SOFIOLOGIJA

Et: grč. o<xp(a =mudrost; X6Yog = znanost.

Sofiologija. svojstvena Judaizmu i kršćanstvu, jest mistična refleksija o Božanskoj Mudrosti.

Prva teškoća što se nadaje jest pitanje sa čime poistovjetiti Božansku Mudrost: je li to Sveti Duh (Katari) ili atribut druge osobe Trojstva u kršćanstvu ili neka od hipostaza? S druge strane, pojavljuje se i pitanje biti: je li ta Mudrost aion što se proteže ispred i izvan Plerome (Ptolomej, neki Gnostici) ili je ona prostiranje prirode Boga (S. Bulgakov)?

Glavne struje što su se bavile Mudrošću bile su:

- neki od tekstova Starog Zavjeta: Job, 28 (V. str. pr. n. e),
Mudre izreke, 8-9, Baruh, 3 (I. str. pr. n. e.?), Knjiga Mu-
"^ drosti (na grčkom, I, str. pr. n. e),

kabalisti (sefirah Hokhmah) cf. Hikmat u Islamu: H. Cor-bin, E.U, sv. IV, str. 495, 544),

Gnostici (npr. P(stis Softa, prij. na franc. izd. Arche, 1975),

teozofi (cf. Mysterium Magnum J. Bon me a. prij. s njem. 1945);

pravoslavni Kršćani, naročito S. Bulgakov (1871-1944).　

,,A sad ću vam priopćiti što je mudrost i kako je postala. Neću vam skriti tajne, (...) jer me poučavaše mudrost, umjetnica u svemu. Jer u nje je duh razborit, svet, jedinstven, mnogo- s stran, tanan, okretan, pronicav, neoskvrnjen, jasan, nepristran, dobrohotan, oštar, nezaprečiv, dobrotvoran, čovjekoljubiv, postojan, pouzdan, bezbrižan, svemoćan, svenadzo-ran, što prodire kroza sve duše, mudre, čiste i najtanje." (Mudr, 6, 22 i 7, 21-23).

R. mudrosni (odnosi se na ljudsku mudrost) / sofiološki (odnosi se na Božansku Mudrost).

B. S. Đoulgakov, La Sagesse divine et la thianthropie, (1930-1940), prij. s ruskog, izd. Aubier, 1943-1946, u 3 sv, sv. I: Le Verbe Incarni, str. 7-38; M. Eliade, H.C.I.R, sv. I, str. 248. sq, str. 468. sq.

SOMA

Sanskrtska riječ (cf. hoama u nezoroastrijskom Mazdaizmu).

Napitak besmrtnosti u Hinduizmu.

Soma

se smatrala biljkom (asclepias acida, amanita muscaria...), bogom ili simbolom.

„Popismo somu i besmrtni bismo" (Rgveda, VIII, 48; cf. Rgvedski himni, str. 152.

v. ambrozija, eliksir, napitak besmrtnosti, panaceja.

B. (studija) R. G. Wasson, Soma, divine mushroom of immortaUty, Nov York, 1968; (tekstovi) L. Renou, Etudes vidiques et pdniniennes, sv. VD1 i IX, 1961, izd. Baccard (Rgvedskc himne posvećene somi).

SPAGIRIJA

Riječ potječe od Paracelsusa, a izvedena je iz grč. ojk'zcd = izvlačiti, istrgnuti; aveCocu = skupljati, prikupljati.

Spagirija je vanjska alkemija, alkemija u smislu kemije, u-mijeća spravljanja medicinskih ili kemijskih pripravaka, to je alkemija utoliko što se njome stvaraju spojevi svojstava sličnog nih zlatu ili srebru, a da pri tom nisu ni zlato ni srebro. Primjerice, spagii ično zlato dobiveno obradom srebra arseni kov im sulfidom nikako ne valja (to čine samo šarlatani i „puhači") poistovjećivati s pravim, prirodnim zlatom.

„Izravna roditeljica naše kemije je drevna spagirija, a ne sama hermetična znanost." (Fulcanelli, Les demeures philosop-hales, 1930, izd. J. J. Pauvert, 1964).　

　

R. alkemija, arkemija, hiperkemija, ijatrokemija, (umijeće) puhača stakla.

B. A. von Bernus, Alchimie et midecine, prij. s njem, izd. Dangles, 1960, 198 str; A. Masson i J. Bersez, Traitt de spagyrie, izd. J. Bersez.

SPEKULATIVAN

Spekulativnim nazivamo ono što potječe iz mišljenja, govorenja ili djelovanja u duševnoj ili spiritualnoj oblasti, što ne znači da nije ni u kakvoj vezi s učinkovitošću ili da ne korespondira ničemu u fizičkom svijetu.

Npr: spekulativna kemija (nije isto što i teorijska, nego radi sa simbolima, izvodi radnje na duši...), spekulativno Masonstvo (čiji se sljedbenici više ne bave graditeljskim zanatom).

Opreka: operacijski, radni.