"JUCER, NEGDJE IZMEDJU IZLASKA I ZALASKA SUNCA, IZGUBIO SAM DVA ZLATNA SATA SVAKI OD ONIH UKRASENIH DIJAMANTNIM MINUTAMA. NEMA NIKAKVE NAGRADE JER SU ONI IZGUBLJENI ZAUVIJEK".
A. Man
Dragi prijatelji, Pitanje o smislu misije avatara je GOLEMO pitanje. A golema pitanja su tu da provjere nasu poniznost, nase razmisljanje o milosti, koliko smo je dostojni i kakvi smo to cinbenici stvarnosti mi sami. Kada god imamo prigodu odgovarati na golema pitanja, suceljavamo se i sa sopstvenom malodusnoscu. Tako iz mog ugla izgleda razmatranje poruke pjesme iz "Bijele kule" za danasnje tihovanje. Volio bih da cujem kako to izgleda i sa drugih motrista:
12. STO CE TI SVA TA MAGLA Sto ce Ti sva ta magla, sve te strasti, sav taj pijesak, sav taj silni trud i muka? Sto ce Ti sve te pjesme, sve te patnje, sve te zvijezde - sav taj put od crva do arkandjela? I sto ces Ti medju nama, stvaran medju nestvarnima? Ili mozda ni Ti nisi stvaran? Dok Te gledam kako hranis srne, pitam se nisi li se odrekao Svoje zbilje, da bi sa sjenama mogao biti sjena? Hraniti sjenom-rukom sjenu-srnu, njenu sjenu-glad sjenovito utoliti, i pritom se smijesiti zagonetnim smijeskom, koji ne zna da je sjena? Dok Te gledam, pitam se: sto ce sve to Tebi, ako nisi jedan od nas, svjesno, samilosno?
"Bijela kula", knjiga 29. Zapisala Vesna Krmpotic
Puno pozdrava iz Sombora od Josipa