Učinimo sve besplatnim i slobodnim – Povelja Slobodnog Svijeta
Povelja slobodnog svijeta su načela koja imaju potencijal poboljšati život na zemlji za sve vrste, istrijebiti siromaštvo i pohlepu i unaprijediti napredak.
Ni politička ni religijska, tih deset kratkih načela bi moglo biti temelj za novo napredno društvo koje ne koristi novac, je slobodno, pošteno i održivo. Ono se temelji isključivo na prirodi, zdravom razumu i opstanku.
Povelja slobodnog svijeta se sada široko smatra logičnim napuštanjem mehanizama današnjeg društva koji ne rade, i prirodan korak u našoj evoluciji.
Zašto nam treba
U slučaju da niste primjetili, svijet je postao vrlo neljubazno mjesto. Normalno živjeti je postalo jako teško za mnoge od nas i doslovno je nemoguće za miljune ljudi svake godine.
To ne mora biti tako.
Kao dominantna vrsta, mi ljudi nismo uspjeli spoznati veliku odgovornost koja dolazi s našim ogromnim znanjem i velikom moći. Novac je ozbiljno iskrivio naš pogled na svijet i svratio nam pažnju s onoga što je uistinu bitno.
Sve što trebamo za preživljavanje: voda, hrana, kisik, energija, biološka raznolikost, suosjećanje, postalo je ugroženo kroz naš prioritet profita nad prirodom. Priroda ne popušta i ne pregovara. Ako ćemo se konstantno boriti protiv nje, priroda će nakraju pobijediti. Drugim riječima, čovječanstvo – i brojne druge nedužne vrste – mogle bi se suočiti s istrebljenjem.
Došlo je vrijeme da napravimo neke osnovne promjene u načinu našeg života, koji je postao nepravedan i neizdrživ. Usvajanje načela Povelje slobodnog svijeta je, mi vjerujemo, prvi odlučan korak koji moramo napravit kako bismo zaštitili i očuvali nas i naš planet.
Što ne valja sa svijetom?
U riječi: novac. Naš monetarni sustav razmjene sada učinkovito daje prednost financijskoj stabilnosti i njenom rastu umjesto preživljavanju i napretku. U starija vremena koristan alat, novac je postao neuskladiv sa samim životom i stvara puno više problema nego li ih rješava. Možemo razvrstati te probleme u četri osnovne kategorije:
1. Nejednakost i Nepravda
U današnjem svijetu, šačica ljudi ima ogromno bogatstvo, utjecaj i slobodu, dok je većina opterećena s dugom,
Milijuni ljudi svake godine rode se u siromaštvu i glađu, iako imamo prirodne resurse i tehnologiju da nahranimo i udomimo svakoga ako to želimo.
Rasipna proizvodnja vodi k nezasićenom apetitu za ograničenim prirodnim resursima kao što su nafta, bakar, zlato itd. Pošto se ti resursi nalaze samo u pojedinim zemljama, eksploatacija ili međunarodni sukobi su neizbježni.
Neka mjesta na zemlji imaju ekstremne vremenske uvijete i nedostatak obradive zemlje ili pitke vode, i ipak su uvelike zaboravljene od bogatijih zemalja jer nemaju ništa vrijedno što bi pridonijelo svijetskoj ekonomiji.
Novac, po definiciji, stvara neravnopravnost i nepravdu.
2. Otpad i Zagađenje
Proizvodne kompanije trebaju kostantno obrtanje proizvoda kako bi bile profitabilne. Nema financijskog smisla praviti proizvode koji doista mogu trajati. Za protok novca je bolje proizvoditi proizvode za jednokratnu upotrebu koje treba s vremenom zamijeniti – bez obzira na rasipanje prirodnih resursa i zagađenje koje proizlazi iz toga.
Mnoge kompanije troše milijune svake godine stvarajući tržište za nepotrebne i rastrošne proizvode pametnom propagandom. To stvara kulturu konzumerizma i iluziju ‘neograničenog’ rasta koji je nerealan, neodrživ i jednostavno mora okončati jednog dana.
Znamo da je nafta otrovni zagađivač koji proizvodi ugljični-dioksid, ali je još koristimo jer je jeftina; unatoč tome što imamo obilnu, čistu obnovljivu energiju svuda oko nas.
Stabla koja proizvode kisik se neodgovorno sijeku za drvo, dok zrakoplovi pumpaju milijune tona otrovnih plinova u naš zrak svake godine.
Naša nebriga za Prirodu nas polako truje i guši.
3. Dug i Nezaposlenost
Danas, gotovo svaka zemlja svijeta ima tako velika dugovanja da su vlade prisiljene da ili posude još, potroše manje, ili isprintaju više kako bi pokrile budžet. Realno, nijedna od tih opcija nije održiva.
Printanje novca devalvira valutu, što znači da možete kupiti manje. Također, pošto ulazi u sustav kao dug, za njega se mora platiti kamata. Pošto novac za kamate uopće i ne postoji, na koncu zahtjeva još jedan dug – i još kamata!
Smanjenje javne potrošnje na kraju znači smanjenje poslova, stvarajući daljnju nezaposlenost. Privatne kompanije kontinuirano zamjenjuju osoblje strojevima koji rade brže i jeftinije, kako bi povećale produktivnost i profit.
Plaćena zaposlenost je kisik monetarnog sustava. Bez toga, sve što dobiješ je još duga. Taj krug nezaposlenosti i duga će na kraju dovesti do globalnog monetarnog kolapsa.
4. Spriječeni Napredak
Ljudski napredak guši cijena. Čisto istraživanje ili odvažan znanstveni trud su ili nedovoljno plaćeni ili previđeni ako nisu profitabilni.
Visoko sposobne ili nadarene profesionalce privlače velikodušne plaće kako bi razvijali profitabilne ali rastrošne korisničke proizvode. S druge strane, mnoge nadarene ljude zadržavaju u životu nedostupnošću valjane edukacije ili financiranja njihovog rada.
Kompanije nastoje zaštititi vlastite robne marke i budući profit namjerno dizajnirajući proizvode koji su nekompatibilni s drugim robnim markama ili tehnologijama. To stvara nepotrebno dupliciranje proizvoda što samo frustrira krajnjeg korisnika.
Novac nije prepreka za napredak u svijetu bez novca.
To su samo neki od razloga zašto je novac – koji smo sami stvorili – postao glavna prepreka našem opstanku i napretku. Ako gledate na naše društvo i modernu kulturu iz perspektive Prirode, brzo ćete uvidjeti koliko smo se odvojili od same stvari koja nas održava.
Ne možemo zanemariti vlastitu prirodu i biologiju.
Čija je to greška?
Bitno je uvidjeti da nikoga zapravo ne možemo okriviti za bilo koji od tih problema. Sustav koji koristimo za upravljanje našeg društva je jako zastario. Okrivljavanje, čak i kada se čini opravdano, nema svrhe i samo stvara nesreću.
Mnogi krive banke, korporacije, vlade ili ljude koji rade u njima, ali nisu oni loši i pohlepni ljudi. Oni su obični ljudi koji se ponašaju prirodno u okruženju oskudice – zapravo oskudice novca.
Pohlepa je osnovni ljudski odgovor na oskudicu. Ako postoji ograničenje nečega što ti je za život potrebno, instinktivno želiš što je više moguće toga, jer je to dobro za opstanak. Ako eliminiramo oskudicu, eliminirat ćemo pohlepu.
Pod pritiskom
“Moramo se osloboditi naših vlastitih zamišljenih granica.”
Dovedeni smo do toga da ne vjerujemo vlastitom ponašanju zbog suprostavljenih standarda i pritisaka kojima se izlažemo.
Moderni mediji promoviraju nedostupan i hedonistički stil života, dok nas religije uče umjerenosti i čednošću. Korporacije troše milijune veličajući slatku i masnu hranu, dok nas medicina upozorava o pretilosti. Vlade najavljuju rezove potrošnje, dok izbavljaju velika poduzeća. Gdje god se okrenemo bombardiraju nas propagandom da kupimo proizvode koje si ne možemo priuštiti. Društvo, u cjelini, je jako zbunjujuće i kontradiktorno.
Kriminal raste – ali ne zbog toga što je sve više loših ljudi – nego zbog toga što se okolnosti pogoršavaju, prilike za posao opadaju i svatko se mora natjecati da bi preživio.
Zapamtite, čovjek je i dalje životinja – istina vrlo napredna – i kao i svaka životinja će napasti kad je maltretirana, stjerana u kut ili zbunjena.
Nemamo potrebu to više činiti jedni drugima.
Vrijeme je da izbavimo ljudsko biće iz te mreže zastarjelih metoda i ideologija, i da se fokusiramo na zajednički cilj opstanka, napretka i slobode.
Moramo se osloboditi naših vlastitih zamišljenih granica.
Što Povelja radi
Povelja Slobodnog Svijeta postavlja 10 osnovnih tvrdnji koje rezoniraju s Prirodom, općenitim zdravim razumom, poštenjem i održivošću. U suštini, tih deset vodećih principa su naši minimalni zahtjevi za opstanak i napredak.
“Jednom kad ljudi uvide da društvo bez novca radi, prirodno ćemo postati pozitivniji u našim akcijama, kooperativniji, susretljiviji i produktivniji.”
Naši trenutni sustavi monetarnih, socijalnih, ideoloških i graničnih podjela su prividni, i očito ne rade za nas ili naš planet. Načela Povelje, koja su utemeljena u Prirodi, bi razrješila te umjetne barijere sa samo nekoliko osnovnih razmatranja međusobnog poštovanja i poštovanja prema našem planetarnom domu.
Jednom kad prevaziđemo naše zastarjele metode donošenja odluka kroz spekulacije i diktiranje, i kad uklonimo naše prividne barijere, naći ćemo da su nam jedini problemi tehničke prirode. tj. Kako opskrbiti sve i optimalno koristiti naš planet? Tek kad se oslobodimo konfliktnih ideologija i metoda, možemo doista riješiti taj problem.
Naša tehnologija je trenutno na razini da možemo opskrbiti sve bez potrebe za teškim radom. Što možemo automatizirati, automatizirat ćemo. Ne trebamo novac da napravimo strojeve, možemo ih jednostavno samo napraviti. Zadaće koje ne možemo automatizirati će se rasporediti na ljude koji će biti više nego sretni da dio svog vremena dodijele zajednici koja ih uzdržava.
Sve će biti slobodno za uporabu, ali unutar podrazumijevanih prirodnih i tehničkih granica, i poštovanja prema kombiniranom općem dobru. To razumijevanje se može prvotno postići kroz edukaciju, i naposlijetku putem dogovora.
Jednom kad ljudi uvide da društvo bez novca radi, prirodno ćemo postati pozitivniji u našim akcijama, kooperativniji, susretljiviji i produktivniji.
Primjena Povelje
Prvi korak primjene Povelje je promocija i dizanje svijesti.
Ova načela mogu jedino biti usvojena kad ih vidi, razumije i podupre dovoljan broj ljudi. Kad dovoljno ljudi vidi Povelju i prihvati je kao sljedeći logičan korak u ljudskoj evoluciji, promjena će se dogoditi automatski. Političari i utjecajni ljudi neće imati izbora nego prihvatiti volju naroda.
Kada se ovo bude dogodilo, obrazovanje o načelima, Prirodi i zajednicama će se morati iznijeti ljudima, da bi se svakome dalo istinsko razumijevanje sebe, naše zajednice i našeg okruženja.
“Edukacija će odigrati ključnu ulogu u uspostavljanju novog društva u društvu bez novca.”
Edukacija će odigrati ključnu ulogu u uspostavljanju novog društva u društvu bez novca.
Neće trebati dugo da ljudi počnu shvaćati da njihov susjed nije više njihova konkurencija; da sve što imaju i koriste ima cijenu u okolišu; da je zajedničko sudjelovanje kao zajednica – a ne samo za sebe – beskrajno produktivnije i mnogo više nagrađuje.
Može se dogoditi da će Povelja biti prvo usvojena od strane jedne zemlje ili bloka zemalja koje su prirodno bogate resursima i samoodržive. (Australija i Južna mora mogu biti dobar primjer) Jednom kaada ostale zemlje budu vidjele da to funkcionira, one će brzo popratiti.
Možda će u međufazi posebna odredba za status ‘besplatnih’ među prvim zemljama biti odobravana putem tijela kao što su UN, da bi održali i zaštitili granice takvih ‘slobodnih zona’ do trenutka kada to više ne bude potrebno.
Ovo je samo jedan primer kako bi Povelja mogla biti primjenjena. To se naravno može uraditi i na mnoštvo drugih načina, ali ono što je važno, dok god dovoljan broj ljudi to želi, to će se i dogoditi.
Tko je napisao Povelju?
Pripisati ovaj dokument jednoj jedinoj osobi ili grupi bilo bi netočno i poprilično nepravedno prema mnogim ljudima. Kao i sa svakim filozofskim i zakonskim dokumentom, suradnici su brojni pošto se ideje jedne osobe prepravljaju i poboljšavaju tokom vremena.
Same riječi je napisao Colin Turner, tekstopisc i glazbeni producent iz Dublina (Irska), ali su mnogi potporni koncepti inspirirani ‘Venus Projektom’ Jacque Fresco-a i filmskim serijalom ‘Zeitgeist’ Petera Josepha – vizionari koji također bez sumnje mogu pripisati svoju inspiraciju mnogim povijesnim utjecajima.
Ono što je važno je da je ovo logičan sljedeći korak u napretku čovječanstva, i to onaj koji najbolje osigurava naš opstanak i opstanak naših planetarnih sudružnika. S tim na umu, ova Povelja je za sve namjere i svrhe, samonapisan dokument.
Bliska budućnost
Mi smo u iznimno zanimljivoj točki naše povijesti. Veličanstvena era promjene je skoro pred nama, ali stvari mogu biti mnogo gore prije nego što počnu postajati bolje, jer se mnogi bore da održe stari sistem. Potpisivanje i podržavanje Povelje Slobodnog Svijeta može pomoći da se ove promene ostvare mnogo ranije, na mirniji način i bez nepotrebne patnje.
Ideja Povelje je vrlo jednostavna. Naš trenutni sustav je kompliciran, i odmotavanje toga može trajati neko vrijeme, ali ovo je strpljiva inicijativa, osmišljena da napreduje polako ali sigurno u samo jednom pravcu – prema istinskoj slobodi, izobilju i održivosti.
Molimo vas da pozorno razmotrite ovu inicijativu.
Izvor: http://www.freeworldcharter.org/hr/more
Pročitaj i potpiši povelju na: http://www.freeworldcharter.org/hr/charter
bglavac
irida
edin.kecanovic
