Rimski osvajači spretno su iskoristili kulturne tekovine svih naroda koji su zavladali osobito Grka i Etrurščana. Sami se nisu istaknuli kao umjetnici i stvaraoci izvornog izražaja, ali su se pokazali kao izvrsni konstruktori. Cvijeće su manje posvećivali bogovima a više sebi. U republikanskom Rimu ratnike su kitili vijencima od ruža, koje su bile znak muške hrabrosti. Kako su vijenci od ruža bili odlikovanja i dijelili su ih u znak časćenja pobjeda, vrlo su brzo izgubili na vrijednosti, pa su dobili općenito značenje. U početku carkogg doba ruže su bile simbol ljubavi i slave za kuću te ukras stolova. Vijenac od ruža nosio se radi osvježenja pri jelu i plesu, a šalje se i ljubavnicima. Prilikom bakanalija ulice i prostor za stanovanje kite se ružama a kreveti posipaju ružinim laticama. Bakanalije su bile vrlo raskalašene gozbe s plesom uz obilje jela i pića. Laticama ruža začinili su vino te od njih pravili žele i med. Rimljani ruže uzgajaju u ružičnjacima. Zimi su brodovima dovozili cvijeće iz Aleksandrije i nove Kartage. Naime, osim ruža Rimljani su rabili i goleme količineostaloga tada poznatoga cvijeća. U to doba nastaju zgrade slične današnjim staklenicima koje su zagrijavali toplom vodom sustavom cijevi, a bile su pokrivene alabasterom kako bi ruže i ljiljani cvali i zimi. Rimljani su mnogo preuzeli od Grka. Tako za vjenčanja ili kao nagradu za pobijedu rabe vijence slične grčkima, samo je materijal bio raznovrsniji, ukrasi bogatiji listovima između kojih su povezi i vrpce koje vise. Trajne vijence vezali su zlatnim i srebrnim nitima. Vijenac za glavu (corona) kasnije je postao kruna. On je bio odlikovanje, znak staleža, ali i znak trijumfa. Žene su nosile vijence od mirtinih listova i cvjetova, a za vjenčanja su se kitile cvijetovima naranče. Prostorije su ukrašavali girlandama i festonima od lovora, ukrasnih listova, cvijeća ili plodova. Ne zna se jesu li cvijeće slagali i u vaze.
Autor: Zdenka
http://alfaiomegaduhovniforum.forums-free.com/