Rođenje Isusova preteče svetog Ivana Krstitelja i događaje u vezi s njim opisuje nam evanđelist Luka u I. glavi svoga evanđelja. Ivan je bio Isusov preteča i posljednji starozavjetni prorok, asket i propovjednik, sin starozavjetnog svećenika Zaharije i Elizabete, rođak Isusove majke Marije. Ivanovo začeće navijestio je arkanđeo Gabrijel Zahariji, koji je posumnjao zbog poodmakle dobi svoje i ženine i zbog toga ostao nijem do Ivanova rođenja. Marija je također u trudnoći pohodila Elizabetu dok je ona nosila Ivana. Uz Marijin pohod i Ivanovo rođenje vezana su dva poznata hvalospjeva u Novom zavjetu. Ivan se povukao u pustinju kao pokornik i propovjednik, okupljao je učenike i propovijedao duhovni preporod. Bio je odjeven u haljinu od oštre devine dlake, opasan kožnatim pojasom i hranio se skakavcima i divljim medom. Narod ga je toliko cijenio kao sveca i proroka da su mislili kako je on obećani Spasitelj. Svećenici su ga pitali tko je on i zašto krsti, a on im je rekao: „Ja nisam Krist. Ja vas krstim vodom, a za mnom dolazi onaj koji će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem.“ Ovo „ognjem“ znači brojna mučeništva. Isus je, govoreći o Ivanu Krstitelju, rekao: „Nije se rodio veći od žene.“ Ivan je pretkazao dolazak Mesije, kojeg je prepoznao u osobi Isusa, predstavio ga je mnoštvu i krstio u rijeci Jordanu. Nakon što ga je opominjao zbog braka s rođakinjom Herodijadom, tetrarh Herod Agripa zatvorio ga je u tamnicu i dao mu odrubiti glavu. Zazivaju ga kod padavice, grčeva, tuče, oluja, a zaštitnik je seljaka, pastira, obrtnika, bolesnika, krštenja, padavičara, trgovaca pticama, krojača, potkivača, redovnika, tiskara, janjadi, Jordana i Portorika.

Uz Ivanje je vezan skup običaja u pučkoj tradiciji, u hrvatskom folkloru najvažnija ljetna svetkovina. Različiti postupci bili su u prošlosti utemeljeni na drevnom vjerovanju o osiguravanju zdravlja ljudi i domaćih životinja te pospješivanju rasta usjeva (paljenje kresova uz pjevanje prigodnih pjesama, plesanje kola i preskakivanje vatre, kićenje krovova i stijena zgrada cvijećem, ophod selom svečano odjevenih i cvijećem okićenih djevojaka ladarica uz pjevanje i darivanje, javno kupanje ljudi ili stoke). Sačuvan je i znatan broj hrvatskih ivanjskih pjesama koje obilježava karakterističan pripjev „Oj, Lado, oj“ ili „Tiho ljeto, dobar Bog!“ Ivan Krstitelj jedan je od najomiljenijih svetaca u hrvatskom narodu, a posvećena su mu brojna naselja, biskupije, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Nova ves, Ivanja Reka kod Zagreba, Desinec kod Jastrebarskog, Grabar u Žumberku, Sveti Ivan Zelina, Lug Samoborski, Novo Čiče kod Velike Gorice, Zaprešić, Kloštar Ivanić, Ivankovo, Račinovci kod Drenovaca, Sarvaš kod Osijeka, Vladislavci, Đakovački Pisak, Darda, Sibinj, Slavonski Kobaš kod Oriovca, Vrpolje, Požega, Badljevina kod Pakraca, Crnac, Špišić Bukovica, Ivanska, Zlatar Bistrica, Varaždin, Ivanec, Gornje Jesenje, Koprivnički Ivanec, Sveti Ivan Žabno, Gornja Jelenska kod Popovače, Lekenik, Rečica kod Karlovca, Tounj, Aleksinica kod Gospića, Švica kod Otočca, Lipice kod Brinja, Delnice, Rijeka-Škurinje, Zlobin kod Bakra, Baška na Krku, Vrbnik na Krku, Stivan na Cresu, Loznati na Cresu, Lopar na Rabu, Sveti Ivan na Lošinju, Dajla kod Novigrada, Kaldir kod Motovuna, Krbune kod Pićana, Labinci kod Kaštelira, Šušnjevica kod Kršana, Sveti Ivan od Šterne kod Višnjana, Pula-Sveti Ivan Krstitelj, Zadar-Relja, Biograd na Moru, Gorica-Raštane kod Sukošana, Bibinje, Tinj kod Benkovca, Banjevci kod Stankovaca, Vir, Konjevrate kod Šibenika, Zablaće kod Šibenika, Bristivica kod Segeta, Dicmo Gornje, Dobranje kod Ciste Provo, Grab kod Trilja, Zasiok kod Hrvaca, Slime kod Omiša, Kaštel Stari, Kaštel Lukšić, Mravince kod Solina, Ričice kod Prološca, Stilja-Prapatnice kod Vrgorca, Župa Biokovska kod Zagvozda, Trogir, Gornje Selo na Šolti, Okrug Donji na Čiovu, Split-Trstenik, Postira na Braču, Povlja na Braču, Poljica kod Jelse na Hvaru, Prud kod Metkovića, Vid kod Metkovića, Ponikve kod Stona, Lopud, Bosanski Aleksandrovac kod Laktaša, Bijelo Brdo kod Dervente, Zorice kod Odžaka, Ravska kod Prijedora, Podmilačje kod Jajca, Kraljeva Sutjeska kod Kaknja, Jelah kod Tešnja, Živinice, Donja Tramošnica kod Gradačca, Lug-Brankovići kod Žepča, Tarčin kod Hadžića, Travnik, Otinovci kod Kupresa, Uzdol kod Prozora-Rama, Podhum kod Livna, Roško Polje kod Tomislavgrada, Konjic, Ružići kod Gruda, Stjepan Krst kod Stoca, Rodoč kod Mostara, Budva, Kostanjica kod Kotora, Bogišići-Krtole-Radovići kod Tivta, Hajdukovo kod Subotice, Prigrevica kod Apatina, Kolut kod Sombora, Bukin/Mladenovo kod Bačke Palanke, Zemun). Sretan i radostan imendan želimo svim našim Ivanama i Ivanima!

Župna crkva svetog Ivana Krstitelja u Gornjem Desincu

Naš grad diči se župnom crkvom svetog Ivana Krstitelja u Gornjem Desincu. Kapela svetog Ivana nalazila se 1344. na popisu arhiđakona Ivana pod nazivom Sanctus Joannes de Gouriena. Stara drvena kapela 1683. spominje se kao zidana, a današnja crkva izgrađena je 1891. na mjestu prijašnje barokne kapele. Glavni oltar potječe iz 1721, obnovljen je u 19. stoljeću, s baroknim kipovima iz sredine 18. stoljeća. U crkvi su i neobarokne Hefererove orgulje iz 1913. Župnom crkvom postala je godine 1945, a ubraja se u vrijedne građevine s kraja 19. stoljeća, sa skladno i cjelovito izvedenim vanjskim i unutrašnjim prostorom. Svaki posjet župi Desinec, Gornjem Desincu, Donjem Desincu i Prhoću, predstavlja uvijek zadovoljstvo i radost, a posebno na današnji dan kada ta naselja od davnine slave svoga sveca zaštitnika.

Preuzeto: http://zupajastrebarsko.hr/

http://put-istina-zivot.com/svetac-dana-rodenje-svetog-ivana-krstitelja/