TABU

Melanopolinezijska riječ. Tapu, pridj. od ta- = obilježiti, -pu, prilog intenziteta. „Riječ tabu (...) ima vrlo široko zančenje." (J. Cook, Zapisi s putovanja oko svijeta, 17. lipnja 1777; franc. prij. Relations de voyage autour du monde, izd. F. Maspero, 1980, sv. II, str. 59).

1) (izvorni smisao) Snažno obilježen, prvenstveno svet i zabranjen.

2) (suvremeni smisao) (imenica ili pridjev) „'Tabu'. Posrijedi su zabrane, ponekad nametnute od strane autoriteta ('svetih' poglavica, svećenika, posebno moćnih pojedinaca), a ponekad tradicijske i nepoznata porijekla, ponekad privremene, a ponekad stalne, nekad vrijede za sve, a nekad samo za pojedinu skupinu (određene dobi, spola, za klan ih kastu i si). Ponekad se odnose na osobe (npr. poglavicu), a ponekad na predmete (koji se ne smiju doticati ili, ako je riječ o hrani, jesti), ih na odnose (npr. rodoskvrnuće), mjesta, pa čak i riječi ('leksički tabui')" (H. reli, sv. I, str. 29: definicija A. Brelicha, 1970)

B. F. Steiner, Taboo, N.Y, Philosophical librarv, 1956; H. Webster, Le ta-bou (1942), prij. s engl, 1952, izd. Payot

TAJNA

Ezoterična spoznaja (ne tajanstvenost).

„Između Njega [Allaha] i nas postoji tajna o kojoj se smije govoriti samo s posvećenima." (Hall£j, navod prema 'Attaru, Spomenica svetaca, 1230. g. prij. na franc. Le mćmorial des saints, izd. Seuil, 1976, str. 303).　

Tajna može biti operacijska (arkana) ili spekulativna (gnoza), obredna (misterua) ili mitska (arhetip), materijalna ili spiritualna (brojka, znamenka).

V. disciplina arkane, ezoterizam, gnoza, misterija, okultan 2, prisega.

TAJNA ZANATA

Znanje što se drži u tajnosti, Često obredne, simbolične i svete vrijednosti, a odnosi se na sirovine, pribor ili vještine zanata.

„Nitko od tih velikana nije nam rekao ni riječi o tome kako postižu tako pravilne i ravne poteze pri rezanju kamena." (Mathurin Jousse, Tajna graditeljstva, 1642).

v. biljeg (cehovski), harmonijski crtež, piramidologija, zlatni broj.

B. Villard de Honnecourt, Album (XJTi. st), I. izd. 1858.

TAJNI JEZIK, INTENCIONALNI JEZIK

Sustav komunikacije, bilo lingvistički (jezik), grafički (pismo), etološki (geste) ili telepatski (misli), i to takav da ga mogu razumjeti i na nj odgovarati samo određene osobe ili skupine.

Tajni jezik može biti ezoteričan ili egzoteričan. Ezoterični se jezik zasniva na simbolima i ima inicijacijski cilj.

Npr: tajni ezoterični jezici su magične abecede, žargon, lozinke, znakovi raspoznavanja.

v. hijeroglif, jezik, kriptogram, lozinka, simbol, steganografija, znanost o slovima, žargon.

TAJNO DRUŠTVO

Tajno društvo je ograničena društvena frakcija za čije ustrojstvo ili vrstu, ulogu i način funkcioniranja ne smiju znati svi članovi šire društvene zajednice. Tajna porijeklom može biti >iH4 kulturna, vanjska, izmišljena (podzemna udruženja) ili prirodna, unutrašnja i mistična (INICUACUSKE ORGANIZACIJE).

I. Egzoterična tajna društva: podzemna udruženja.

1) Nedozvoljeno udruženje.

To su udruženja čije je ustrojstvo i djelovanje potajno, ali uobičajene vrste, s određenom društvenom ulogom. U ovom slučaju, „društvo je tajno po načinu djelovanja, no njegova je uloga, javna, njegova djelatnost uvijek je do određenog stupnja javna" (M. Mauss). Tajna nestaje čim prestane neprijateljski odnos vlasti.

Npr: zavjerenička društva, terorističke skupine; Prosvijet- g ljeni u Bavarskoj bili su podzemno udruženje s vanjskim obilježjima inicijacijske organizacije.

2) Tajna skupina za pritisak.

Udruženje s tajnim načinom djelovanja i privatne namjene. Takvo udruženje zastupa neki posebni interes i svoju djelatnost i nazore drži u tajnosti.

Npr: Mafija (zločinačko udruženje); čini se da je i Vehme (u Njemačkoj, od XII. st. do 1568. g) bila skupina za pritisak.

3) Zatvoreno društvo.

Udruženje sa svetim načinom djelovanja, ah' sa profanom ulogom. Postojanje takvih društava kao i njihovih članova često je poznato. Ono se služi kretnjama, izrekama ili idejama e-zoteričnog porijekla, premda mu je cilj egzoteričan.

Npr: moderni masoni u najvećem broju slučajeva.

„Slobodni zidari (...) nisu tajno, nego zatvoreno društvo." {Velika Enciklopedija, 1885-1902).

4) Inicijatsko udruženje.

Udruženje profanog načina djelovanja, ali sa svetom ulogom. Cilj je ezoteričan, incijacijski, premda su sredstva više tehničke nego simbolične prirode, više intelektualna nego spiritualna.

Npr: genonovska skupina okupljena oko časopisa Tradicijske studije (1936).

II. Ezoterična tajna društva: v. inicijacijske organizacije.

III. Nadljudska tajna društva: nevidljiva društva.
Posrijedi je pojava što izmiče dohvatu sociologije. Usmene i pismene predaje ponekad spominju prigodne skupine ili skupine stalnog sastava što se okupljaju u duhu ili u tijelu velikih posve-ćenika za vrijeme njihova života, poslije njihove smrti ili oboje.

Npr: „bratovština Ruže-Križa" {Odjeci Bratstva, 1614 = Gorceuc, str. 8) (ne brkati s rozikrucijanskim inicijacijskim organizacijama); Red Melkisedeka {Post, 14,18; Heb, 81 i 510);
Pleroma šijitskih Imama (cf. H. Corbin, E.I.I, sv. II); diwan as-salihin (zbor svetaca, marabuta). ^

Napomena: Pokušaji razlučivanja ovakvih skupina ponekad su •_ vrlo nezgodni. Primjerice, sekta „Žutih Turbana" ili „Pet mjerica riže" u Kini u II. st. istodobno je taoistička i politička (cf. J. S. M. Ward i N. R. Stirling, The Hung Societies, London, 1925-1926, u 3 sv).

B. R.

Alleau. Les sociitćs secretes, 1963, Le Livre de poene, br. 2599; S. Hutin. Les sociites secrštes, 1952, P.U.F., O.S.J? br. 515.