Svjetski dan hrane obilježava se diljem svijeta 16. listopada svake godine pod pokroviteljstvom UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (UN Food and Agriculture Organization, FAO) s namjerom podizanja javne svijesti o važnosti hrane. Desetljećima se već ističu nastojanja u iskorjenjivanju gladi u svijetu, a sada se posebno izdvaja i važnost proizvodnje zdrave hrane i usvajanje zdravih prehrambenih navika na globanoj razini. Ove godine povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane svi koji sudjeluju u proizvodnji i opskrbi hranom pozivaju se da omoguće osiguranje zdrave i održive prehrane koja će biti dostupna svim ljudima. Istovremeno, svi su pozvani da počnu razmišljati o tome što jedu. Naime, naša djelovanja jesu naša budućnost – a to je zdrava hrana i kvalitetna prehrana te svijet bez gladi.

 

Posljednjih desetljeća mi smo drastično promijenili našu hranu i prehrambene navike što je posljedica globalizacije, urbanizacije i povećanja prihoda. Mi smo nekadašnju zdravu prehranu sezonskim poljoprivrednim proizvodima koja je bila bogata raznolikim povrćem, voćem i vlaknima zamijenili nezdravom hranom koja sadrži (pre)visoku razinu rafiniranog škroba, šećera, zatim masnoća, soli, a to se prvenstveno odnosi na visoko obrađenu i prerađenu hranu, meso i brojne druge proizvode animalnog/životinjskog podrijetla. Danas mnogo manje vremena provodimo u pripremanju domaće hrane od svježih namirnica. Umjesto toga, većina potrošača, osobito u urbanim sredinama, postala je jako ovisna o supermarketima, restoranima brze hrane („fast food“), malim uličnim trgovcima i restoranima tipa „uzmi i nosi“ odnosno „uzmi za van.“ Kombinacija ove nezdrave hrane i sjedelački način života uzrokovali su značajan porast gojaznosti (pretilosti) i to u svim državama – kako industrijski bogatima i razvijenima tako i u nerazvijenim i siromašnim gdje jednako koegzistiraju glad i pretilost.

 

Tako danas više od 670 milijuna odraslih i 120 milijuna djevojčica i dječaka (u dobi od 5 do 19 godina) jesu debeli, a više od 40 milijuna djece mlađe od 5 godina ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok nasuprot tome više od 820 milijuna ljudi gladuje diljem svijeta. Nezdrava prehrana vodeći je uzrok smrtnosti od neinfektivnih bolesti a na vrhu popisa su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i određene vrste karcinoma. Nezdrave prehrambene navike povezuju se s jednom petinom svih uzroka smrtnosti u svijetu, dok bolesti uzrokovane nezdravom prehranom nacionalne zdravstvene 'budžete' godišnje koštaju i do 2 trilijuna US dolara. Gojaznost i drugi oblici malnutricije danas zahvaćaju jednu od tri osobe, a predviđa se povećanje – do 2025. svaka druga osoba će imati navedeni problem. Ipak, postoje i dobre vijesti ali one zahtijevaju naše djelovanje na globalnoj razini – potrebna je zajendička akcija u suzbijanju svih oblika nezdrave prehrane i malnutricije (malnutricija je neravnoteža unosa energije, bjelančevina i drugih nutrijenata u organizam).

 

Današnja suvremena industrijalizirana poljoprivredna proizvodnja, načini prerade hrane i skladištenja gotovo ne ostavljaju mjesto svježoj, lokalnoj hrani. Sadašnja intenzivirana poljoprivredna proizvodnja u kombinaciji s nastalim klimatskim promjenama uzrokuje ubrzano nestajanje bioraznolikosti. Danas svega devet biljnih vrsta zauzima čak 66 posto od ukupne proizvodnje poljoprivrednih kultura – dok je poznata činjenica da je čovjek kroz povijest uzgajao više od 6.000 različitih vrsta jestivog bilja visoke nutritivne vrijednosti. Upravo je raznolikost poljoprivrednih kultura od iznimne važnosti za zdravu prehranu kao i za zdravi okoliš.

 

Što je zdrava prehrana? Zdrava prehrana je ona koja može zadovoljiti sve nutritivne potrebe svakog čovjeka osiguranjem dostatne, sigurne, nutritivne/hranjive i raznolike hrane uz dakako, zdravije navike života – kretanje, čime se smanjuje rizik od pojave određenih bolesti. U zdravu hranu ubrajamo voće, povrće, mahunarke, orašaste plodove, različite sjemenke i cjelovite žitarice, dakako, uz izbjegavanje industrijski prerađene hrane bogate masnoćama, šećerima i soli. Zdrava i hranjiva hrana (bogata prirodnim nutritivnim sastojcima) koja čini zdravu prehranu nije nažalost dostupna svima ili cijena koštanja nije prihvatljiva mnogim ljudima.

 

Istovremeno, zahvaljujući Međunarodnom seljačkom pokretu/organizaciji „La Via Campesina“ 16. listopada diljem svijeta obilježava se i Međunarodni dan akcije za prehrambenu suverenost svih naroda i protiv transnacionalnih korporacija, kojim se poljoprivredni proizvođači – seljaci nastoje oduprijeti korporativnoj kontroli našeg prehrambenog sustava. Također se želi završiti jedno razdoblje 'samovolje' i pravne nedodirljivosti agrobiznisa i ekstraktivnih industrija (grane industrijske proizvodnje koje neposredno odvajaju sirovine iz prirodnog izvora) koje nekažnjivo krše ljudska prava. Visoko je podignut transparent za prehrambenu suverenost i seljačka prava i proglašena je hitnost za usvajanje agrarne reforme temeljene na agroekološkoj proizvodnji koja će jamčiti zdravu hranu i dostojanstvo svih ljudi.

 

A za kraj još jedna nezaobilazna tema – digitalizacija prehrambenog sustava koju je objavio  'Nyéléni' u svojem biltenu broj 37 (rujan 2019.). Kao što je već naprijed navedeno, danas u svijetu gladuje više od 820 milijuna ljudi dok je pretilost u znatnom porastu na globalnoj razini. Biološka raznolikost u poljoprivredi i našoj (pre)hrani zabrinjavajuće je 'potkopana' odnosno smanjena i osiromašena zbog uništenja ekosustava. Klimatske promjene dodatno štetno utječu na poljoprivrednu proizvodnju: temperature ovog srpnja bile su najviše ikada zabilježene, ledenjaci se tope mnogo brže nego se predviđalo a milijuni mladih ljudi prosvjeduju zahtijevajući od političara brzo djelovanje u svezi nastale klimatske krize. Međutim, vlade ne pokazuju zainteresiranost u svrhu promjene sadašnje poljoprivredne proizvodnje visoko ovisne o fosilnim gorivima kao ni cjelokupnog poljoprivrednog sustava.

 

Umjesto toga korporacije, vlade i međunarodne institucije predstavile su novi „srebrni metak“ – čarobno oružje kojim će djelovati na glad, malnutriciju i klimatske promjene – digitalizacija koja se odnosi na prihvaćanje informacijsko-komunikacijskih tehnologija i umjetne inteligencije u svakodnevnom životu i društvenim aktivnostima. No, digitalne tehnologije imaju mogućnost jednako biti korisne ili štetne, ovisno o kontekstu. Mali poljoprivredni proizvođači imaju svoje vlastite tehnologije, inovacije i znanje. To isto imaju i korporacije koje zahtijevaju monopol u kontroli tehnologije. Isto tako digitalizacija se događa u vrijeme rastuće neravnopravnosti, nedemokratičnosti i porobljavanja. „Nyéléni“ je stoga obavio i novi bilten u kojem predstavlja 'sinopsis' digitalizacije hrane s primjerima iz cijelog svijeta kako zajednice koriste tehnologije i kako one utječu na njih. Nadaju se da će tekst o ovoj neizbježnoj temi pridonijeti zajedničkoj raspravi o digitalnim tehnologijama te ono najvažnije, da će pomoći u ostvarenju dobrobiti uz istodobno sprječavanje bilo koje štete od novih digitalnih tehnologija.

 

Izvor:

https://www.hrvatski-fokus.hr