STANJA SVIJESTI

Stanja svijesti su različiti stupnjevi i razine mišljenja.

Ezoterizam se ne bavi nižim (koma, delirij, pijanstvo), uobičajenim (osjećaji, pažnja, maštanje, spavanje, sanjanje) i paranormalnim (hipnoza, automatsko pisanje, telepatija, ra-Šljarstvo), nego višim stanjima svijesti: koncentracijom, meditacijom, mističnim sjedinjenjem, religijskom ekstazom, kontemplacijom, enstazom, entuzijazmom, manijom (manta) i sličnim stanjima.

Valjalo bi zapravo razlikovati stanja svijesti (postaje duha, različitog trajanja i stupnja lucidnosti) od razina svijesti (fragmentarni stupnjevi duhovnog, viši ili niži, veće ili manje izvornosti). Hinduizam smatra da postoje slijedeća stanja svijesti: dnevna svijest, svijest spavanja sa snovima, svijest spavanja bez snova, četvrta svijest (tyriya), (najviše stanje) (Mđndukyaupanišad, prij. A. Maisonneuve, 1944), a kao razine svijesti (cittavrtti = vrtlozi): zablude i mnijenja, uobičajena duševna iskustva, „mistična" duhovna iskustva (Yogasutra, II,

3).

V. ekstaza, izbavljenje, magnetizam 3, nirvana, putovanje, prvobitno stanje, sjedinjenje, wou-wei.

B. L. Pauwels, Monsier Gurdjieff (1954). Le Livre de poche, br. 3409. 1972, str. 81. sq; al-Ansari al-Harawt (afganistanski sufi, 1006. do 1089. g), Les Stapes des itinirants vers Dieu, prij. s perzijskog S. de Laugier de Beaure-cueil, I.F.A.O, Kairo, 1962.

STARI

1) (etnologija) Prvi preci osnivači klanova koji prenose životnu snagu na svoje potomstvo. U Rimu, kućni su lari bih duše predaka koje štite ognjište.　

2) (sociologija) Starci, starješine, najmudriji, najmoćniji ili najstariji, najčešće okupljeni u vijeće, oni obavljaju obrede prijelaza, propisuju pravne norme, održavaju Predaju, čuvaju svete predmete i sude. To su npr. imokranen u Rabila, primores ili seniores u Rimu.

„Mojsije (...) skupi sedamdeset muževa između narodnih starješina i smjesti ih oko Šatora. Jahve side u oblaku i poče s njim govoriti" Br, 11, 24-25).

3) (povijest) Drevni narodi, civilizacije, ljudi ili heroji iz da leke prošlosti, često izmišljeni, obdareni višim znanjima i moćima.

„Ti ne uviđaš da nitko od Starih nije obznanio, niti tajno niti javno, bilo što o tome predmetu [o tinkturama]. Među mnoštvom Starih, našao sam da samo [pseudo] D cmok rit [Bolos s Mendesa] to spominje... Starima se, a naročito Hermesu, zamjera što to nisu obznanili niti otvoreno, niti tajno i što to uopće nisu spominjali." (C.A.A.G: Zosim).

Napomena: U Kabali, Bog prije stvaranja svijeta naziva se „Najstarijim među Starima", „Otajstvom nad Otajstvima", „Najskrivenijim među Skrivenima" (Žohar, III, 128b).

STAV

V. asana.

STAZA, STASIS

Stanje svijesti koje je u jednakoj mjeri spoznaja i iskustvo, kojem je svojstvena interiorizacija (enstaza) ili eksterioriza-cija (ekstaza) duše ili duha i pri kojem uvijek nastupa ot-cjepljenje od osjetilnog i primicanje spiritualnom.

Obilježja staze jesu:

a) s obzirom na tijelo: nepokretnost udova i usporavanje svih funkcija, privremeno i djelomično dokidanje tijela udubljenog u enstazi i prepuštenog u ekstazi,

b) s obzirom na dušu: pristupanje biti.
356 R. kontemplacija, meditacija (moguć je dodir s osjetilnim), trans.

STEGANOGRAFIJA

Et: orevavćg = pokriven, skriven; yQ6x^a — pisati.

Ne tajno (u uobičajenom smislu „zatajivanja"), nego okultno pismo, i to po tome što primjenjuje postupke što počivaju na ezoteričnim osnovama te zbog toga što mu je cilj inicijacija onoga koji kodira, kao i onoga koji dekodira.

Kriptografija je egzoteričan, a steganografija ezoteričan pojam.　

Stega nografi ja se vezuje uz ime Ivana Tri tem a koji je napisao knjigu Steganografija ili umijeće obznanjivanja vlastite volje onima koji su odsutni, zahvaljujući tajnom pismu (1499,1. izd. 1606, na latinskom, neprevedeno). Prvi ključ: „zamjenjivanje samoglasnika suglasnicima u nekim riječima: A = b, E = c, ... dakle, Trithšme = Trdthcmc. Drugi ključ: prva i posli-jednja riječ poruke izuzimaju se, u obzir se uzimaju parne riječi, a u svakoj se pak riječi u obzir uzimaju samo parna slova. Primjerice, poruka aceo atsrhiat psalr chaetmce ulgp postaje atsrhiat psalr chaetmce, zatim atsrhiat chaetmce, te konačno Trithćme.

B. (o Tritemu) P. Chacornac, Grandeur et advente de Jean Tritheme, izd. Traditionnclles, 1963; (o kriptografiji) A. Muller, Les icritures secretes, P.U.F, Q.S.J. br. 116; J. G. Fćvrier, Historie de l'ećriture, izd. Payot, 1948, str. 588-591.

STRUČNJACI ZA SVETO

„Povjesničari religija" „stručnjacima za sveto" nazivaju osobe ili skupine čija je uloga da spoznavaju, da se bave i organiziraju „sveto" u vidu bilo stalne, bilo prigodne djelatnosti.

Spomenimo bez nekog reda i ne namjeravajući biti iscrpni: prvosvećenike, kovače, svećenike, čarobnjake, vješce, medi-cine-raene, posvećenike, šamanc, posjednute osobe, glasnike, druide, proroke, miste, vidioce, alkemičare, ekstatike, gale, hijerogramate.

Izraz odgovora, ali je nespretan („stručnjak" upućuje na profanu strukovnu podjelu, a „sveto" ograničuje područje). Grci su takve ljude nazivali o'l 'i£Q<MXO( FONT < (npr: (hijeratici)>Proklo, Komentar Platonovoj Državi, II, 154) i -fJ-eio' 6v8oec, (božji ljudi) (npr: Platon, Fedon, 69).

1. M. Eliade, Historie des croyances et des idies religieuses, izd. Payot, u 4 -i^—^^™.';iy| sv, 1976. ss.

STUPA

Buddhinski (gotovo isključivo) spomenik što se pojavljuje oko II. st. pr. n. e. u obliku kamene humke ponekad piramidalnog oblika, a okružuje ga fino isklesana ili jednostavnu　

£H| ograda. Namijenjen je za čuvanje relikvije, obilježavanje ne kog vjerskog događaja ili predstavlja kozmički simbol.

S Razvojna razdoblja:

a) pogrebna humka,

b) svod od opeka sagrađen na četverokutnom podnožju,

c) valjkasta građevina nadsvodena kružnom kupolom na koju se postavlja kamena kocka iznad koje se nalaze stepenasti obodni vijenci, a cijelu građevinu nadvisuju suncobrani.

„Pravila za izgradnju stupa. Podnožje je četverokutnog oblika i okruženo ogradom. Iznad toga se uzdiže kupola, a povrh nje kvadratno postolje na dva kata odakle izlaze četiri zuba. Iznad postolja postavljaju se suncobrani na kat, visoki jarbol za putokaz i predmeti u obliku kotača." (Vinayapitaka, br. 1425).

„Chorteni [sttipe

u Tibetu] ... zamišljeni su poput trodimenzionalnih mandala. Sastoje se od pet dijelova što se nižu jedan povrh drugoga, a predstavljaju pet cakra suptilnog tijela iz Yo-gatantre. Kockasta osnova predstavlja Zemlju, kružni dio neposredno iznad nje odgovara Vodi, pozlaćeni zvon as ti dio poviše toga predstavlja Vatru, dio u obliku suncobrana iznad toga Zrak, a kaplja ili plam i čak na samome vrhu simbolizira E-ter." (T. Y. Dokan, apud E.M, sv. IV, str. 48).

V. buddhinski ezoterizam, Elementi, kozmički spomenik, mandala.

B. M. Bcnisti, „Etude sur le stupa dans l'Inde anciennc". B.E.F.E.O, L, 1960, str. 37-116; P. Mus, Barabudur, Hanoi, 1935, u 2 sv, (Barabudur = stapa na Javi, VIII. st).