TIJELO POD POVEĆALOM

Vitamini B, C, D

Vitamini su tvari različite strukture u neznatnim količinama nužne za mijenu tvari. Sadrže ih mnoge namirnice, a dijele se na topive u vodi i topive u mastima. Prve se izlučuju mokraćom, nema ih u značajnijoj količini u tijelu i zbog toga ih svakodnevno trebamo uzimati putem hrane. Djeluju kao kofaktor specifičnog enzima. Oni vitamini koji su topivi u mastima se apsorbiraju iz hrane zajedno s lipidima. Ne izlučuju se mokraćom i u umjerenim su količinama pohranjeni u tijelu. Vitamini nam često daju snagu i reguliraju metabolizam.

Vitamin C

Vitamin C je važan za niz metaboličkih procesa - stvaranje kolagena i različitih tkiva, kože, kose, zubi, hrskavice i kapilara ovisi o raspoloživosti tog vitamina. Topiv je u vodi, a budući da je podložan oksidaciji, potrebno ga je zaštititi od svjetla. Nema dokaza da je dugotrajno uzimanje vitamina C korisno, a visoke doze mogu biti opasne. Ne sprječava nastanak prehlade niti ubrzava cijeljenje rana, ali je koristan osobama s blago povišenim krvnim tlakom. Smanjuje oksidaciju LDL-a, što se povezuje s njegovim antioksidacijskim svojstvima. Sprječava oksidaciju masnoća u tijelu te je zbog toga pretpostavka za prevenciju ateroskleroze. Vitaminom C može se spriječiti razorno djelovanje toksičnih spojeva koji mogu nastati u slučaju uzimanja neadekvatno pripremljene industrijske hrane, poput konzervirane hrane. Alergičnim osobama će kao prirodni antihistaminik dodatno ublažiti alergijsku reakciju. Jednostrana prehrana može dovesti do manjka vitamina C, a u većim količinama je koristan i dijabetičarima. Koristan je i trudnicama, dojiljama, starijim osobama i aktivnim sportašima koji zbog velikih fizičkih i psihičkih opterećenja imaju veću potrebu za vitaminom C. Njegov najveći udjel je u prirodnim izvorima poput šipka, limuna, naranče, crnog ribiza, peršina, paprike, cvjetače, brokule.

Skupina B vitamina

Skupina B vitamina, poznatija kao B kompleks, su esencijalni vitamini, dakle naše ih tijelo ne proizvodi, ali ih zato možemo dobiti iz niza organskih tvari životinjskog i biljnog podrijetla. Topivi su u vodi. U skupinu B-vitamina spada folna kiselina, tiamin, riboflavin, nikotindamid, piridoksin, pantotenska kiselina, cijanokobalamin. U našem organizmu imaju različite uloge, no najbolje djeluju kad se međusobno kombiniraju. Neophodni su za zdravlje kože i kose, zdravlje očiju i usne šupljine, pravilan rad probavnog sustava i jetara, te za razgradnju ugljikohidrata od glukoze, pri čemu nastaje energija. Što se tiče prirodnih izvora, najviše vitamina iz skupine B ima u pivskom kvascu, cjelovitim žitaricama, mesu, posebno jetrima, mlijeku, jajima, voću, zelenom lisnatom povrću te orašastim plodovima i riži.

Vitamin D

Vitamin D je topiv u mastima. Jedino se on može sintetizirati u organizmu pod utjecajem ultraljubičastih zraka tj. sunca. Obuhvaća skupinu od sedam vitamina različitih po strukturi. Dva najvažnija, koja imaju istovjetna biološka djelovanja su kolekalciferol, poznatiji kao vitamin D3, koji je životinjskog podrijetla i nastaje iz kolesterola te ergokalciferol poznatiji kao vitamin D2 koji se dobiva ultraljubičastim zračenjem iz biljnog sterola.
Izvori vitamina D za ljudski organizam su izlaganje kože sunčevom ili ultraljubičastom svjetlu i hrana. Njegova je najvažnija funkcija reguliranje količine kalcija i fosfora u cirkulaciji. Potiče apsorpciju kalcija iz crijeva i na taj način ubrzava njegovo povećanje u organizmu. Vitamin D djeluje i na kosti potičući normalnu mineralizaciju te na taj način ima utjecaj na rast i kvalitetu kostiju. U slučaju pomanjkanja vitamina D kosti se slabije izgrađuju i mogu nastati bolesti poput rahitisa i osteomalacije. Vrlo je važna kombinacija vitamina D i kalcija i to posebno kod starijih osoba, zbog osteoporoze te kod trudnica, dojilja. U slučaju osteoporoze, njihova kombinacija je neizbježna u liječenju. Uzimanje vitamina D se kod starijih osoba smatra neophodnim. Prisutan je u mnogim prehrambenim proizvodima, no ne u potrebnim količinama. Nalazimo ga u mesu riba iz hladnih mora, ima ga u mlijeku i mliječnim proizvodima, žutanjku, kvascu. Najbolji način opskrbe vitaminom D je izlaganje kože sunčevim zrakama. Koliko će ga se sintetizirati u koži, ovisi o dobu dana, godišnjem dobu, pigmentaciji kože, ali i geografskoj širini. Izlaganje lica, ruku i ramena suncu od dva do tri puta tjedno po petnaestak minuta dovoljno je da se zadovolje potrebe za njim.

J. LEKO

www.glasistre.hr