SJEDINJENJE, MISTIČNO SJEDINJENJE
Mistično ili inicijacijsko stanje doživljeno kao:
- poistovjećenje (gubitak svijesti o sebi i stapanje),
- izjednačenje (oba člana ostaju sačuvana, ali jedan pristupa na istu razinu na kojoj je drugi, npr. čovjek stupa na božan sku razinu);
- silazak božanskog na ljudsko;
- komplementarnost, androgino stanje, polarizacija.
Sjedinjenje se može ostvariti s:
-
Bogom: "slijediti Boga", govorili su Pitagorejci (Jamblih, Pitagorin iivot, 86);
-
Prirodom: nživjeti u skladu s prirodom", rekli bi Stoici (Diogen Laertije, VII);
-
sobom: "poći ususret Anđelu", kazali bi Gnostici (cf- H.- Cb. Puech, apud Godišnjak College de France, 1963, str.199-213, 1965, str. 247-267);
-
boginjom, Duhovnim Učiteljom , hiera.
v.hijerogamija, izbavljenje, smrt poslije smrti, stanja svijesti, život poslije smrti.
R. kontemplacija (na nižoj je razini, još se održava dvojnost subjekta i 0bjekta), sudjelovanje (na općenitijoj, kozmičkoj razini).
B. lA Mystique et la mysfi4ues, ur. A. Ravier, izd. Desclde Brouwer,
1965.
SLUŽBA, DUžNOST
"Služba?... ne bih mao reći ... , ali, to je ndto lijepo poput molitve." (izjava jednog Kalfe iz XVIII. st. na policijskom saslušanju) (E. Lerou, Kompanjonaia, 1957, str. 6). Izraz svojstven Kompanjonaži.
l) Služba su pravila svojstvena pojedinom Obredu (Kralja Salomona, Majstora Jakova, Oca Soubisa), mitovi ili legende u vezi s osnivačima Obreda, simboli inicijacije u zanat te napokon, moralna i spiritualna načela po kojima je Obred osnovan.
"Služba (Devoir)• je Zakonik, sustav svih zakona i pravila kojima se rukovodi pojedino društvo te se svi članovi Službe nazivaju Službenicima (Devoirants)* , odnosno Slugama (Divorants)•."
(Agrico) Perdiguier, u Livre du Compagrwnnage, 1839, Laffite reprints, Marseille, 1978, l, str. 58)
Načela i obaveze što ih propisuje Kompanjonaža svojim članovima su: .,Ljubav prema radu, pomavanje zanata, savršenstvo u radu" (H. Vergnolle, 1957), upotreba nadimaka (npr.Agrico! Perdiguier = Avinjonac K.rijeposni, 1825), Tour de France (zvanično ustanovljen 1469. g), majstorstvo rada, štovanje Majke (domaćice kompanjonskih domova), uzajamnost i ispomoć medu članovima.
B. Devoir tks Compagrwru Bhmcheun et Clllurwi.Jeurs R~ (1840), Gutenberg reprints.
2) Čest naziv kompanjonskih drultava osnovanih prema Pravilima (Službi) ili opće ime za Kompanjonažu. Kompanjoni Službe su npr. "Djeca Majstora Jakova" (kamenoresci, stolari, bravari, bojadisari itd), "Djeca Oca Soubisa" (tesari, krovopok.rivači , fasaderi); članovi Službe Slobode nazivali su se i "Salomonovom djecom" (kamenoresci, tesari, stolari, bravari, pekari, bačvari, obućari; često nazivani i "gavotima").
SMAK SVIJETA, SVRŠETAK SVIJETA
V. eshatologija.
SMISAO
V. hermeneutićki smisao.
SMRT POSLIJE SMRTI
U teoriji o seljenju duša, „smrt poslije smrti" označuje smrt, ali ne tijela nego elementa koji se seli (transmigrira).
Naime, u skladu s nazorom da slijed reinkarnacija ili me-tempsihoza nije beskonačan, duša zbog svojih zasluga ili na svršetku ciklusa bilo koje vrste umire, potpuno se raspršuje ili postaje zvijezdom, izjednačuje se s božanskim...
„Agni je prava smrt; on je pašnjak voda, pobjeda smrti poslije smrti." (Brhaddranyakaupanišad, III = Veda, sv. II, str. 627).
V. eshatologija, metempsihoza, obnavljanje, reinkarnacija, sjedinjenje, transmigracija.
bglavac
