RIJEČ

Lat. verbun'. Ilebr. dabar. Grč. A-ovog. Sansk vde.

Riječ je božanstvo, posebično ili ujedno shvaćeno kao:

Jezik, Logos,

Razum, Mišljenje,

Demijurg, Stvoritelj.

„RijeČ je Misao izvana, a govor iznutra." (R. Guenon, S.F.S.S, str. 36). R. izrijek, zvuk.

B. Dictionnaire de la Bible, Suppli<nent, sv. V, str. 472. sq (članak „Logos'^{-J. Starkva); B. Parrain. Essai sur Logos platunicien, 1942.}

RITUAL

1) Simbolična radnja što se sastoji od obrednih sekvenci što se sastoje od više obreda tako da formule i kretnje, s jedne, i predmeti i mjesta, s druge strane, ostvaruju uređenu i nedjeljivu cjelinu.

Npr: Šalako u Zuni Indijanaca (J. Cazeneuve, Les aieiu danseni a Cibole, izd. Gallimard, 1957), prinošenje prvinc prema Ponovljenom zakonu, 26.

B. A. Moret, Le rituel du culte divin journalier en Egypte, Musće Guimet.
1902; S. Levi, La doctrine du sacrifice dans les Brđhmanas, 1898; Vuillaume,
Manuel maqonnique ou Tuiler, drugo izd. 1830; G. H. Bousquet, Les grandes
pratiques rituelles de VIslam, P.U.F, 1949; H. von Glasenapp, Mysteres bouddhiques (1940), prij. izd. Payot, 1944, str. 89. sq.

2) Knjiga u kojoj su sabrani obredi. Obrednik.
Npr: Babilonski i asirski obrednik za pokrivanje svetog timpana („novi timpan, glazbeni instrument, obredno bi se pokrivao kožom svetog goveda"); J-M. Ragon, Obrednik čina Pripravnika, Obrednik čina Kalfe, Obrednik čina Majstora (1859) {Rituel grade d'Apprenti, R. g. de Compagnon, R. g. de Mai-tre, pretisak Les Rouvat, bibl. Eso-Exo, 1976); Cagliostro, O-brednik egipatskog Masonstva (1785) (Rituel de Maconnerie igyptienne, izd. Cahiers astrologiques, Nica, 1948.

ROMAN

1) Roman inicijacije priča je o djetinjstvu, odrastanju i godinama naukovanja neke osobe te o njezinom iskustvu i gledanju na život i svijet.

Npr. Naukovanje VVilhelma Meistera J. W. Goethea (1796).

2) Inicijacijski roman je književno djelo inicijacijskog porijekla i/ili cilja. Takav roman opisuje inicijaciju, na više ili manje uvijen način, a sama se priča odnosi na put što ga valja proći i ispričana je kroz dramatizirane simbole. Inicijacija se pojavljuje kao sadržaj samog romana s jedne, te kao inicijacija čitaoca s druge strane.

Npr: J. V. Andreae, Kemijsko vjenčanje (1616) (na njem, prij. Gorceix); F. Colonna, Hipnerotomahija. Polifilov san (1499); Balzac, Seraphita (1834); Ed. G. Buhver Lvtton, Za-noni (1844) (prij. izd. Arvana, 1971); Avicenna, Hayy ibn Haqzdm, (XI. st, na arap.) (prij. H. Corbin); Apulej, Zlatni magarac. Metamorfoze (II. st) (prij. na hrv. V. Vratović, Stvarnost, Zagreb, 1969).

v. inicijacija, mašta, simbolika, umijeće 4.

3. Sublimacijski roman je spiritsko književno djelo, tj. pripovijest što je stvara medijum, diktirajući ili primjenjujući automatsko pisanje. Naravno, medij u svojem normalnom stanju ne bi bio sposoban da napiše takav roman.

B. Simone Viernc. Rite, roman, initiation, P.U.F. -Grenoble, 1973,138 str; J. Richer. Aspects esotćriques de l'oeuvre littšraire, Dcrvy-Livres, 1980.

v. automatsko pisanje, metapsihika, medij, spiritizam, umijeće 7.

B. Th. Flournoy, Des Indes d la planete Mars, Ženeva, 1900 (analiza slučaja Helen Smith).

ROMB

Et: grč. £6u0os = zvrk, čigra; engl. = bull-roarer.

Prethistorijski romb: mikrolit u obliku romba, vrlo čest u epipaleolitskim nalazištima Sjeverne Evrope.

Primitivni romb:

čuringa izrađena od drveta, kamena ili kosti romboidnog ili ovalnog oblika, prilično malena i tanka, često ukrašena rezbarijama. Služi za ukras ili, najčešće, obješena o uzicu tako da se može zavrtjeti, za proizvođenje zvuka sličnog zvuku sirene. Urođenici vjeruju da je to glas bogova, duhova, predaka ili pokojnika. Romb se smatra svetim oruđem, a izrađivati ga i njime rukovati smiju samo svećenici i po-svećenici. Upotrebljava se naročito u Australiji.

Klasični romb:

romb, misterijsko sredstvo, naročito u Grčkoj gdje mu se pripisuju ista svojstva i značenje kao čurin-gi iako s njom nije ni u kakvoj vezi.

Teokrit (t 250. g. pr. n. e), Idile, II, 30: „Kako li se samo vrti ovaj mjedeni romb Afroditinom silom, bi li se mogao tako vrtjeti i vrtjeti i za mojim vratima?"

Napomena: Australijski urođenici taj predmet nazivaju čurin-gom (v.), a Haldejska proročanstva luy| {fynx).

1. C. Sachs, The history of musical instrumente, New York, 1940.