Najpoznatije i najposjećenije svetište Majke Božje u Hrvata je nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, smješteno među pitomim brežuljcima Hrvatskog zagorja. To svetište u Mariji Bistrici stoljećima je mjesto hodočašća milijuna vjernika. Kip Majke Božje s Djetetom najprije se nalazio u kapeli na Vinskom Vrhu, odakle ga je, zbog turske prijetnje, tadašnji župnik 1545. krišom prenio u župnu crkvu. Tu ga je ispod kora zazidao, a tajnu je ponio sa sobom u grob. Kip je tek 1588. ponovno pronađen. Prema predaji je nakon večernje molitve neobično svjetlo obasjalo mjesto ispod kora, odakle je sljedeći dan otkopan posve očuvan kip Majke Božje. Kip je, opet zbog Turaka, 1650. ponovno zazidan iza glavnog oltara župne crkve. Zahvaljujući poticaju zagrebačkog biskupa Martina Borkovića godine 1684. opet je pronađen, a već drugi dan dogodilo se i prvo čudo. Vijesti o čudesnim pronalascima kipa i mnogobrojnim izlječenjima proširile su se i dalje od Zagreba. Kako je štovanje Majke Božje Bistričke sve više raslo, Hrvatski sabor je 1715. odlučio sagraditi zavjetni oltar, a današnja župna crkva građena je između 1879. i 1882. Za vrijeme gradnje, u noći Marijina uznesenja, izbio je požar i uništio cijelu unutrašnjost crkve, osim velikog oltara i čudotvornog kipa Majke Božje. Godine 1934. tadašnji biskup koadjutor Alojzije Stepinac pješice je predvodio zavjetno hodočašće vjernika Zagreba i dao velik poticaj pučkom štovanju Majke Božje Bistričke. Godinu dana kasnije nadbiskup Antun Bauer okrunio je Marijin kip krunom hrvatskih vladara. Hrvatskim nacionalnim svetištem Marija Bistrica je proglašena 1971, a od 1987. slavi se na današnji dan, 13. srpnja, svetkovina Majke Božje Bistričke. Svi ti nestanci i ponovni pronalasci «crne Madone» učvrstili su vjeru ljudi u njenu čudotvornu moć. Brojne ploče zahvalnice i zavjetni darovi što se nalaze u svetištu, svjedoče o Blaženoj Djevici Mariji kao «zdravlju bolesnih, utočištu grešnika, utjesi žalosnih, pomoćnici kršćana». I danas rijeke hodočasnika dolaze pred čudotvorni, crni lik Majke Božje s djetetom Isusom u rukama kako bi molili, pjevali i plakali, tražeći Marijin zagovor i pomoć: Majko Božja Bistrička, moli za nas! Crkva u Hrvata doživjela je svoj najveći povijesni trenutak posjetom pape Ivana Pavla II. i proglašenjem blaženim zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca, 3. listopada 1998. Sveti Otac Ivan Pavao II. potvrdio je to ovim riječima: „Odavno sam želio poći u poznato svetište Majke Božje Bistričke. Providnost je htjela da se ta želja ostvari prigodom proglašenja blaženim Alojzija kardinala Stepinca.“

Izvor: http://www.zupajastrebarsko.hr/svetac_dana.asp?mjesec=7&dan=13