SVETE DROGE

Tvari što se jedenjem, udisanjem ili injekcijom unose u tijelo sa svetim ciljem, uz svete obrede, a imaju toksična svojstva.

Ovisno o porijeklu razlikujemo a) biljne droge i b) sintetičke droge.

Ovisno o učinku, razlikujemo: a) hipnotičke (npr. skopo-kloraloza), b) halucinogene i proročke (npr. peyotl, velebilje, konoplja), c) analgetičke (npr. opijum, kužnjak), d) stimulativne (npr. amital koji povoljno utječe na telepatiju i vidovitost) droge.

„[Skiti] sjeme ove konoplje uzmu i uđu pod svoje vunene pokrivače i bacaju ga na usijano kamenje pa ono pušta miris i toliku paru..." (Herodot, IV, 75).

B. R. E. Schultes i A. Hofman, Lespltmtes des dieux, 1981, izd. Berger-Le-vrault, 192 str; P. Furst, La ehair des dieux, izd. Seuil.

SVETINJA NAD SVETINJAMA

V. aditon

SVIJET

Lat. mundus poput grč. koouoc, znači „ukras, skladna cjelina svemira".

I. Opći smisao.

1) Univerzum, Svijet, Svemir.
„Sva spi ritualna i materijalna bića koja obitavaju u pregolemim nebesima i sačinjavaju kraljevstvo mnoštvenosti prostiru-ći se u zvijezdama, sferama, elementima, u njihovim tvorevinama [Kraljevstvima] i u čovjeku..." (Braća Čistoće, Rasprave, I, 2, na lat, neprevedeno).

2) oblast, svijet.
Svemir, univerzum, najčešće se dijeli na tri svijeta: osjetilni ^{(materijalni), prijelazni (imaginarni) i umni (spiritualni) svijet, odnosno, na donji (Pakao), srednji (Zemlja) i gornji svijet (Nebo). Takvoj trojnoj podjeli korespondira podjela čovjeka (tijelo-duša-duh), društva (proizvodnja-upravljanje-vlast) (v. kasta). Kabalisti smatraju da postoje četiri svijeta: stvoreni, oblikovni, tvorbeni i emanirajući svijet.}

3) kozmos, ova; svijet.

Ezoteristi razlikuju fizički svijet (sastavljen od Elemenata) i S tjelesni svijet (sastavljen od Kategorija: prostor, vrijeme, materija, oblik, život). II. Tehnički smisao.

1) mundus.

„Kružni opkop podijeljen na četiri dijela, slika kozmosa i u-zor ljudskog naselja, otvor podzemnog svijeta i točka dodira između Zemlje i čovjeka koji u nj baca grumenje zemlje i prvi-nu od svega što proizvede kao prinos podzemnim i oplodnim božanstvima". Svojstven Etrušćanima i Rimljanima, dio obreda pri osnivanju naselja.

„Kad se otvori mundus, to su se takoreći otvorila vrata tužnih podzemnih božanstava..." (Varon, navod apud Makrobi-je, Saturnalia, I, 16, 18).

B. H. Le Bonniec, U culte de Cires ć Rome, 1958, str. 175-184.

2) Svijet.

Karta XXI u Tarotu, simbol „uživanja, bogatstva, časti" s prikazom nage žene koja stoji na kruni i sa četiri tradicijama amblema judeokrišćanstva u uglovima (Čovjek, Orao, Lav, Bik) (Ez, 10,14; Otkr, 4,7).

3) Ljudski rod. Ljudi koji žive izvan Boga.

„Vas svijet ne može mrziti, a mene mrzi jer ja svjedočim o njemu da su mu djela zla." (Isus, apud Iv, 7,7).

SVIJET, MODERNI

Moderno društvo kao „vladavina mašine, cvjetanje materijalizma, poplava egalitarizma,... ekonomističko shvaćanje života" (J. Evola).

Opreka: tradicijska kultura.

B. R. GuEnon, La crise du monde moderne (1927), bibl. Idćes, br. 177.

SVIJETSKA DUŠA

Svjetska duša je pokretačko i oblikovno načelo (načelo raznovrsnosti) cijele prirode, ujedno osnova njezina jedinstva, života i duševnosti.

Pojednostavljeno, možemo je shvatiti na dva načina, odnosno poput panteista, poistovjetiti je s Bogom, s Počelom (stoi-ci, Cardan itd), ili je pak, poput gnostika, smatrati posrednikom između osjetno i umno spoznat I jivog svijeta (Platonov Demijurg, Treća Plotinova Hipostaza, Cudworthov oblikovni posredovatelj itd). Upanišade poistovjećuju Višnua sa Svjet- ,y skom dušom.

R. Svjetsku dušu ne smijemo poistovjetiti sa Svejtskim duhom. Tako primjerice, Platon drži da Demijurg (mitsko oličenje Svjetske duše) stvara na osnovi modela, apsolutnog živog (svijeta Ideja) (Timej, 31b); ismaeliti 'Alija smatraju univerzalnim umom, otjelovljenjem Svjetskog duha, a u Muhamme-da univerzalnom mišlju, otjelovljenjem Svjetske duše. Svjetski duh je načelo života i umnosti cijele prirode. „Duh Božji lebdio je nad vodama" (Post, 1, 2). Komenije to dvoje poistovjećuje.

v. demijurg.

B. J. Moreau, L'đme du monde de Platon aux Stoiciens, 1939, Belles Let-tres, pon. izd. Hildesheim, 1965.

SVJETLOSNO BIĆE

v. Anthropos (savršeni), duh pomagač 2, dvojnik 4, Ja 3.

ŠAKTI, ŠAKTI

Sansk. riječ ž. r, od šak = moć, sila.

(Vedizam) Stvaralačka moć pripadnog vrhovnog boga (Višnu, Šiva...), ili njegove supruge (niže od njega, npr. Kali spram Sive) kao njegove stvaralačke energije.

(hinduistički ili budistički Tantrizam) Vrhovna Boginja (Mahadevi), stvaralačka sila s bezbroj imena (Durgži, Kali...), kozmička Majka.

„Šakti je korijen svekolikog postojanja" (Tantrasattatu, ur. A. Avalon, Madras, 1918, sv. II, str. XVII). V. kundalini, paredar, Šaktizam, Tantrizam.

B. (studije) S. Kumar Das, Shakti or divine povver, Calcutta, 1934; (tekstovi) Hymnes č la diesse, uredio i na engl. preveo A. Avalon (1932), franc. prij. izd. Le Soleil noir, 1980.

ŠAKTIZAM, ŠAKTIZAM

Sansk. sakia = pripadnik šaktističke sekte.

Hinduistički Tantrizam što štuje kozmičku energiju (Šak) u vidu božanstva ženskog, a ne srednjeg roda poput Brahme ili muškog poput Višnua, dakle, Boginju (Devi) smatra najvišim božanstvom.

Šaktizam je raširen u Bengalu i izvornog je porijekla (tj. nearijskog). Glavna obilježja su: kult Šakti, ezoterizam zvuka, upotreba mandale, poricanje Kasta, ovisnost i srodstvo sa Ši-vaizmom i Yogom. Boginja je shvaćena bilo kao strašno

(npr. Kali, Durg&), ili kao blago (Uma „Mirna") božanstvo, ^ffVS^j primjenjuje se i pravilo ili desne ili lijeve ruke (v).

Napomena: Budistički Šaktizam djelatno načelo smatra mu- V škim, a ne ženskim: no može li se tu onda uopće govoriti o Šaktizmu? I kašmirski Šivaizam također je Šaktizam (cf. Lilia-ne Silburn, Studije o kašmirskom Šivaizmu, 1964).

B. (studija) A. Avalon, Shakti and Sh&kta, 1917, III. izd. 1921, izd Luzac, London, 467 str; (tekst) Raraa PrSsad, Chants a Kali (XVm. st), Pondicherv, 1967.