Osoba koja je poljuljala redove znanstvene zajednice tvrdeći da općeprihvaćene postavke ekonomije, medicine i znanosti služe kao mreža laži kojom se štite i održavaju strukture na vlasti zove se dr. med. Denis G.Rancourt.  Najveće laži proizlaze iz segmenta ekonomije, znanosti i medicine. Podaci koje iznosi Rancourt govore da većinu političara ne zanima istina nego moć i očuvanje te moći. Da bi održali tu moć, oni trebaju ljude držati u neznanju te nesvjesnima istine općenito i o njihovom vlastitom životu. Smatra se da se ekonomija posvetila skrivanju laži o novcu. Niti jedna općeprihvaćena ekonomska teorija ne spominje činjenicu da se novac stvara na veliko u bankovnom sustavu dijelnih rezervi u vlasništvu tajnih privatnih interesa čiji su predstavnici dobili dopuštenje da stvore i određuju dug kojeg se mora platiti iz realne ekonomije uz kamate. Time se neprekidno koncentriraju vlasništvo i moć nad svim lokalnim i regionalnim gospodarstvima. Većina ljudi teško zarađuje novac, a u trenutku smrti nikada ga ne posjeduje u velikim količinama.

U stabilnim područjima, sustav ropski niskih plaća održava se i dodatno pogoršava, te se često uvodi u svojim najopakijim varijacijama. Stvaranje privatnog novca kao duga, što predstavlja veliku svjetsku prijevaru, nitko ne spominje. Podaci govore da se ekonomisti bave posljedicama, a ne uzrocima problema u ekonomiji. U svojim prognozama usredotočuju se na niskorazinsko ponašanje potrošača, a ne na visokorazinsku manipulaciju od strane sustava. To dovodi do toga da se privrede, kulture i infrastrukture nacija namjerno uništavaju kako bi zapale u dužničko ropstvo preko novih i većih nacionalnih dugova koji će opteretiti mnoge buduće generacije, dok ekonomisti predviđaju navodne katastrofalne posljedice neplaćanja tih dugova.

Gledano iz kuta medicine, činjenice o produženom životnom vijeku ljudi nemaju veze sa suvremenom medicinom. Produženje životnog vijeka rezultat je povijesnog izostanka građanskih i teritorijalnih ratova, boljoj i dostupnijoj hrani, rjeđim nesrećama na radnom mjestu i izvan njega te sveukupno boljim uvjetima života i rada. Najpouzdaniji pokazatelj osobnog zdravlja unutar i između zemalja je ekonomski status, bez obzira na dostupnost medicinskoj tehnologiji. Podaci govore da medicina ostavlja više štete nego koristi na zdravlje. Medicinske greške treći su po redu uzrok smrti u SAD-u nakon srčanih bolesti i raka. Rancourt smatra da su bolnice jedno od najopasnijih mjesta u društvu. Medicinske pogreške uključuju pogrešne dijagnoze, loše recepte, recepte za lijekove koji se ne bi smjeli uzimati s drugim lijekovima, nepotrebne kirurške zahvate i nepotrebne ili loše pružene tretmane, uključujući kemoterapiju, radioterapiju  i korektivnu kirurgiju. Rancourt smjelo tvrdo da bi se trebalo u određenim slučajevima sumnjati i u stručnost liječnika i njihovo razumijevanje funkcioniranja tijela. No, budući da ljudi imaju povjerenje u liječnike otvara vrata najprofitabilnijoj industriji-farmaciji.
 www.FunkyMEM.com