SIBILA
1) (uži smisao): Sibila, proročica u kultu Apolona koja pre-
nosi njegova proročanstva (orakule). Najstarija od njih bila je Kasandra (cf. Eshil, Agamemnon), a najglasovitija Sibila iz Kume (cf. Vergilije, Eneida, VI). R. pitija (Sibila u Delfima).
B. S. Reinach, Cultes, mythes et religions, sv. III. str. 311-321.
2) (širi smisao): sibila, muškarac (Bakis) ili žena, u Grčkoj i drugdje (npr. u Sabeji, u Babiloniji, kako navodi Pauzanija, X, 12, 9) u stanju entuzijazma, nadahnuća što omogućuje da orakulsko proročanstvo progovori kroz njegova/njezina usta ili kretnje.
Npr: etrušćanska sibila Vegoia.
R. medij.
V. entuzijazam, orakul.
SIGNATURA
v. oznaka.
SILAZAK (U PAKAO)
V. katabaza.