Kako zaštititi biljke od nametnika bez korištenja pesticida

 

Zasadili ste vlastiti eko vrt?

Želite zdrave biljke i bogat urod, a pritom ih ne želite tretirati štetnim kemijskim sredstvima?

Razbijate glavu misleći kako zaštiti biljke prirodnim putem?

Vaše biljke možete zaštititi i izliječiti biološkim sredstvima zaštite.

 Pesticidi - opasnost za zdravlje i okoliš

Svjesni smo činjenice da kemijska sredstva zagađuju okoliš, površinske i podzemne vode te imaju vrlo štetan utjecaj kako na čovjeka tako i na cjelokupan biljni i životinjski svijet.

Korištenjem kemijskih sredstava prekidamo prirodni lanac i miješamo se u zakone prirode. Biljci šaljemo poruku da se ne mora boriti sama, već ćemo to mi učiniti za nju.

Nakon nekog vremena biljka se predaje i prestaje sama boriti, a mi smo prisiljeni koristiti kemijske preparate ako želimo imati bilo kakav urod.

Zaštita od štetočina i bolesti prirodnim putem nije uvijek toliko brza i efikasna kao kemijsko tretiranje, ali za čovjeka, prirodu i životinje, definitivno je manje opasna.

No, to ne znači da trebate eliminirati sve štetočine, jer i one su dio prirodne ravnoteže.

Ekološka zaštita biljaka

U ekološkoj proizvodnji biljke hranimo organskim gnojivom i kvalitetnim kompostom, korov uklanjamo mehaničkim putem, biljke prskamo biljnim pripravcima, a zaraženo bilje i voćke redovito odstranjujemo.

Tako biljka postaje zdravija, otpornija i spremna dati zdrav plod.

U borbi protiv štetočina može pomoći prirodni suživot između nekih biljaka - ako ih posadite jednu blizu druge povećava se njihova snaga i urod te se one bolje štite od nametnika.

Na primjer, sadnja mrkve uz luk štiti biljke od lukove/mrkvine muhe, a zabijanje grana bazge u tlo služi kao zaštita od krtica.

Kako biljke imaju ljekovito djelovanje na ljudsko zdravlje, jednako tako mogu pozitivno utjecati i jedna na drugu.

Višegodišnja istraživanja pokazala su da postoje 3 grupe  biljaka koje možete koristiti za zaštitu vašeg vrta:
 

Biljke koje ubrzavaju rast, obogaćuju i gnoje tlo:

• kopriva
• gavez
• sjeme i cvijet komorača
• volovski jezik
• mladice i lišće paradajza
• lišće cikle

Biljke koje djeluju protiv nametnika:

• kopriva
• hrastov list skupljen ujesen
• list rabarbare
• vratić
• neem
• list bazge
• ljupčac
• pelin
• kamilica
• i sve biljke koje sadrže mnogo tanina (hrastova kora, orahovo lišće…)

Biljke koje sprečavaju bolesti:

• preslica
• brezov list skupljen u jesen
• paprat
• orlovska paprat
• češnjak
• poriluk
• luk

Sve navedene biljke možete koristiti svježe ili osušene. Berite ih neposredno prije cvatnje na sunčanim mjestima i  po sunčanom vremenu.

Usitnite ih i sušite  na čistom, provjetrenom  i sjenovitom mjestu.

Najbolje ih je  prostrijeti  u tankom sloju na pocinčanu mrežu i povremeno ih okretati.

Osušene biljke čuvajte u platnenim vrećama ili u  drvenim sanducima.

1. Aktivirajte tlo

Koristite biljke iz prve grupe kao tekuće gnojivo da biste aktivirali život u tlu.

Biljke usitnite  i stavite ih u  drvene  ili  glinene posude, može i plastične, ali nikako metalne.

Napunite posudu  do pola i nalijte do vrha kišnicu ili vodu iz rijeke  ili  jezera. Voda iz vodovoda zbog prisutnosti klora nije dobra.

Posude  stavite na sunce, pokrijte mrežicom ili daščicama i dvaput dnevno promiješajte.

Kada se tekućina počne pjeniti ubacite 1 šaku kamenog brašna (na 10 litara vode), da spriječite neugodne mirise.

Nakon 3-4 dana sunčanog vremena, gnojnica je gotova  (kad se  više  ne pjeni).

Koristite je za zalijevanje tla oko biljaka razrijeđenu 1:10 za lisnato ili 1:2 za plodovito povrće.

2. Spriječite nametnike

Biljke iz druge grupe usitnite i namačite u kišnici  1-3  dana, procijedite  i  njima prskajte povrćei voće.

Ovaj pripravak trebate  primijeniti prije nego započne fermentacija, znači prije nego se na površini pojavi pjena.

3. Zaštitite od bolesti

Biljke iz treće grupe 24 sata namačite u kišnici, a zatim u istoj vodi kuhajte 30 minuta.Ostavite pokriveno da se ohladi, procijedite i prskate po biljkama.

Ne zaboravite!

Temelj za zdravu i otpornu biljku je zdravo tlo iz kojeg raste i iz kojeg uzima hranu. Dokazano je da na zdravom tlu raste manje korova.

Ako u vašem vrtu ne vlada  prirodna ravnoteža, mogu  se  pojaviti razne štetočine i  bolesti koje vam mogu uništiti urod.

Nekoliko prirodnih preparata za suzbijanje bolesti

 

Pripravak protiv biljnih ušiju

Osnovni sastojak pripravka protiv biljnih ušiju je kopriva.

U 10 l vode, najbolje kišnice, potopite 1 kg svježih, usitnjenih listova koprive ili 100 – 200 g suhih.

Ostavite pokriveno 24 sata, ne držite duže jer se stajanjem smanjuje učinkovitost preparata.

Procijedite i tako dobivenom tekućinom prskajte napadnuto bilje svakih 3 do 5 dana.

Tako pripremljen pripravak može poslužiti i za dohranu biljaka. Kopriva se bere pred samu cvatnju, dok je još mlada, jer je tada najjača.

 

Sredstvo od preslice protiv hrđe, pepelnice, grinja i crvenog pauka

Preslica raste na vlažnim staništima, pa je možete naći u blizini rijeka i potoka. Koristi se protiv hrđe i pepelnica, grinja i crvenog pauka.

1 kg svježih preslica potopite u 10 litara vode i ostavite da stoji 24 sata. Zatim lagano prokuhajte 30 minuta.

Kada se tekućina ohladi, razrijedite je vodom u odnosu 1:5 i njome špricajte biljke.

Tekućinu od preslice možete pomiješati sa sredstvom od koprive u odnosu 1:1 i kao takvo koristiti za prskanje biljaka. Povećat ćete učinkovitost u borbi protiv nametnika i ujedno nahraniti vašu biljku.

 

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka

Ovo sredstvo koristi se protiv grinja i plijesni te u slučaju kada lišće postane smeđe.

500 gr nasječenog crnog i bijelog luka potopite u 10 litara vode. Kada tekućina prestane pjeniti, razrijedite je desetostrukom količinom vode te njome prskajte zemlju protiv pljesni.

Od kuhanih ljuski crnog luka možete napraviti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

 

Sredstvo protiv lisnih uši i gljivičnih bolesti

Lisne uši znaju ponekad biti stvarno dosadne. Najlakše ćemo ih odbiti od biljaka ako u blizini oboljele biljke posadimo lavandu ili čubar.

Lisne uši možete mlazom vode odstraniti s biljaka. Taj postupak treba provoditi ujutro kako bi se biljke što prije osušile na suncu.

Ako to ne pomogne, možete upotrijebiti neko od prirodnih sredstava. 

Protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina.

Ostavite pelin da se namače u vodi 2 – 3 dana, nakon čega je tekućina spremna za prskanje.

 

Tekuće gnojivo od koprive

Plastičnu ili drvenu posudu napunite do pola koprivom i nalijte vodu do vrha.

Posudu prekrijte mrežicom, dva puta dnevno promiješajte tekućinu.

Kada se tekućina počne pjeniti, dodajte šaku kamenog brašna kako biste neutralizirali neugodan miris.

Kada se otopina prestane pjeniti, gnojivo je gotovo. Koristite ju za polijevanje u odnosu 1:10.

 

Tekuće gnojivo od listova gaveza

Gavez sadrži željezo, kalcij, kalij, fosfor i mangan. Sve su to mikroelementi potrebni biljkama za normalan rast i razvoj.

Gnojivo od gaveza jača biljke i obogaćuje ih mineralima. Priprema se na isti način kao i gnojivo od koprive.

Nakon nekoliko dana stajanja, kada se prestane pjeniti, smeđe je boje i neugodnog mirisa koji podsjeća na stajski gnoj.

Razrijedite ga vodom u odnosu 1:10.

Kvalitetno gnojivo dobit ćete miješanjem gnojiva od koprive i gaveza u odnosu 1:1.

 

Što još može pomoći

Neven koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izlučuje sok koji pomaže tlu pri oslobađanju od štetnih tvari.

Korijen kadifice izlučuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji uništavaju korijen.

Na mjestima gdje rastu kadifice i neven, u tlu nema zemljišnih štetnika, ni gljivica.

Leptira kupusara najbolje ćete otjerati iz zelja ako između zeljarica zasadite rajčice. Leptiri kupusari ne vole miris paradajza.

Korisne životinje – pomagači u borbi

Da bismo u vrtu mogli primijeniti biološku zaštitu, ne trebamo tjerati iz vrta sve životinje. Nisu nam sve životinje neprijatelji.

Vrlo je važno zadržati korisne životinje jer one pomažu u borbi protiv štetočina.

U procesu suzbijanja štetočina od velike koristi su životinje koje se njima hrane.

Najbolji pomagači su ptice, ježevi i žabe koji jedu puževe, ali i neki kukci kao što su bubamare, mrežokrilke i bogomoljke, koji su prirodni neprijatelji lisnih ušiju.

Bubamare i njezine ličinke pojedu dnevno i do 400 lisnih ušiju.

Da bi bubamare imale što jesti, ne treba uništavati prve lisne uši koje se pojave u proljeće, jer će se tako smanjiti broj bubamara kojih ionako već ima premalo.

Ako ste u mogućnosti, za žabe je dobro u vlastitom vrtu iskopati „malu  baru” i zasaditi vodeno  bilje. Žabe će nastaniti baru, pa će opasnost od  puževa  biti  puno manja.

Jeste li znali da ptice na dan prikupe i do 30 kg gusjenica i drugih nametnika?

Da biste privukli i zadržali ptice u svom vrtu, postavite im kućicu. Neka otvor kućice bude okrenut prema jugoistoku.

Preko ljeta im osiguravajte dovoljne količine vode u plitkim posudama, a zimi hranu.

Ptičice će vas riješiti nametnika u vrtu i svakodnevno vas razveseliti svojim pjevanjem.

U vrtu nalazimo i pauke koji su prirodni neprijatelji muha i komaraca. Grabežljive grinje su prirodni neprijatelji crvenog pauka, ali i nekih drugih štetnih grinja.

 Najčešći nametnici i kako ih se riješiti

 LISNE UŠI

To su mali nježni kukci koji mogu biti krilati ili beskrilni. Boja im ovisi o stadiju razvoja i biljci hraniteljici pa mogu biti od svijetložute i zelene do crne boje.

Hrane se sisanjem biljnih sokova i to na najnježnijim biljnim dijelovima - lisnim izbojima i cvjetnim pupovima.

Izazivaju zastoj u rastu biljke, kovrčanje listova, iza njih ostaje medna rosa koja kaplje po donjim listovima čineći ih ljepljivima, a kasnije pocrne jer se na njima razvijaju gljive čađavice.

Napadaju velik broj kultura. Javljaju se u proljeće i jesen tijekom toplog i suhog vremena, te nakon obilnih kiša.

Ako lisne uši jako napadaju neku biljku  to  je  znak  da  je  poremećena  njezina cirkulacija. Ponekad je dovoljno da prekrijemo i prihranimo tlo kod korijena biljke.

Postoje biljke koje su ušima naročito privlačne. Te biljke možete saditi među druge biljke da biste ih zaštitili od  ušiju.

Na primjer, sadite salatu i bob među jagode. Uši  će se preseliti na salatu i bob, a jagode će ostati neoštećene.

 

PUŽEVI

Puževi su česti neželjeni gosti u našem vrtu, a njihovih prirodnih neprijatelja ježeva i žaba sve je manje.

Puževi najčešće napadaju zeleno lisnato povrće.

Iako spori, vrlo su uporni i vašem povrću mogu nanijeti veliku štetu.

Hrane se noću jer im smeta sunce, pa ih je najlakše pronaći kada padne mrak uz pomoć svjetiljke.

Puževa se možete riješiti uz pomoć taloga kave. Naime, puževi ne vole talog kave, jer je u većoj koncentraciji otrovan.

Napadnute biljke zalijevajte talogom kave koji ne samo da će otjerati puževe, već će i blago gnojiti zemlju i istovremeno tjerati biljne mušice.

Budite umjereni u zalijevanju tla talogom od kave jer on podiže kiselost tla.

Tlo oko biljaka koje puževi napadaju možete posuti pepelom ili kamenim brašnom. Kako biste puževe držali što dalje od vaših biljaka ovaj postupak treba ponavljati nakon svake kiše.

Puževe odbijaju i neke biljke kao što su dragoljub, kadulja, timijan i ricinus. Zasadite li neku od tih biljaka uz rub gredice, puževi neće napadati vašu biljku.

 

ROVAC

Rovac je jedan od učestalih zemnih štetnika. Omiljena poslastica su mu gomolji i korijenje.

Rovac je noćna životinja i izlazi na površinu zemlje samo noću.

Njegov rov nije duboko u zemlji, pa ćete ga najlakše uhvatiti ako u tlo ukopate posudu s vodom, a sa strane postavite daščice koje ga usmjeravaju u posudu. 

 

KRTICA

Krtica je korisna životinja jer uništava rovce i druge gusjenice i crve, ali istodobno radi krtičnjake koji narušavaju estetski izgled vrta.

Krticu ćete najlakše otjerati ako u  tlo ukopate praznu bocu, tako da vrh boce ukopate u otvor njegovog rova, pazeći da ne začepite grlo flaše.

Zvukove koje proizvodi vjetar i prazna boca, krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze. 

Naučili ste kako prirodnim putem zaštititi biljke. Prirodna zaštita neće svaki put biti tako efikasna kao kemijska.

Postupak treba ponavljati i nekoliko puta, ali budite strpljivi i puni ljubavi prema biljci. Imajte na umu da je to vaš doprinos očuvanju okoliša, a prvenstveno vašeg zdravlja.