koji Athumanunh najmanje obožava onda je to sama Hera veličanstvena, predivna i bajna.
Upisao:
Artemida – božica 'divljakuša'
Artemida je živjela pod otvorenim nebom sa svom svojom silom pratitelja, lovila šumske životinje poradi hrane , kupala se u hladnim i divljim šumskim potocima …
Upisao:
Atalanta – hrabra i odvažna djevojka kojoj su zavidjeli muškarci
Pod strogim nadzorom Artemide lakostrijele, Atalanta je izrasla u predivnu djevojku, hrabru i odvažnu, vrlo vještu u baratanju s lukom. Da li poradi toga, što je bila bolja od svih nazočnih u rukovanju strijelama, neki od muških učesnika nikako se nisu slagali s nazočnošću Atalante.
Upisao:
Sfinga – neman sa ženskom glavom
Sfinga je jedno od najstarijih mitoloških bića koje je stvorila ljudska mašta i umjetnost. U Grčku mitologiju Sfinga stiže s Istoka, a na stvaranje njezinog lika najvjerojatnije su utjecali asirsko-babilonski kipovi krilatih bikova s ljudskim glavama, a napose kipovi drevnih egipatskih vladara (faraona).
5
