PROČITANO

508

PUTA

OD 14.01.2018.

Svaki peti hrvat gladuje

jadna li nam majka uz ovoliko slepoče i muljaže...

BIJEDA POKUCALA NA VRATA S PRIMANJIMA ISPOD GRANICE EGZISTENCIJE ŽIVI 880 TISUĆA NAŠIH SUGRAĐANA

Svaki peti Hrvat gladuje

Da je stvarna slika gora od statističke svjedoči podatak da bi samac s dohotkom koji ga spašava iz skupine kojoj prijeti siromaštvo trebao preživjeti sa 2.100, a četveročlana obitelj s oko pet tisuća kuna na mjesec

Kopanje po kontejnerima, u potrazi za kakvim korisnim stvarima, čak i hranom – svakodnevna je slika u Hrvatskoj

ZAGREB Petina stanovnika Hrvatske, odnosno više od 880 tisuća ljudi, siromašno je, pokazuju to podaci Hrvatskog zavoda za statistiku (DZS) prema kojima je stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila 20,6 posto. Prvi put DZS je pokazatelje siromaštva sačinio na osnovu raspoloživog kućnog dohotka koji za samca iznosi 25.200 kuna na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 52.920 kuna. Na kraju se pokazalo da je siromašnih više nego stanovnika u Zagrebu.

Samo za režije
U svom priopćenju DZS se ogradio pa kaže da stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod rizika siromaštva. Tako bi samac s dohotkom koji ga spašava iz skupine kojoj prijeti siromaštvo, trebao preživjeti sa 2.100 kuna mjesečno, a četveročlana obitelj s oko pet tisuća kuna na mjesec. Samac bi, nakon što plati struju, vodu, telefon, pričuvu i grijanje u najmanjem iznosu od 700 kuna na mjesec, trebao preživjeti s 1.400 kuna, odnosno s 45 kuna dnevno. Od toga bi se trebao oblačiti, hraniti, plaćati lijekove, telefon, prijevoz, sitnice, poput deterdženta ili sapuna, što je teško izvedivo, ali svejedno se ne računa da je siromaš

Siromašniji samo Rumunji i Letonci

Građani Hrvatske će kad uđu u Europsku uniju biti među siromašnijima jer je rizik od siromaštva veći samo u Rumunjskoj i Letoniji, dok je u Španjolskoj i Bugarskoj tek za jedan promil veći nego u Hrvatskoj. Najmanje siromašnih ima Češka, devet posto, a u Nizozemskoj ih je 10,3 posto. U članice EU s nižim stopama rizika od siromaštva spada i susjedna Slovenija gdje je siromašnih 12,7 posto.

an, pa je pravo pitanje s koliko žive oni koji su u skupini 20,6 posto siromašnih. Iako obitelj s dvoje djece teško može preživjeti s 4,4 tisuće kuna na mjesec, o kreditu za stan ne može ni razmišljati, najugroženija su jednočlana kućanstva, odnosno samci iznad 65 godina, gdje je stopa rizika od siromaštva veća od 50 posto, a posebno su ugrožene žene. U najugroženije skupine spadaju i nezaposleni gdje je prijetnja od siromaštva 44 posto.

Socijalna skrb
Indikativan je i podatak da je među djecom starosti do 17 godina života rizik od siromaštva čak 20,5 posto. Pa, nakon što su objavljeni i podaci o riziku siromaštva u prošloj godini, uopće ne čude neki raniji statistički pokazatelji. Primjerice, onaj prema kojem je broj maloljetnih korisnika socijalne skrbi lani u odnosnu na 2009. godinu porastao 5,4 posto. Na socijalnoj skrbi lani je tako bilo 81.433 maloljetnika, dok ih je godinu prije bilo za preko četiri tisuće manje, točnije 77.295 maloljetnika.
Državna statistika pokazuje i da su među maloljetnim korisnicima socijalne skrbi najbrojnija djeca stara sedam do 15 godina koja u ukupnom broju zauzimaju udio od 42,1 posto. U skupini od 15 do 18 godina bilo je 32,3 posto korisnika dok su djeca starosti do sedam godina života predstavljala 25,6 posto korisnika. I tu valja napomenuti, kako se uslugama socijalne skrbi ne smatraju samo institucionalni oblici pomoći, već i razne materijalne pomoći poput jednokratne novčane, osobne invalidnine, kao i pomoći za prehranu, nabavu ogrjeva, odjeće, obuće.

Gabrijela GALIĆ, Jagoda MARIĆ

---------------------

lp, boro

http://www.novilist.hr/

http://budan.blog.hr/