RAZUMIJEVANJE UMA

Svatko čini nevjerojatno puno izbora i odluka tijekom života. Iako je većina njih površna i čini se ne povezana, ipak podaci upućuju na nešto sasvim drugačije. Danas neuroznanstvenici su došli do zaključka da sve što činimo svake minute je nesvjesno. Ovaj podatak izjavio je Paul Whelan (University of Wisconsin) dodajući da bi život bio kaotičan kad bi sve bilo na razini naše svjesnosti. Pitanja o tome kako donosimo brze odluke, zašto se osjećamo nelagodno bez ikakvog očitog dokaza, što nas motivira i što nas ispunjava istražena su putem promatranja neurona u određenim dijelovima mozga. Profesor Clinton Kilts izjavio je da ne postoji ništa što mi činimo, ne postoje misli koje imamo, ne postoji svjesnost niti manjak svjesnosti niti bilo što drugo, a da nema svoj poseban kod u mozgu. Najveći izazov za znanstvenike je taj da otkriju načine kako da istraže te kodove. Činjenica je da razumijevanje nesvjesnog uma ima duboke osobne i fascinantne medicinske implikacije.

Spoznaja da naše akcije nisu rezultat dubokog promišljanja mnogima bi moglo poljuljati vjeru u slobodnu volju, mogućnost izbora i osjećaj odgovornosti za te izbore, a slijedi i zašto. Prema mišljenju neuroznanstvenika, ljudi su svjesni oko 5% svojih kognitivnih sposobnosti. Stoga, većina odluka, akcija, emocija i ponašanja ovisi o 95% aktivnosti mozga koja prelazi granice svjesnosti. U svakodnevici, ljudi se oslanjaju na nešto što se naziva prilagodljiva nesvjesnost. Prilagodljiva nesvjesnost se odnosi na sve načine na koje mozak razumije svijet te potrebu da tijelo i um moraju surađivati. Ona ljudima omogućuje da čine svakodnevne radnje (npr. skretanje s automobilom) i razumiju svakakve stvari (npr.neobične izjave u komunikaciji) bez da u to ulažu previše energije i razmišljanja. Ovo su samo još neka od saznanja o funkcioniranju uma. Međutim, enigme uma i mehanizmi mozga koliko god da se istražuju i dalje predstavljaju ultimativnu misteriju ljudskog života.

        www.INoptimum.com