TALISMAN

. Et: arap. tilasm od grč. teX.eou« (V. telezma). U franc. 1637, J. Gaffarel

* (kršćanski kabalist).

Predmet načinjen od kovine, kože, pergamenta ili papira na kojem su urezani ili ispisani sveti znakovi (simboli, brojevi, magični kvadrati, crteži, zapisi i si) i koji je nosilac magične vrline, moći i zaštite. Talisman poput amajlije privlači dobro i odbija zlo. Ponekad se upotrebljavaju prirodni talismani: .,Rođena iz vjetra, / iz zraka, / iz munje, / iz svjetlosti, / neka nas školjka kći zlata, / neka nas biser / štiti od nesreće!" (At-han>aveda, XV, 10 - Veda, sv. I, str. 226)

R. amajlija, pantakul.

B. J. P. Bavard. Les talismans, izd. Tchou, 1974; E. Budge, Amulcts and talismans (1930), The Aquarian Press, London, 1961, 543 str; H. Pore, Recher-dies sur les superstitions en Chine, sv. 1, ar. 2, str. 147 sq, sv. I, ar. 5, Šangaj. 1914-1 ').'.9.

TALISMANIKA

Umijeće izrade talismana.

,,U talismanićkom umijeću nije dovoljno odabrati odgovarajući astrološki ili simbolički 'oslonac' [sirovinu], zaziv ili imena genija s magičnim moćima. Osim toga, zapravo nadasve je važno da ti zazivi, sveta imena, pozivi budu ispisani ili urezani magičnom abecedom (...) u odgovarajućem obliku"'. (J. Marques-Riviere, Amulettes, talismans et pantacles, izd. Payot, 1950, str. 306, str. 316).

B. A. Kircher, Arithmologia, V; J. B. Porta, La magie naturelle(5b5, prij. izd. de la Maisnie); J. Gaffarel, Curiosilez inouyes (1629); J. A. Belin, Traite des talismans on figures astrales (1658).

TANTRA

Sansk. riječ. Korijen ton = prostrijeti, razviti.

Sveta knjiga šivaitske, višnuitske, šaktističke ili budističke 386 škole tantričkog usmjerenja.

Točnije, tantre su šaktističke knjige, šivaitske se knjige nazivaju agama, a višnuitske samhita. Nastale su u IV. st.

Napomena: Doktrina se naziva Tantrizam, a sljedbenik ta-ntrika.

B. (hinduistički tekstovi) A. Avalon (sir J. V.'oodroffe), Tantgrik texts, 1913. ss, izd. Luzac. London, u 20 sv; (budistički tekstovi) Liliane Silburn, Le bouddhismc, izd. Favard. 1977, str. 293^*66.

TANTRIZAM

1) (strogi smisao) Tantrizam je indijski ezoterični pokret či
ja su okosnica inicijacijska, često antinomistička praksa i Šak- *
ti. Glavna obilježja su:

s teorijskog gledišta: vjerovanje da su svijet stvorila i da njime upravljaju dva suprotstavljena načela, jedno muško, a drugo žensko i djelatno (za razliku do Budizma) te da se izbavljenje ostvaruje sjedinjavanjem tih dvaju načela (v. kundalini),

s gledišta prakse: primjena alkemije, yoge, likovna umjetnost (mandala, yantra...), spolna praksa desne ruke ili lijeve ruke (v.), mistični zvukovi (Mantra u hinduista, dhdrani u budista).

Tantrističke škole:

šivaitska (hinduistička): kult Sive ili njegove prisjednice, supruge, šakti (Parvati, Kali, Durga, i dr). teistička Yoga, samA:/ty a-filozofij a, izučavanje veda, hathayoga, orgije, formula (mantre), hramovi (v. Sivaizam 2),

višnuitska (hinduistička): teistička Yoga + Šaktizam + realistička Vedanta (v. Višnuizam 2).

šaktistička (hinduistička, donekle budistička, premda je u Budizmu djelatno načelo muško, a ne žensko): kult Velike Boginje, krvne žrtve, šivaitske ideje,

budistička: V. Šaktizam, Vajravana,

gjainska,

nezavisna indijska (npr. 84 siddha, budističkih i hinduističkih).

B. (studija) J. Evola, Leyoga tantrique (1925), prij. s tal. izd. Favard, 1971, 321 str; (o umjetnosti) Ph. Ravvson L'art du lantrisme (1972), prij. s engl, Arts et metiers graphiques, 1973, 225 str.

2) (širi smisao) Tantrističkim se smatra mislilac, škola ili
djelo, djelomično ili u cijelosti obilježeno spolnim inicijacij-
skim praksama (činjeničnim ili sublimiranim: v. lijeva ruka,
desna ruka). U tom smislu, može se govoriti o Tantrizmu
Taoista (cf. H. Maspero, Le Taoisme et les religions ehinoises, 307
izd. Gallimard), „Gnostika-libertina" poput Karpokrata, alu- «^—
mbradosa (cf. V. Menendez y Pelavo, Les heterodoxos espa-

fioles, Madrid. 1880). v. antinomizam, falos, inicijacijska praksa, magija (spolna).

B. E. C. Flamand. £rotique de l'alchimie, izd. Belfond, 1970; R. Van Gu-lik, La vie sexuelle dans la Chine ancienne, (1961), prij. bibl. Tel, Gallimard; R. Nelli, L'ćrolitfUi' des troubadours, izd. Privat, Toulouse, 1963; studije P. Gordona (1964. ss).

TAO

Kineski izraz sastavljen od dva ključa (karaktera): put i glava (V. ključ, II17).

„TAO.

1. Cesta, put.

2. Put što ga valja slijediti, načelo, propis, ispravno rasuđivanje, pravilo ljudskog djelovanja, doktrina.

3. Sredstvo, metoda, postupak.

4. (filozofija) Tao: Put; Zbilja i spontano kretanje svega što postoji.

5. Reći (...).

6. Voditi." (Dictionnaire frangais de la langue chinoise, Institut Ricci, 1976, str. 906).

1) U Yi kingu (pripisuje se Fou-hiju, 2852. g. pr. n. e, s ko
mentarima) Tao je istodobno kozmički, društveni i moralni
Red na djelu.

„(Vid) yin, (vid) yang, to je Tao". ili „Jedan (put) yin, jedan (put) yang, to je Tao", ili „Ovdje yin, tamo yang, to je Tao", (17 king, dodatak Hi ts'eu).

V. Yi king.

2) U KONFUČIJANSTVU, Tao je prvenstveno moralni ideal i
etički put.

B. Confucius, Entretiens (oko 470. g. pr. n. e), izd. Gonthier. bibl. Medita-tions, br. 509, 1975.

3) U TAOIZMU, Tao je Počelo, jedinstvo, spontanost, apso-
lut, boravište, praznina...

„Prije nego što su nastali nebo i zemlja, postojalo je nešto maglovito, šutljivo i povučeno, osamljeno, bez promjena, u vječnom kruženju bez prestanka, dostojno da postane majka svih stvari." (Tao-to king, XXV, cf. Filozofska hrestomatija, sv. XII, str. 145)

V. Jedno, Taoizam, wou-wei, yang, yin.

B. (studija) M. Granet, La pensče chinoise, Pogl. IV; (tekstovi) Philosop-hes taoistes, Lao-tseu, Tchouang-iseu, Texies traduits, Bibl. de la Pleiade, 1980. (Etiembleove bilješke uz tekst - čista brljotina).

TAOIZAM, TAOISTIČKI EZOTERIZAM

Taoizam je pokret u Kini utemeljen na pojmu Taoa čiji je cilj fizička besmrtnost.

Valja razlikovati:

- filozofijski taoizam (tao kia = škola taoa) čiji su glavni nosioci tri velika, u dobroj mjeri ezoterična mislioca (Lao-tseu, 513. g. pr. n. e.?, nesumnjivi autor Tao-to kinga; Tchuang-tseu, 369. do 286. g. pr. n. e, kako navodi Ma Siu-louen, autor Tchouang-tseu Tsi-chea; Lie-tseu, 398. g. pr. ne. e.?, autor djela Tchong-hiu-tchen king. Istinski klasik savršene praznine): temeljna načela i pojmovi su Tao, wou-wei („ne miješati t se u prirodni tok stvari"), povratak iskonu, praznina, meditacija, povučen i anoniman život, podatljivost (krotkost), preziranje obreda, znanja i ćudorednih pravila;

religijski Taoizam (tao kiao = sekta Taoa), nastao oko 150. g, začetnik mu je Tchang Tao-ling. Danas ova religija broji oko trideset milijuna sljedbenika;

magijski Taoizam;

prisutan i u filozofijskom i u religijskom Taoizmu u oblasti alkemije (Ko Hong, t 343. g), mediumni-zma (sekta s planine Mao, III. st), magije, inicijacijske prakse (v.) i talismanike.

B. (studije) M. Kaltenmark, Lao-tseu et le Taoisme, izd. Seuil, 1965, 190 str; apud H. reli, sv. I, str. 1216-1248; (tekstovi) Lao-tseu, Tao-to king (apud Philosophes taoistes, str. 1-84); Lieu Hiang (6. g. pr. n. e), Liesien Tchouan, Biographies ligendaires des Immortels Taoistes de VAntiquit6, prij. M. Kaltenmark. 1953, Centre d'ćtudes sino!ogiques franco-chinois; (ikonografija) Ph. Rawson i L. Lageza, Tao. La philosophie chinoise du temps et du changement (1973), prij. s engl. izd. Seuil, 1973. 128 str.