YANG

Izraz svojstven jednako egzoteričnoj i ezoteričnoj kineskoj Tradiciji.

„YANG. 1. Prisoj, osunčani obronak planine (...). 2. Sunce. 3. Yong (kao opreka spram Yin), muški, djelatni, životvomi vid ili načelo što je u jedinstvu ili u opreci s Yinom izvor rađanja bića i njihova rasta i jedna je od njihovih sastavnica; Nebo je Yang naspram Zemlji, sunce naspram mjesecu, svjetlost naspram tami, muško naspram ženskom. 4. Svijetao, sjajan. 5. Muški ud. 6. Svijet svjetlosti: ovaj, donji svijet (kao opreka svijetu tame). 7. (elektricitet) Pozitivni pol. 8. Hiniti, patvoriti". {Dictionnoire francflis de la langue chinoise, Institut Ricci, 1976, str. 1073).

v. heksagram, Tao, trigram, yin.

B. Fl king, dodatak Hi ts'eu (prvi tekst o yinu i yangu);M. Granet, La pen-sće chinoise, str. 101-126, izd. Albin Michcl, 1968 (I. izd. 1934).

YANTRA

Sanskrtska riječ.

Geometrijska mandala pojednostavljena oblika, često sredstvo mantre.

B. P.H. Pott, Yoga and Yantra, La Haye, 1966, prij. s njem. (1946).

YIN

Izraz svojstven jednako egzoteričnoj i ezoteričnoj kineskoj Tradiciji. Nedjeljiv od yanga i Taoa.　

,,yin.

1, Osoj, neosunčani obronak planine (...)

2. Nebo prekriveno oblacima (...).

3. Sjena, hladovina (...).

4. Leda (preneseni smisao).

5. Yin (kao opreka spram Yang), ženski. trpni vid ili načelo što je u jedinstvu s Yangom uzrok rađanja bića, njihovog održavanja i jedna od njihovih sastavnica: Zemlja je Yin naspram Nebu, mjesec naspram suncu, tama naspram svjetlosti, žensko naspram muškom.

6. Koji je u sjeni, skriven, tajan, okultan.

7. Skriveni dijelovi; spolni organi (obaju spolova).

8. Pun zamki, zavodljiv, lažan.

9. (elektricitet) Negativan pol".

(Dicnonnaire francflis de la langue chinoi-se, Institut Ricci, 19

YOGA

Sanskrtska riječ m. roda. Korijen yuj = svezati, upregnuti, staviti u jaram.

1) (širi smisao) Yoga.

Jedna od šest daršana („pogleda", „metafizičkih sustava" Hinduizma), uz Mimamsa, Vedanta, Sairikhva, Nyaya i Vaiše-šika sustave. Yoga je teistički sustav (vrhovni bog: fšvara). po-I u realistički sustav (svijet postoji, ali u zavisnosti o mišljenju) ... Yogu je u sustav pretočio Patanjali (Yogasutra. II. st. pr. n. e. ?).

B. L. Rcnou i J. Filliozat. Lliule classique. sv. II, E.F.E.O, 1953, str. 44-55; J. Varenne, Le Yoga et la tradition hindoue. izd. Denoel, 1973.

2) (uži smisao) yoga.

Rečena daršana kao inicijacijska praksa. Tehnika izbavljenja s ciljem „dokidanja stanja svijesti" (op, cit, I, 2) (točnije, dokidanja duhovne punine u korist spiritualne praznine) ..osmoročlanim" putem (spiritualnih i fizioloških vježbi) (II, 29);

peterostruko obuzdavanje: ne ubiti, ne lagati, ne krasti, ne živjeti bludno, ne stjecati (II, 30);

peterostruko pridržavanje: „čistoća, blaženstvo, askeza, izučavanje metafizike Yoge, trud da Bog postane motiv svakog djelovanja" (op. cit, II, 32);

asane

(stavovi) (II, 46) (v. Usana);

disciplina daha, tj. disanja (II, 49) (v);

pratyahara

(Eliadeov prijevod: „sposobnost oslobođenja osjetilne djelatnosti od obmana vanjskih stvari") (II, 54);

koncentracija (III, 1) (v);

meditacija (III, 2) (v);

samadhi

(Eliadeov prijevod: „enstaza", v) (III, 3).

　

B. (tekst) Patanjali, Yoga-sQtra, prij. I. K. Taimni, izd. Adyar, 1980; engl. prij. s klasičnim komentarima J. H. Woodsa, Cambridge, U.S.A, 1914; (studija) M. Eliade, Le yoga. Immortaliti et liberte (1954), P. B. Payot, br. 120, 434 str.

3) (primijenjeni smisao) yoga (u množ).

Svako sredstvo postizanja izbavljenja u indijskoj kulturi.

U tom smislu moguće je razlikovati više vrsta yoga ovisno o sredstvima i ciljevima te u skladu s „uzlaznim redoslijedom spiritualne integracije" (J. Varenne, apud Maraboutov rječnik religija, 1974, str. 656):

I Psihosomatske yoge

hathayoga : tjelesne vježbe (na osnovi disanja)

rđjayoga

: duševne vježbe

(Patanjalijeva kraljevska yoga)

kriyayoga

: asketske vježbe

tantrayoga :

vježbe živčane energije

II.

Metafizičke yoge

jhdnayoga

: spoznaja

bhaktiyoga

: ljubav, odanost

karmanyoga :

djelovanje

III.

Yoge suptilnih energija

geometrijska yoga : crte i oblici (mandala)

kromatska yoga : boje

nada

(ili lava) yoga : unutrašnji zvuk

mantra

(ili japa) yoga : zvuk i ritam

swatšabdyoga

: yoga riječi (poistovjećivanje s

unutrašnjim govorom).

U ovom smislu moguće je razlikovati i mnoštvo oblika yoge:

hinduistička, budistička, gjainska yoga,

kršćanska

yoga (Hesihizam, prema A. Bloomu), taoistička yoga (prema Chang Chang-Yuanu).

B. Vivekananda, Les yogas pratiques: Karma, Bhakti, Rđja, prij, izd. A. Michel, S.V. poene 3;Jnđna Yoga, prij, izd. A. Michel, S.V. poene 12; L. Ferrer, Etude et pratique du haiha-yoga, izd. Nizet, 1950-1958, u 4 sv; W.Y.
Evans-Wentz, Le Yoga tibttain et les doctrines secretes (tekstovi), prij, izd. A. Maisonneuve, 1938, 365 str; A. Bloora, L'Hesychasme, Yoga chritien, apud Yoga, ur. J. Masui, 1953, str. 177-195; (umjetnost) A. Mookerjee, L'artyoga, j*. prij. s engl, Les Presses de la Connaissance, 1975, 207 str.

YOGIN

Osoba koja se bavi yogom. Ž. r: yoginl.

„Ime mi je prosvijetljeni Yogin. U ovome času ja sam u stanju Jednakosti" (Život i pjesme 'Brug-pa Kun-legsa, Yogina, mističnog pjesnika s kraja XV. st, prij s tibetanskog R. A. Stein, izd. G.P. Masonneuve et Larose, 1972, str. 118: Vie et chants de 'Brug-pa Kun-legs, le Yogin). R. fakir, siddha (šamanistički yogin, čarobnjak).

B. M. Eliade, Patanjali et le yoga, izd. Scuil. 1962; Yogananda. Autobiograp-hie d'un yogi, prij, izd. Adyar, 1961.

YUGA

Sanskrtska riječ ■ kozmičko razdoblje, ciklus revolucije. Doba.

Hinduisti, Budisti i Gjaini smatraju da postoji slijed četiriju Doba nakon čega slijedi smak (pralaya). Cjelina četiriju yuga tvori jednu mahayuga („Veliko Doba") ili cataryugu („Četverostruko Doba") što traje 4320000 ljudskih solarnih godina ili 12000 Božanskih godina od kojih svaka traje 360 Božanskih dana; svaka od yuga različito traje i ima različita obilježja. Posljednja yuga odgovara najvećem opadanju i traje najkraće (po nekim autorima, ta kaliyuga, „Crno Doba", započela je 3102. g. pr. n. e).

Četiri yuge su: - kxtayuga ili satyayuga: najstarije, 4/4 dobro doba, vrijednosti 4/10, dakle 25920 Godina (v. Platonova godina), odnosno 1728000 ljudskih solarnih ili 4800 božanskih godina; -tretayuga: drugo, 3/4 dobro doba, vrijednosti 4/10, dakle, 19440 Godina, odnosno 1296000 ljudskih solarnih godina;

dvaparayuga:

treće, 2/4 dobro doba, vrijednosti 2/10, dakle, 12960 Godina (v. Velika Godina) ili 864000 ljudskih solarnih godina;

kaliyuga:

posljednje, 1/4 dobro doba, vrijednosti 1/10, dakle 6480 godina ili 432000 ljudskih solarnih godina [Berozov ciklus].

v. ciklus, Doba, precesija, tetrdktys.

B. Lata, Surya-siddhanta (IV. st. ?), engl. prij. E. Burgess, 1860, Calcutta (pon. izd.

1935); Lois de Manu (II. st. pr. n. e. ?), I, 69. sa, 81. sq, prij, izd. Garnier, 1933; Aitareya Brahmana, VTI, 14, engl. prij. M. Haug, Bombay, u 2 sv, 1863.

Četiri yuge (v. ciklus)

ime	razmjer	trajanja	obilježje	prijevod	konkordancija
krtayuga (ili saiyayuga)	4	4800	25920	1728000	ozbiljnost	Savršeno doba	Zlatno doba
tretčvuga	3	3600	19440	1296000	spoznaja	Treće doba	Srebrno doba
dvaparayuga	2	2400	12960	864000	žrtva	Drugo doba	Brončano doba
kaliyuga	1	1200	6480	432000	slobodoumlje	Mračno doba	Željezno doba
	10	12000	64800	4320000