Znanstvena zajednica ih ne čuje

Zgoda je stara, možda i dva desetljeća. Letim iz Frankfurta u Düsseldorf. Prvi put Messe Düsseldorf organizira ekskurziju za novinare časopisa koji prate područje plastike i gume. U zrakoplovu je samo šestoro putnika. Čitam jedan časopis. Pročitao sam vijest da je jedna balerina dobila nagradu. Usprkos tome što se ne uklapa u postojeće trendove.

Te sam se zgode prisjetio čitajući jedan od onih komentara vrhunskog popularizatora prirodnih znanosti u Hrvatskoj Nenada Raosa, kada na općoj razini uočava probleme.

U članku »Astronomija« (Kemija u industriji 10/2008.) Nenad Raos opravdano uočava da je trenutačno vodeća znanost scientometrija. Stara samo nekoliko desetljeća. Nekada se doprinos znanstvenika mjerio izvornošću rješenja. Danas scientometrijskim pokazateljima.

Nova rješenja u pravilu teško brzo prodiru. A što mjere scientometrijski pokazatelji? N. Raos uočava: »Ako netko voli tjerati modu (scientometrijski pokazatelji), neka mu bude.

No, to ne znači da u znanosti nema problema koji izmiču pozornosti šire znanstvene zajednice. Netko se i takvim problemima treba baviti, jer ako svi istražuju isto, teško da će se otkriti nešto istinski novo, nešto što pokreće znanstvene revolucije«.

Što to ima veze s balerinom? Ona je dobila nagradu za svoje odstupanje od modnih trendova u baletu. Krenula je svojim putem. Kažu, ona je avangardna.

Scientometrijski pokazatelji određuju trendove, ali u njima nema mjesta za istinski nove vrijednosti. Teško je kretati se izvan znanstvene mode. Nemaš radove u časopisima koje svojom vlastitom politikom izabire komercijalna baza podataka, nisi citiran. Dakle - nisi uspješan. Ne postojiš.

Nenad Raos nije jedini koji razmišlja na opisani način na ovim prostorima. Postoji nekoliko pojedinaca. Ali zbog takvih pogleda nisu u trendu, pa ih znanstvena zajednica ne čuje. Odnosno, ne želi čuti.

Igor Čatić

Vjesnik, 2008-11-07

Objavljen tekst je uz odobrenje Igora Čatića