Poljubac u čelo, obraz ili usta, između partnera, roditelja i djeteta ili prijatelja normalna je pojava u današnjem društvu. Neki ljube religiozne simbole, neki tlo kad izađu iz zrakoplova, no poljubac uglavnom označava poštovanje, privrženost ili ljubav. Poljubac je u tolikoj mjeri dio ljudskog ponašanja da postoji i znanost koja proučava ljubljenje - filematologija, te postoji i svjetski dan ljubljenja - 5. veljače.
Otkad se ljubimo?
Datum prvog poljupca na svijetu naravno nije zabilježen, no prvi spisi koji spominju poljubac datiraju iz 1500. godine pr. Kr. iz Indije. Radi se o vedskom tekstu, napisanom na sanskrtu, koji opisuje dvoje ljudi kako se ljube. To ne znači da su se u Indiji ljudi prvi počeli ljubiti, niti da je to bio prvi poljubac, nego se smatra da su ljudi prije poljubac percipirali kao nešto intimno, te nisu pisali o tome.
Nakon tog prvog spominjanja poljupca, o njemu se nije pisalo nekoliko narednih stoljeća, nakon čega se 350. godine ponovno spominje u Mahabharati, te u 6. st. u Kama Sutri. Antropolozi koji vjeruju da je ljubljenje naučeno ponašanje, smatraju da su Grci ljubljenje preuzeli od Indijaca kada je Aleksandar Veliki 326. godine zauzeo Indiju. Rimljani su pak razlikovali tri vrste poljupca: osculum - poljubac u obraz, basium - poljubac u usta, te savolium - strastven poljubac.
Što se tiče toga kako je došlo do prvog poljupca, odnosno što je navelo ljude da se poljube, postoje različita razmišljanja. Neki smatraju da je ljubljenje instinktivno ponašanje, a kao primjer navode bonobo majmune koji imaju čak 98% sličnu DNK strukturu kao ljudi, a koji se često ljube, bez obzira na spol, kako bi ostvarili povezanost s nekim nakon razrješenja nesuglasica, a ponekad i bez vidljivog razloga. Također, mnoge životinje pokazuju kontakte slične poljupcu, primjerice ptice koje prenose hranu mladima iz svojeg kljuna u njihov, gdje je isto riječ o privrženosti.
Drugi pak smatraju da je upravo iz tog primjera ptica jasno da je ljubljenje naučeno ponašanje, budući da su nekoć majke, nakon što bi sažvakale hranu, istu davale novorođenčadi tehnikom "usta-na-usta". Smatra se da se ta tradicija prenosila s koljena na koljeno, te je na taj način kasnije poljubac postao simbol privrženosti i u drugim međuljudskim odnosima. No, ta teorija ima jednu rupu, naime neka današnja urođenička plemena još uvijek na taj način hrane djecu, no do romantičnog poljupca nije došlo sve dok nisu saznali više o njemu, nakon dolaska u doticaj s modernim svijetom.
Kako poljubac djeluje?
Iako se ne slažu oko toga zašto je došlo do prvog poljupca, istraživači su suglasni da romantičan poljubac za većinu ljudi ima snažan efekt. Smatra se da je poljubac rezultat tri faktora: psihološkog, biološkog i sociološkog. Psihološka reakcija ovisi o mentalnom i emocionalnom stanju pojedinca, a podrazumijeva da ako poljubite nekog koga želite poljubiti, stvarate osjećaj privrženosti i privlačnosti, dok ukoliko vas poljubi netko tko vam se ne sviđa ili ako vas netko poljubi na silu, psihološka reakcija je u potpunosti suprotna.
Socijalni faktor podrazumijeva da percepcija poljupca uvelike ovisi o kulturi, tj. ako neka kultura potiče ljubljenje kao društveno prihvatljiv oblik iskazivanja privrženosti, više će i pojedinac uživati i lakše se prepustiti poljupcu. Ako pak neka kultura smatra ljubljenje nečim neprikladnim i neprimjerenim, više će se ljudi i ustručavati od ljubljenja.
Što se tiče biološkog faktora u tijelu se prilikom poljupca događa niz različitih reakcija. Tako kod poljupca u obraz djeluju samo dva facijalna mišića dok se za strastveni romantični poljubac uključuje više od 34 mišića lica. Jedan od razloga zašto toliko uživamo u romantičnom poljupcu krije se možda i u činjenici da receptori na jeziku primaju 28 puta snažniji podražaj, nego vršci prstiju. Mozak prilikom ljubljenja otpušta određene hormone poput oksitocina koji pomaže pri stvaranju osjećaja privrženosti, privlačnosti i odanosti; dopamina koji igra ulogu procesuiranja emocija, zadovoljstva i boli; serotina koji utjeće na raspoloženje i osjećaje, te adrenalina koji ubrzava otkucaje srca. Zajedno s endorfinom svi ti hormoni pomažu pri stvaranju euforije koja se osjeća prilikom poljupca.
Strastveni poljupci uzrokuju uzbuđenje u cijelom tijelu te ubrzavaju rad pluća, mozga i srca. Prilikom takvog poljupca srce radi 30 do 60% brže, krv brže cirkulira, povećava se krvni tlak, a i tjelesna temperatura se povisi za pola stupnja. Zbog pretjeranog opterećenja organizma, takvi strastveni poljupci skraćuju život za tri minute, a ponekad, mada vrlo rijetko, kombinacija visokog tlaka i povećanog opterećenja mozga može uzrokovati moždani udar. Takvi poljupci također uzrokuju izgaranje 50 do 100 kalorija i povećavaju izgaranje masnih nakupina u tijelu.
Vrste poljupca
Čestitarski poljubac je znak koji izražava dobre namjere i podršku i uključuje poljubac u obraz.
Konvencionalni ili društveni poljubac je također dodir obraza usnama, a znak je dobrodošlice ili prijateljstva.
Platonski poljubac je brz i plah dodir zatvorenih usana koji ne uključuje erotske primisli.
Donovski poljubac ili mafijaški poljubac u ruku je ponizni znak poštovanja.
Judin poljubac je najpoznatiji među nespolnim poljupcima i simbolizira izdaju.
Leptirski poljubac predstavlja dodirivanje obraza ili trepavica partnera trepavicama.
Eskimski poljubac je zapravo trljanje nosevima između partnera.
Kafkijanski poljubac započinje gotovo bez erotskog naboja, a zatim se pojačava.
Ničeanski poljubac je niz poljubaca samo jednog partnera koji svojim ljubljenjem drugoga partnera dovodi do stanja uzbuđenosti.
Slijepi poljubac se izvodi sa zatvorenim očima i u pravilu dovodi do veće uzbuđenosti u tijelu, ili ljubavnik na taj način skriva govor očiju u kojima se zjenice šire kako raste uzbuđenost i otkriva spremnost na daljnji korak.
Orgazmički poljubac uzrokuje orgazam, a doživljavaju ga tinejdžeri ili žene koje se rijetko ljube.
Poljupci tijela daju se u erogene zone poput vrata, dojki, unutarnje strane nadlaktice, leđa, trbuha ili nekog drugog dijela tijela s kojeg se snažni podražaji brzo šire prema središtima u mozgu.
Francuski poljubac je jedan od najpoznatijih i najpoželjnijih među ljubavnicima. Uključuje dugotrajni vlažni, usta-na-usta poljubac, a uključuje i rad jezika i zuba pa je idealan uvod u dobar seks. S obzirom da se uz poljupce uključuju i ugrizi, taj poljubac u kratko vrijeme može postati vrlo žestok. Započinje početnim poljupcem u kojem se usne jedva dotaknu, nakon čega se blago susretnu vršci jezika, što potiče želju za čvršćim i intimnijim dodirima.
Negativne strane ljubljenja
Strastven poljubac uključuje izmjenjivanje vode, soli, bjelančevine, izlučine različitih žlijezda i približno 25 milijuna različitih mikroorganizama s partnerom. Sve to nažalost pogoduje širenju bolesti. Najčešće bolesti koje se prenose poljupcem su:
Mononukleoza koja se još naziva i "bolest poljupca", a kod koje će 25-75% odraslih razviti simptome poput povišene tjelesne temperature, povećanih limfnih čvorova i upale grla. U više od 90% slučajeva mononukleoza ima dobroćudan i nekompliciran tijek, no u preostalih desetak posto mogu se razviti komplikacije koje ponekad završe i smrtnim slučajem.
Herpes simplex tip 1 druga je bolest koja se prenosi poljupcem. Virus se nakon prvog kontakta s domaćinom nastani na dio živčanog sustava oko usana i ostaje doživotno u tijelu, te se povremeno ili češće javlja. Iako je infekcija relativno bezazlena, komplikacije nastaju ako se bolest proširi na druge dijelove tijela, a posebno je opasan prijelaz na oči, budući da virus može uzrokovati infekciju oka.
Iako ljubljenje ne uzrokuje meningitis, znanstvenici su otkrili povezanost kod tinejdžera koji su se ljubili s više partnera i vjerojatnosti razvijanja bolesti.
Neki istraživači teoretiziraju da se bakterija koja uzrokuje gastritične čireve također može prenijeti ljubljenjem.
Što se tiče HIV-a, koji se u principu ne prenosi ljubljenjem, jer bi obje osobe morale imati ranice u ustima da bi se eventualno prenio na taj način, Američki centar za kontrolu bolesti ipak je zabilježio jedan slučaj zaraze HIV-om putem poljupca.
Smatra se da se više od 90% stanovništva ljubi, te su antropolozi pronašli neke kulture u Aziji, Africi i Južnoj Americi koje se ne ljube, mada je i to diskutabilno, jer neki smatraju da se možda i ljube, ali to smatraju preintimnim da bi pričali o tome. Prema nekima je i vampirizam znak opasnosti od ljubljenja krive osobe, dok drugi smatraju da upravo poljupcem možemo prepoznati tko nam se sviđa, odnosno da žena prilikom poljupca može "namirisati" proteine imunološkog sustava muškarca, a iz reprodukcijskih razloga, prema kojima bi žena trebala odabrati muškarca s drugačijim proteinima imunološkog sustava od vlastitog, ona to podsvjesno prilikom poljupca i radi. Bilo da se radi o poljupcu u obraz kao znaku dobrodošlice ili čestitanja, ili pak strastvenom poljupcu koji će nam ukrasti tri minute života, malo tko će reći da poljubac ne vrijedi toliko, stoga uživajte.
irida
edin.kecanovic
