JESTE LI SVJESNI?

Svake godine šest milijuna ljudi ubije se – nikotinom!

Autor: dr. Morana Brkljačić

Pušenje izaziva oko 40 teških i smrtonosnih bolesti, pa pušači čine 90 posto umrlih od raka pluća, 25 posto umrlih od srčanih bolesti, 75 posto slučajeva smrti od kronične opstruktivne bolesti pluća…

Pušenje je način konzumiranja duhana. Kako duhan sadržava u sebi otrovne alkaloide, kao što je nikotin, a prilikom pušenja se stvara i katran, nerazrijeđeni beznikotinski kondenzat dima, pušenje je opasna navika za zdravlje ljudi jer štetno djeluje na krvožilni sustav i pluća. Pandemija pušenja predstavlja globalni javnozdravstveni i gospodarski problem. Pušenje ubija veći broj ljudi nego prometne nesreće, alkohol, požari, ubojstva, samoubojstva, droga i AIDS zajedno. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine zbog pušenja umire oko šest milijuna ljudi, od kojih više od 600.000 umire zbog pasivnog pušenja. Od ukupnog broja umrlih zbog pušenja, pola umire u radno produktivnoj dobi, između 35. i 69. godine starosti, te gube u prosjeku oko 20 godina života. Posljedice pušenja odražavaju se ne samo na zdravlje čovjeka, uzrokujući razne bolesti koje smanjuju kvalitetu života i dovode do prerane smrti, nego i na društveno-gospodarske prilike svakodnevnog života. Smanjena radna sposobnost, odsutnost s posla, povećani troškovi zdravstvene skrbi (liječenja i rehabilitacije), predstavljaju veliki ekonomski teret svakoj zajednici.

Štetno za sve organe

Nema organa u tijelu koji nije pogođen štetnim učincima pušenja. Sredinom 20. stoljeća započinju istraživanja radi utvrđivanja utjecaja pušenja na zdravlje. Dokazana je uzročna povezanost između pušenja i karcinoma bronha i pluća, te infarkta miokarda i kronične opstruktivne plućne bolesti. Naime, utvrđeno je da pušenje cigareta, ali i izloženost duhanskom dimu tzv. pasivno pušenje, znatno pridonosi obolijevanju i prijevremenom umiranju od niza bolesti. Od karcinoma pluća, čiji je izravan uzročnik pušenje, godišnje u Hrvatskoj umire više od dvije tisuće ljudi. Oko 20% pušača obolijeva od KOPB-a (kronične opstruktivne plućne bolesti), zbog izravnog kemijskog djelovanja duhana na strukturu pluća. Bolest je progresivna, bolesnici u prosjeku žive samo pet godina nakon njezine pojave, lijekovi u kasnijoj fazi više ne pomažu. Stručnjaci tvrde da pedeset posto ljudi koji puše tri kutije cigareta dnevno nakon pedesete godine života obolijevaju od karcinoma pluća.

Pušenje započinje i pospješuje proces ateroskleroze tijekom kojeg dolazi do stvaranja plakova u krvnim žilama. Plakovi su nakupine masti, veziva i kalcija koji dovode do njihovog suženja i začepljenja. To suženje krvnih žila se manifestira u obliku gore navedenih krvožilnih bolesti, koje su posljedice nedostatnog dotoka krvi u pojedine dijelove srca i mozga, a u konačnici smrću zbog moždanog ili srčanog udara. Ateroskleroza kod pušača uvjetovana je direktnim djelovanjem duhanskog dima na stijenku krvne žile te indirektno utjecajem na sastav masnoća u krvi; povisuju se trigliceridi i smanjuje razina dobrog kolesterola (HDL) koji je zaštitni faktor od procesa ateroskleroze. Pušenje povisuje razinu fibrina (faktora zgrušavanja krvi) koji se hvata za plakove i na taj način dodatno suzuje krvne žile. Pušenje povisuje krvni tlak koji je i sam činilac koji pospješuje ubrzanu aterosklerozu.

Aterosklerotski plak na krvnoj žili pušača

Na dišnim organima pušenje uzrokuje pojačano stvaranje sluzi, opstruktivne bolesti pluća sa suženim promjerom bronhiola i smanjenim strujanjem zraka kroz pluća, kronični bronhitis, emfizem (propadanje plućnih mjehurića s posljedičnom smanjenom površinom disanja). Oko 70-80% umrlih zbog opstruktivnih bolesti pluća bili su pušaci. Pušenje smanjuje prijenos kisika jer se ugljični monoksid, štetni sastojak duhanskog dima, 200 puta brže veže za hemoglobin (nositelj kisika) nego kisik. Zbog toga je opskrba organizma kisikom smanjena.

Pluća nepušača/pluća pušača

Pušenje i živčani sustav

Utjecaj pušenja na živčani sustav očituje se kao tremor, nesanica, nemir, razdražljivost, usporen prijenos podražaja, pad koncentracije i radne sposobnosti, smanjenje pamćenja. Pušenje znatno utječe na reproduktivno zdravlje, može izostati menstrualni ciklus, nastati pobačaj, sterilnost ili impotencija. Dokazano je da žene koje popuše više od 20 cigareta dnevno imaju tri puta veći rizik od nepolodnosti ili od izvanmaternične trudnoće.

Pušenje je bolest ovisnosti. U ovisnosti nikotin ima dominatnu ulogu kao psihoaktivna droga. No u pojavi ovisnosti od pušenja važnu ulogu imaju i brojni ponavljani pokreti pri pušenju, posebno ruku i mišića oko usta, prilikom paljenja cigarete, otresanja pepela, držanja i gašenja opuška. Svaki pušač, osobito onaj dužeg pušačkog staža, zna da nije lako prestati pušiti. Ne radi se samo o psihičkoj, već i o tjelesnoj ovisnosti. Psihička ovisnost je posljedica ponavljanih ritualnih pokreta. Tjelesna ovisnost je posljedica stvaranja nikotinskih receptora koji traže da budu zasićeni nikotinom. U protivnom se stvara apstinencijska kriza. Stoga mnogi pušači da bi se odvikli pušenja i prevladali tu apstinencijsku krizu trebaju koristiti nikotinske flastere ili gume za žvakanje s nikotinom, iz kojih se oslobađa mala količina nikotina. Neki pokušavaju prestati uz pomoć akupunkture, drugi uz pomoć grupnog tretmana u grupama za odvikavanje od pušenja. Najbolje je da svaki pušač sam odredi način i vrijeme prestanka pušenja te da li u tome treba stručnu pomoć i podršku.

Pušači i rizici od smrti prije roka

Pušači imaju u prosjeku trostruko veći rizik za preranu smrt u odnosu na vršnjake koji nisu nikad pušili. Usto, pušači umiru prosječno 10 godina mlađi nego nepušači. Već i osobe koje puše samo 10 cigareta dnevno imaju dvostruko veći rizik za preranu smrt, upozoravaju istraživači. Ovaj je rizik četiri do pet puta veći kod osoba koje dnevno puše cijelu kutiju cigareta.

Koji su najčešći razlozi pušenja?

Pušenje je ovisnost – psihoaktivna droga

Za pojedince, pušenje je samo navika koje se ne mogu riješiti, unatoč spoznaji o štetnim učincima

Uglavnom, mladi ljudi puše kako bi izrazili pobunu te izgledali ”odraslije”

Kod mladih se još navodi pritisak vršnjaka kako bi se osjetili dijelom grupe ili imitiranje odraslih

Neki ljudi navode osjećaj odbačenosti, usamljenosti, depresije, problema u obitelji, ali i dosade

Okorjeli pušač tješi se tvrdnjom da mu cigareta koristi, da ga umiruje, da mu podiže radnu sposobnost i raspoloženje

Prema nekim istraživanjima, žene puše kako bi bolje podnijele stres ili bolje kontrolirale tjelesnu masu

Što se događa s Vašim tijelom kada prestanete pušiti?

Pušači koji ostave pušenje prve pozitivne učinke osjećaju već za pola sata, a za potpun oporavak potrebne su godine. Povećanje tjelesne težine može se izbjeći ako se svaki put kad se javi želja za pušenjem popije čaša mlake vode. (www.zzjzpgz.hr).

SAVJET: Ako pušite, jednom godišnje rendgenski snimite pluća (RTG)

RTG snimak pluća je orijentacijska dijagnostička metoda koja može otkriti razne bolesti kao što su: bronhitis, upala i rak pluća.

Kad ‘bacite cigarete’, evo što vas čeka

• poslije 20 minuta krvni tlak i puls vraćaju se u normalu;
• poslije 8 sati razina nikotina i ugljičnog monoksida u krvi pada za 50 posto, a razina kisika podiže se na normalu;
• poslije 24 sata ugljični monoksid nestaje iz krvi, a pluća se počinju čistiti od sluzi i ostalih štetnih nusprodukata pušenja;
• poslije 48 sati u krvi više nema nikotina i poboljšava se osjetilo mirisa i okusa;
• poslije 72 sata lakše se diše, bronhiji se opuštaju i podiže se razina energije;
• poslije 2 – 12 tjedana poboljšava se cirkulacija
• poslije 3 – 9 mjeseci kašalj i problemi s disanjem nestaju, a funkcija pluća povećava se za 10%
• poslije jedne godine rizik od srčanog udara pada za 50 posto.
• poslije 15 godina rizik od srčanog udara pada na razinu rizika osobe koja nikada nije pušila

Autor: dr. Morana Brkljačić

http://www.hipnoza-zagreb.com/svake-godine-sest-milijuna-ljudi-ubije-se-nikotinom/