Današnji sveti zaštitnik je u hrvatskom vjerničkom puku omiljeni Antun opat, Antun Veliki ili Antun Pustinjak, „otac monaštva“ i začetnik pustinjaštva. Rodio se oko 251. u Komi blizu egipatskog grada Herakleje (Herakleopolis Magna). Potjecao je iz bogate obitelji, a poslije smrti roditelja pobrinuo se za sestrinu budućnost, poklonio zemlju susjedima, rasprodao imovinu, razdijelio novac siromasima i otišao u libijsku pustinju. Živio je u pećini, uzgajao stoku, obrađivao mali vrt i provodio samotni život u pokori i molitvi. Zatim se preselio na brdo Pispir (danas Der el Memum) kraj Nila i tamo nastavio pustinjačkim životom. Godine 311. pošao je u Aleksandriju i javno, unatoč progonu cara Maksimilijana, bez straha propovijedao Kristovu vjeru kako bi ohrabrio kršćanske mučenike. Potom se vratio pustinjačkom životu, osnivao eremitske lavre i privukao nekoliko tisuća sljedbenika pustinjaka (po nekim izvorima oko 6 tisuća). Posljednje godine života proveo je u borbi protiv arijanskog krivovjerja.
Pripisuju mu se mnoga čudesa i smatra se začetnikom pustinjačkog i redovničkog života. Prvi njegov životopis napisao je oko 360. sveti Atanazije Aleksandrijski, a poslije su nastale i mnoge legende. U ikonografiji ga često prikazuju okruženog životinjama pa je u pučkoj pobožnosti postao zaštitnikom blaga i domaćih životinja. Preminuo je 356. na brdu Colzim (Quzlum) nedaleko Crvenog mora u Egiptu, u dobi od 105 godina. Zazivaju ga kod kožnih bolesti, padavice, otrovanja, kuge i amputacija, a zaštitnik je životinja, domaćih životinja, posebno svinja, stada, košarača, metlara, mesara, kobasičara, grobara, pustinjaka i redovnika te mnogih naselja, župa, crkava, kapela i samostana diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Slavetić kod Jastrebarskog, Kašt na Žumberku, Tomašanci kod Gorjana, Odra Sisačka, Zadobarje kod Karlovca, Lasinja, Modruš kod Josipdola, Plemenitaš kod Vrbovskog, Rijeka-Draga, Šapjane kod Matulja, Šmrika kod Kraljevice, Kršan, Gradinje kod Oprtlja, Rovinjsko Selo kod Rovinja, Višnjan, Žminj, Roč kod Buzeta, Svetvinčenat, Bale, Zarečje kod Pazina, Barban, Beli na Cresu, Orlec na Cresu, Rab, Veli Lošinj na Lošinju, Bulić kod Benkovca, Tkon na Pašmanu, Pražnica na Braču, Novo Selo kod Selca na Braču, Vrisnik kod Jelse na Hvaru, Trstenik kod Orebića na Pelješcu, Mali Ston na Pelješcu, Maranovići na Mljetu, Kostrč kod Orašja, Fojnica, Gorice kod Brčkog, Sivša kod Usore, Dolac kod Travnika, Stara Rijeka kod Sanskog Mosta, Petrićevac kod Banje Luke).
SVETI ANTUN PUSTINJAK U NAŠEM GRADU I U NAŠOJ ŽUPI
Naš grad i dekanat diče se prekrasnom župnom crkvom svetog Antuna Pustinjaka u Slavetiću. Ta crkva „poput bijele golubice sjedi na gorskoj visini“, piše Dragutin Nežić, kasniji istarski biskup, u svojoj knjizi iz 1939. Sagrađena je oko 1600, a zaslugom Oršića Slavetićkih postala je 1661. župnom crkvom. Do 1671. dograđeno je veće svetište, zvonik i predvorje. Kapele Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetog Valentina prigrađene su i dovršene 1732, dok je 1735. prigrađena kapela sv. Ane. U crkvi se nalazi barokni i klasicistički inventar. Na glavnom oltaru, obnavljanom u 19. stoljeću, osobito su vrijedni kasnobarokni anđeli te zidna slika svetog Antuna iz 1735. Propovjedaonica s kipovima kakve je imala 1741, smještena je u predvorje. Vrijedan je i oltar svetog Valentina s dva anđela (iz 1735) u pobočnoj kapeli, te Hefererove orgulje iz 1911. godine. Zvonik je dozidan 1807, a 1837. sazidan je novi kor. Drvena kurija župnog dvora i gospodarski objekti čine s crkvom vrijednu spomeničku cjelinu.
Župa u Slavetiću je godine 2011. proslavila svoj 350. rođendan. Tom prigodom u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom izdana je vrijedna knjiga „Župa svetog Antuna Pustinjaka u Slavetiću“ koju je priredio prečasni Anđelko Košćak, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu u suradnji sa sinovima slavetićke župe, monsinjorima Josipom i Stjepanom Balobanom. Preporučamo svima tu lijepu knjigu, ali vas ujedno i pozivamo na hodočasnički pohod u prekrasni slavetićki kraj i u crkvu današnjeg svetog zaštitnika, Antuna Pustinjaka.
Sveti Antun Pustinjak u našoj se župi od davnina štuje u jaskanskoj franjevačkoj crkvi i u kapeli svoga imenjaka, svetog Antuna Padovanskog u Čabdinu.
bglavac
edin.kecanovic
