Religije svijeta  

Prof. dr. sc. Ankica Marinović

Svjetska religijska situacija

  •KRŠĆANI – 33 % (nešto manje od 2 milijarde) – sljedbenici Isusa povezani s crkvama •NEKRŠĆANI – 67% (nešto preko 4 milijarde)

KRŠĆANI

•Katolici   - 17.5% (preko 1 milijarde) - LA •Protestanti – 5.6% - Afrika •Pravoslavni – 3.6% - Europa •Anglikanci – .3.1% - Afrika •Ostali kršćani – 6.6% - Azija •Kršćani bez denominacije – 1.8% - sljedbenici Isusa koji nisu povezani s nekom crkvom - NA

•Židovi - 0.2% ( preko 14 milijuna) •Spiritisti – 0.2 (preko 12 milijuna) •Bahai – 0.1% (preko 6 milijuna) •Konfucijanci – 0.1% (preko 6 milijuna) – nekineski sljedbenici Konfucija (Koreanci) •Đainisti  - 0.1% (preko 4 milijuna) •Šintoisti – preko 2 milijunaZoroastrijanci – preko 2 milijuna

•Ateisti – 2.5%  (oko 150 milijuna) – protivnici religije općenito •Nereligiozni – 13% (preko 760 milijuna) –nevjerujući, agnostici, slobodni mislioci, indiferentni

NEKRŠĆANI  

•Religija je manje ili više organizirani sustav vjerovanja, rituala, iskustva, znanja i moralnih definicija koji se odnosi na transcendentno i sveto. •5 dimenzija religije: •dimenzija vjerovanja   dimenzija znanja •dimenzija obreda        dimenzija posljedica •dimenzija iskustva

•Muslimani – 19.3% (preko 1 milijarde) - Azija •Hindusi    -  13.4% (oko 800 milijuna) - Azija •Kineske narodne religije – 6.4% (lokalna božanstva, sljedbenici Konfucijeve etike, taoizam, religije s budističkim elementima... - Azija •Budisti  - 6.0% (preko 350 milijuna) - Azija •Etničke religije – 3.8% - lokalne, plemenske, animističke i šamanističke religije - Azija •Sljedbenici novih religija – 1.7% (preko 100 milijuna)- NRP - Azija •Sikhi – 0.4%

•Imaju doktrinarno i etičko učenje •Nude spas i moralni preporod – cilj pred kojim je sve manje važno – čak i obiteljske i rodbinske veze •Misionarske su •Elitističke su – jedine prave •Često su netolerantne i prozelitske

  Religija

•Religija je manje ili više organizirani sustav vjerovanja, rituala, iskustva, znanja i moralnih definicija koji se odnosi na transcendentno i sveto. •5 dimenzija religije: •dimenzija vjerovanja   dimenzija znanja •dimenzija obreda        dimenzija posljedica •dimenzija iskustva

Religioznost

•Religioznost je osobni stav pojedinca prema transcendentnom i svetom, a javlja se također u pet dimenzija: •dimenzija vjerovanja   dimenzija znanja •dimenzija obreda        dimenzija posljedica •dimenzija iskustva

Vrste religijskih organizacija

Podjela religija

•Crkva •Sekta •Denominacija •Kult

Crkva

•Religijsko društvo kojem se pripada rođenjem - pripadnost prije odluke •Institucionalizam – hijerarhija, dogme, disciplina, ritual, zajednički simboli •Usmjerena je prema općem – teži uključenju i obraćenju svih ljudi – evangelizacija, misije •Modus vivendi s globalnim društvom

•Svećenstvo – hijerarhija, profesija •Funkcionalna karizma •Podjela – klerici-laici •Crkvena služba ima unaprijed određeni protokol •Svećenstvo ima posebnu odjeću •Celibat

Sekta  

•Pristupa joj se dobrovoljno, osobnom odlukom – obraćenje prethodi pripadanju •Manji stupanj institucionalizacije •Horizontalna povezanost –network •Povezuje ih sveta knjiga •Izabrana su vjerska manjina – elita •Nema kompromisa sa svijetom – često odijeljenost, asketizam

•Članovi teže osobnoj savršenosti – osobni odnos s bogom, bez posrednika •Laičko propovijedanje •Svećenstvo svih članova •Osobna karizma •Strogost i asketski ideal •Nema statusnih simbola, nema posebne odjeće

Denominacija  

•Brojčano manje zajednice u odnosu na crkvu, ali ne bitno različite od crkve •Javljaju se u društvima gdje nema dominantne religije, već je nekoliko većih (SAD, Njemačka, Kanada)

Kult  

•Sličan sekti •Mala neformalna grupa •Nema definirane strukture autoriteta •Spontanost u razvoju (karizmatski vođa ili grupa vođa) •Mistično i individualistički orijentirani •Inspiracija najčešće izvan kulture u kojoj postoji

TRADICIONALNA RELIGIOZNOST

•Univerzalni fenomen •Umjereno dinamična – sporo se mijenja •Kolektivistička •Više racionalna nego osjećajna •Čvrsto vezana za obitelj i tradiciju, a često i za naciju (što je slučaj i u Hrvatskoj, na području bivše Jugoslavije, a i u većini tranzicijskih zemalja) •Vezanost za zajednicu (pripadnost zajednici) kao mjerilo pravovjernosti •Bitna je primjena liturgijskih obrazaca •Cilj: spasenje pojedinca •Za spasenje je potreban posrednik

Organizacija  

•Neinstitucionalna, necrkvena, netradicionalna •Network – mreža manjih zajednica •Mali broj članova •Izbor zajednice osoban i slobodan •Religija se stvara osobnim izborom (a la carte, kaleidoskop, cafeteria style religiosity, patchwork)  koji odgovara senzibilitetu pojedinca

  •U centru je osjećajna ushićenost (entuzijazam, ekstatičnost) •Jako je važno osobno svjedočanstvo i moć karizme •Zaokupljenost različitim sredstvima za očuvanje tjelesnog i duhovnog zdravlja •Elementi eklekticizma i sinkretizma •Određena doza fundamentalizma •Gnosticizam – spasenje se postiže vlastitim znanjem iumijećem, a nije dar i milost

Podjela religija (idealnotipski)

•NARODNE RELIGIJE •Proširene su na jedno pleme ili jedan narod •UNIVERZALNE RELIGIJE •Imaju pristalice među različitim narodima i raznim društvenim slojevima (6.st. Pr.n.e.-7.st.n.e.)

NARODNE RELIGIJE

•Politeističke su (osim judaizma) •Vjerska zajednica = etnička zajednica •Društvena zajednica = sakralna zajednica •Kult predaka – vjeruje se u krvnu povezanost plemena •Zajednički obredi •Uloga porodice – religijska zajednica

  •Božanstva prirodnih sila – zaštitnici privrednih i društvenih djelatnosti čovjeka •Bogovi plemena, bratstva i obitelji •S vremenom se i mijenjaju funkcije bogova •Plod su kolektivnog duha – duha zajednice •Nema proroka (osim Mojsija) •Ne teže širenju izvan plemena – nisu prozelitske – neka plemena čak skrivaju vlastita božanstva

UNIVERZALNE RELIGIJE  

 •Monoteističke su – vjerovanje u jednog duhovnog boga u kojeg vjeruje više naroda •Hijerarhizacija bogova u narodnim religijama dovela je do jednog boga •Profetske su – imaju individualne osnivače (objavljivače božje volje i poruke) •Obraćaju se pojedincu, kojem nude spas •Soteriološke su

Organizacija  

•Institucionalna, crkvena, hijerarhijska •Velik broj članova •Uzajamno osobno poznavanje članova nije bitna osobina •Zajednici se puno češće pripada rođenjem nego obraćenjem •Važnost dogme koja se prihvaća crkvenim posredništvom •Tipična reprezentacija populacije – prosjek •Članstvo svih generacija •Dobra prilagođenost vanjskom svijetu 

 NOVODOBNA RELIGIOZNOST

•Univerzalni fenomen •Fluidna pojava – teško ju je odrediti •Izrazito dinamična, nestalna i neodređena •Radikalno drukčija od tradicionalne religioznosti •Subjektivna i individualistička •Više osjećajna nego racionalna •Važnije je neposredno iskustvo nego dogma

•Nudi globalan, cjelovit (holistički) pogled na svijet – najčešće se radi o okrenutosti iskonskim počecima (obnovi kozmičke, elementarne, vječne religije ili izvornog biblijskog kršćanstva) •Apokaliptično iščekivanje novog •Vezanost za zajednicu (pripadnost zajednici) kao mjerilo pravovjernosti •Cilj: vlastito duhovno ostvarenje, unutarnja obnova (uz pomoć Duha Svetoga ili na druge načine) •Za spasenje nije potreban posrednik •Osobni doživljaj obraćenja kao mjerilo pravovjernosti

•U centru je osjećajna ushićenost (entuzijazam, ekstatičnost) •Jako je važno osobno svjedočanstvo i moć karizme •Zaokupljenost različitim sredstvima za očuvanje tjelesnog i duhovnog zdravlja •Elementi eklekticizma i sinkretizma •Određena doza fundamentalizma •Gnosticizam – spasenje se postiže vlastitim znanjem iumijećem, a nije dar i milost

 Organizacija i njene specifičnosti

•Svi imaju osobno znanje jedni o drugima •Face to face komunikacija •Naglašena potreba za zajedništvom •Zajednici se pripada obraćenjem •Atipična reprezentacija populacije •Članstvo prve generacije •Oni – Mi podjela •Prije – poslije obraćenja

 

-----

danici pivk i ivani paškvan, hvala na prilogu.

lp, boro

 http://budan.blog.hr/