10. veljače 2016.

Duhovni tražitelji moraju ozbiljno shvatiti razliku u ponašanju između prosječne osobe (sahaja) i duhovnog tražitelja. Prosječna osoba nema moralnu čvrstinu (sahana), umišljena je (ahamkara) i puna želja vezanih za ovaj svijet u kojem pokušava imati zadovoljavajući život. Tražitelji koji neprekidno, poput morskih valova, kontempliraju  o Bogu (Sarveswara-chinthana) nagomilavaju bogatstvo jednakosti i jednake ljubavi prema svima te ih zadovoljava misao da je sve Božje, a da ništa nije njihovo. Za razliku od prosječne osobe, duhovni tražitelj neće lako pokleknuti pred tugom, gubitkom, ljutnjom, mržnjom ili sebičnošću niti se predati pred gladi, žeđi ili nestalnosti. Tražitelji trebaju što je moguće više ovladati dobrim stvarima te putovati kroz život imajući moralnu čvrstinu, hrabrost, radost, mir, samilost i poniznost. Shvatite da nije od vitalne važnosti njegovati tijelo; strpljivo podnosite čak i glad ili žeđ i neprekidno kontemplirajte o Bogu.

(Prema Vahini, 59. poglavlje)

Nježan i sladak govor izraz je istinske ljubavi. (Baba)

 

11. veljače 2016.

Na ovome svijetu dobro i loše, bogatstvo i siromaštvo, pohvala i kritika dolaze zajedno. Sreću ne možete dobiti iz sreće (Na sukhat labhate sukham). Sreća dolazi samo iz tuge. Čovjek koji je danas bogataš sutra može postati siromah. Isto tako, siromah jednog dana može postati bogat čovjek. Danas možete dobiti pohvalu, a sutra će vas možda kritizirati. Prihvaćati s jednakom postojanosti uma i pohvalu i kritiku, i sreću i tugu, i napredak i nedaću – to je zaštitni znak istinskog ljudskog bića. Gita kaže: "Ostanite jednako postojana uma u sreći i tuzi, u dobitku i gubitku, u pobjedi i porazu. (Sukha Dukhe same kritva labhalabhau jayajayau.)“ Kao ljudsko biće uistinu možete uživati u svom životu tek kada staloženo promatrate i tugu i sreću, i dobitak i gubitak. Sreća bez tuge nema vrijednost. Dakle, prigrlite tugu ako želite iskusiti pravu sreću.

(Božanski govor, 9. srpnja 1996.)

Užitak je predah između dviju patnji. (Baba)

 

12. veljače 2016. 

Svađanje oko svake sitnice, gubljenje živaca, rastuživanje i na najmanju provokaciju, ljutnja i zbog najmanje uvrede, zabrinutost zbog gladi, žeđi ili gubitka sna - ovo nikada ne mogu biti osobine duhovnog tražitelja. Riža u svom prirodnom stanju i kuhana riža - može li ovo dvoje biti isto? Tvrdoća sirove riže je odsutna u kuhanoj. Kuhano zrno je meko, bezopasno i slatko. Nekuhano sirovo zrno je tvrdo, uobraženo i puno iluzija. Oba tipa su duše (jivis) i ljudi, bez sumnje, ali oni uronjeni u izvanjske iluzije (avidya-maya) su "ljudi", dok su oni uronjeni u unutarnje (vidya-maya) "duhovni tražitelji". Bog nema ni unutarnje ni izvanjske iluzije, On je lišen i jednih i drugih. Pojedinac koji nema izvanjske iluzije postaje duhovni tražitelj, a kada se odvoji i od unutarnjih, zaslužuje biti nazvan Bogom. Srce takve osobe uistinu je božji Hram.

(Prema Vahini, 59. poglavlje)

Naljutiti se je samo trenutni napor; ali steći mir i postati netaknut životnim usponima i padovima rezultat je višegodišnjeg usavršavanja u Vedanti. (Baba)

Quarreling at every tiny little thing, losing one’s temper, becoming sad at the slightest provocation, getting angry at the smallest insult, worried at thirst, hunger, and loss of sleep — these can never be the characteristics of an aspirant. Rice in its natural state and boiled rice — can these two be the same? The hardness of natural rice is absent in the boiled one. The boiled grain is soft, harmless, and sweet. The unboiled raw grain is hard, conceited, and full of delusion. Both types are souls (jivis) and humans no doubt, but those immersed in external illusions (avidya-maya) are ‘people’, while those immersed in internal illusions (vidya-maya) are ‘spiritual aspirants’. God has neither internal illusions nor external illusions; He is devoid of both. The one who has no external illusions, becomes a spiritual aspirant, and when they are devoid of internal illusions too, they can be termed as God. Such a person’s heart is truly the seat of God.

- Prema Vahini, Ch 59.

To get angry is but the effort of a moment; but to get peace, to become unaffected by the ups and downs of life, is the result of years of training in Vedanta. - Baba

 

Broj: 3415.          

Godina: XII         

13. veljace (februara)  2016.

 

"NA DVA NACINA LJUDI MOGU DA LICE NA BOGOVE: GOVORECI ISTINU I CINECI DOBRO LJUDIMA". 

Pitagora

 

Dragi prijatelji, 

Pitagorina sentenca o dobrocinstvu i poruka pjesme iz "Bijele kule" za danasnje tihovanje su u sinkronom suglasju oko smisla GLADA I HLADA: da covjek ne bude parazit, nego borac da bude tvorac, i da uzimajuci energiju iz vatre i hrane, ispostuje glavni princip te energije – njenu protocnost:

 

30. S KRUHOM BUDI GLADNA

 

S kruhom budi

gladna

S vatrom budi hladna.

Svoj glad i hlad iskoristi  

da uzmes, i da poslije vratis: 

kruhu svoju snagu, vatri svoj pepeo.

 

"Bijela kula", knjiga 31. Zapisala Vesna Krmpotic  

 

Puno pozdrava iz Sombora od Josipa