Sveti Urban I, Rimljanin, sin Poncijana, bio je sedamnaesti papa, nasljednik pape Kalista I, a vladao je od 222. do 230, u vrijeme rimskog cara Aleksandra Severa. Car je bio tolerantan prema kršćanima pod utjecajem svoje majke Julije Mameje, koja je možda i sama bila kršćanka. Urbana se spominje po mnogobrojnim obraćenjima, a obratio je na kršćanstvo i Valerijana, kasnije supruga svete Cecilije, koju je prema nekim predajama također krstio. Pripisuje mu se i gradnja crkve svete Cecilije na mjestu kuće gdje je bila mučena. Borio se protiv Hipolitovog raskola, donio navodno odluku da sve bogoslužne posude (kaleži i plitice) moraju biti od srebra ili zlata te da svetu potvrdu može dijeliti samo biskup. Za svoje vladavine posvetio je osam biskupa, pet duhovnika i devet đakona. Umro je 23. svibnja i pokopan 25. svibnja u Pretestatovim katakombama.
Slaveći danas svetog Urbana, slavimo zapravo tri sveca toga imena. Osim pape Urbana djelovao je onih dana i sveti biskup Urban koji je umro mučeničkom smrću za vladavine cara Decija (249-251), a pokopan je u Kalistovim katakombama. Zbog istovjetnosti imena štovanje dva rimska Urbana spojilo se s vremenom u jedno i to na današnji dan. Kasnije im se pridružilo i štovanje još jednog svetog Urbana, biskupa iz francuskog grada Langresa, koji je živio u IV. stoljeću. U IX. stoljeću sjećanje na tri sveta Urbana, dva rimska i jednog francuskog, već se spojilo se u jedno, a vuče svoje korijene iz alzaških vinorodnih krajeva (Erstein). Tamo je osnovan samostan svetog Siksta i svete Cecilije, u kojem su se čuvale Urbanove relikvije. Potom se to štovanje raširilo na Francusku i Njemačku te na mađarske, hrvatske, slovenske, slovačke, češke i poljske krajeve, a uz njega se vežu mnoge predaje i legende. Svetog Urbana zazivaju protiv gromova, oluja, mraza, sparine, alkoholizma, nametnika, a slavi se u vinorodnim krajevima kao zaštitnik grožđa, vina, vinogradara, vinara, vinograda, bačvi i bačvara te mnogih naselja, župa, crkvi i kapela diljem Europe, svijeta i hrvatskih krajeva (Sveti Urban kod Štrigove, Gornja Reka kod Jastrebarskog, Plešivica kod Jastrebarskog, Palić kod Subotice).
Sveti Urban u našem gradu
Sveti Urban slavi se i u našem jaskanskom kraju, naročito u župi Plešivica. U Gornjoj Reki nalazi se kapela svetog Urbana, a podignuta je godine 1911. Blagoslovljena je 12. XI. 1911. za tadašnjeg upravitelja plešivičke župe Ljudevita Kežmana po kotarskom podarhiđakonu Stjepanu Niemčiću, župniku jaskanskom. Na farofskom tavanu u Plešivici nalazi se zastava “Bratovštine Svetog Urbana u Gornjoj Rieci, utemeljene 1902.”
U prekrasnoj kapeli svetog Franje Ksaverskog na plešivičkom groblju jedan bočni oltar posvećen je svetom Urbanu. Postavljen je oko 1683, a pripada kasnomanirističkoj skupini oltara iz druge polovine 17. stoljeća. Na njegovoj atici očuvana je slika Blažene Djevice Marije s početka 18. stoljeća. Taj oltar je u ono vrijeme još nosio sliku i ime svetog Jurja, ali je 1887, nakon velike štete na vinogradima, naslikana slika zaštitnika vinove loze svetog Urbana, djelo jaskanskog franjevca laika Prokopa Golda, i postavljena na oltar koji od tada nosi njegovo ime. Tada su započela i velika proštenja nedjeljom iza blagdana svetog Urbana. Urbanovo se na Plešivici slavi i dan danas s velikom radošću pa pozivamo naše čitatelje da posjete Gornju Reku i Plešivicu te da se pridruže našim Plešivčancima u njihovom velikom slavlju.
Izvor: http://zupajastrebarsko.hr/
bglavac
edin.kecanovic
