TETRAGRAM

El: TŠrcapeg = četiri; vodana = slovo. .

Četiri hebrejska slova što čine Ime Božje: JHVH {jod, he, vav, he) prema Knjizi Izlaska, 3,15 („Jahve ... To mi je ime dovijeka...").

Kabalisti su stvorili bezbroj postavki o porijeklu ovog Božjeg Imena, o njegovu značenju, etimologiji (treće lice imperfekta Kal glagola „biti": cf. lzl, 3,14: „Ja sam koji jesam"), o njegovim oblicima (Jaho, Jah...), o načinu izgovaranja, pisanja, brojčanoj vrijednosti (jod+he+vav+he=10+5+6+5) (v. gematrija), likovnom prikazivanju (u obliku trokuta)...

v. Bog, Božje Ime, gematrija, Kabala.

B. The Jewish Encyclopeaedia, sv. XII. 1906. str. 118-120; M. Delcor, „R.H.R", 147, 1955. str. 145-173.

TETRAKTYS,

TETRADA, ČETVORSTVO

Pitagorejska riječ (Jamblih, Pitagorin život, 150. g) sa značenjem (na grčkom) „četvorstvo" (teozofskim zbrajanjem dobiva se vrijednost 4=1+2+3+4=10, što je „tajna vrijednost" brojke 4).

Tetrdktys

je u Pitagorejstvu bio izuzetno važan simbol tako da su ga adepti koristili za lozinku, na njemu se temeljila prisega šutnje: „On [Pitagora] je to bio, on je u našu dušu prenio Tetrdktys, Izvor Vječne Prirode." {Zlatni stihovi, 47-48). Mišljenja o značenju Tetrdktysa su podijeljena: a) T. je Broj Četiri, Četvorstvo, Četiri po sebi, simbol pravde, a') T. je cjelina četiriju stvari, Četvorina: „Pitagora tvrdi da je naša duša ustrojena poput tetrdktysa, što će reći da se sastoji od umnosti, znanja, mnijenja i osjeta." (Aetije, I, 3, 8). b) T. je niz prva četiri broja (1, 2, 3, 4), a svaki od njih predstavlja element o-dređene skupine (primjerice, prema Speusipu: točka, pravac, trokut, piramida, b') T. je dekada, zbrajanjem prva četiri broja dobiva se deset (1+2+3+4=10). Naime, Tetraktys se prika- 397 zuje u obliku jednakostraničnog trokuta, a deset je trojni (tro-kutni, trijangularni) broj stranice što iznosi četiri:

.
.  .
.  .  .
.  .  .  .

　

Ovdje je, dakle, dan u prostornom obliku, i kao lik u brojčanom obliku (korespondencija geometrija/aritmetika), c) T. je t broj 36, zbog toga što jedinica, koja u glazbi predstavlja interval jednog tona, pridodana prvim četirma brojevima što korespondiraju osnovnim sazvučjima 6, 8, 9 i 12, daje 36 (1+6+8+9+12=36). c) 7". iznosi 36 zbog toga (a to je pitago-rejska Oktoada) što zbroj četiri prva parna broja zbrojen sa zbrojem četiri prva neparna broja daje (1+3+5+7) + (2+4+6+8) =36.

1             2}
       3             4}   10
5             6}
       7             8}   26
____________
16 + 20 = 36

1. d) Pitagorejski Tetraktys (ili Heptomada) je četverostruki umnožak (Timej, 1-10, 21-30, 30-33) što počevši s 1 uspostavlja niz dvostrukih (2, 4, 8) i trostrukih (3, 9, 27) umnožaka sve do četvrtog člana:

     1
     2   3
    4        9
     8           27

 

1. broj, glazba sfera, Pitagorejstvo.
2. P. Kurcharski. Elude sur la

TEURG

Osoba koja se bavi teurgijom.

Veliki zapadni teurzi bili su: Julije Teurg (Haldejska proročanstva, II, st, prij. s grč. Belles Lettres, 1971), Jamblih (Mi-,o sterije Egipta, poč. IV. str, prij, s grčkog, Belles Lettres, — 1966), Proklo (Komentari o Timeju, V. st, prij. s grč. izd. Vrin, u 4 sv, 1966-1968), članovi sekte Golden Dawn (Zlatna Zora)* (cf. I. Regardie, The Golden Dawn, 1937-1940, pon. izd. L!ewellyn Publishin Companv. Sain-Paul, Minnesota, 1969).

„Naime, teurzi se ne vraćaju stadu što robuje sudbini." (Haldejska proročanstva, 153, op. cit, str. 103).

TEURGIJA

„O čudesna teurgija..." (Porfirije, Filozofija proročanstava,
frg, 2 B, izd. na grč. 1856, Berlin). *

Et: grč. dećg = bog; eqyov = djelo, posao.

Teurgija je oblik magije koja omogućuje stupanje u vezu s dobročiniteljskim nebeskim silama, s ciljem da ih se vidi, da ih se spozna ili da se na njih utječe (npr. da ih se nagna da ožive kip, da se usele u ljudsko biće, da otkriju misterije) v. telestika).

Pojava dva oblika teurgije:

simbolična t: djeluje putem molitava, šutnje i katarze;

ceremonijalna t: služi se simbolima, formulama, bajanjem, kadenjem (v. telestika).

Proklova definicija teurgije: „sila viša od svekolike ljudske mudrosti što obuhvaća dobre učinke gatanja, pročišću-juće vrline inicijacije, ukratko, sve radnje božanske posjed-nutosti." (Platonova teologija, str. 69).

B. H. Lewy, Chaldaen Oracles and theurgy, Institut fran^ais, Kairo, 1956; E. L. Garstin, Theurgy or the hermetic practice, Rider and Co, London, 1930, 144 str; (osporavanje) Porfirije, Pismo Anebonu (oko 265. g), na grčkom, ur. A. R. Sodano. Napulj, 1958.