Povijest kave

www.nasa-lika.com

Čuki

Kava - Neugledno zrno, moćni napitak

Usprkos intrigantnoj, ponekad i krvavoj povijesti, neveliko prženo zrno ima samo jedan zadatak - dati napitak bez prehrambene vrijednosti, a blago stimulirajući zbog kofeina koji sadrži. Kava je postala globalni fenomen, ali i predmet brojnih medicinskih istraživanja kojima se otkriva njen utjecaj na ljudsko zdravlje. Povijest napitka kojeg danas svi poznajemo pod nazivom crna kava, vrela je mješavina sreće, slučajnosti, političko-gospodarskih intriga, potrage za bogatstvom i moći. Jednom riječju -prava drama.

Počnimo od legende. Učinak zrna kave na ponašanje prvi je primijetio etiopski pastir iz plemena Galla, imenom Kaldi, negdje oko tisućite godine naše ere. Njegove su koze uvijek bile hiperaktivne nakon što bi se pogostile crvenim "trešnjama" s određene biljke, sjajnih zelenih listova. I sam je Kaldi znao pozobati nekoliko bobica, pa je vjerojatno i on postao pretjerano aktivan, baš kao i njegovo stado. Otkriće je povjerio lokalnom svećeniku pokazavši mu bobice, a ovaj ih je, kao "demonsko voće" istog trena bacio u vatru. No, umjesto urlanja poraženih demona, iz vatre je dopro prekrasan miris. Svećenik je prvo razmislio, pa zatražio da se bobice maknu iz vatre, kako bi ih mogao proučiti. Njegovi su pomoćnici bobice ubacili u vodu da se ohlade, a potom ih je svećenik ispitao. No, proučio je i bobice i vodu koja je u međuvremenu promijenila boju. Jasno, morao je i probati gutljaj. I, dogodilo se čudo. Svećenici su ubrzo shvatili da im bobice pomažu da ostanu dugo budni. Nije vražje piće

Druga legenda govori o kavi, ali sada poznatoj pod imenom moka. Naime, neki je Arap, po imenu Omar, zbog tko zna kakvog grijeha bio prognan u pustoš sa svojim sljedbenicima, da umre od gladi. U očaju, Omar je svojim prijateljima kuhao ono što je nalazio u prirodi, pa i "voće" nepoznate biljke. Ne samo da je kava spasila izgnanike nego je njihovo preživljavanje uzeto kao znak božje volje u obližnjem gradu Mochi. Novom piću dali su ime "quahwa", što doslovno znači "što sprječava spavanje".

S arapskog je područja kava krenula u svijet kasno, jer su Arapi vjerovali da se tajna mora čuvati poput vojnih planova, pa je širenje kave počelo ilegalnim putovima. Netko je uspio prokrijumčariti zrna u Indiju i počeo ih tamo uzgajati, a iz Indije je kava krenula dalje, po Aziji.

Kršćani su neko vrijeme vjerovali da je kava vražje piće. Papa Vincent III čuo je priče o njoj i odlučio, pod geslom "neprijatelja moraš poznavati da bi se protiv njega mogao boriti", iskušati napitak prije no što ga zabrani. Na sreću kavopija, toliko je uživao u vrelom napitku da ga je blagoslovio rekavši: "Tako je ukusna da bi bilo šteta samo nevjernicima ostaviti da je koriste".

Osvajanje poklonika i pobjeda nad nesklonima

U različitim zemljama kava je imala različitu sudbinu. Pruski kralj Frederick zabranio je pijenje kave, jer je padala prodaja nacionalnog pića br. 1 - piva, a tamošnje žene zahtijevale su prohibiciju tvrdeći da kava utječe na "živahnost njihovih muževa". I u Britaniji, gdje je apsolutni vladar napitaka bio čaj, cijena kave dosezala je vrtoglave iznose. Brzo se proširila i po sjevernoameričkom kontinentu i postala glavni napitak, pretekavši čaj. Mnogi su europski umjetnici, glazbenici i pisci, utvrdili da je kava odličan poticaj duhu. Navodno je Francois Voltaire pio po 50 šalica dnevno. Kada se prisjetite kako se osjećate nakon dvije duple, čudo da je nakon toga uspio bilo što napisati. Honore de Balzac osmislio je formulu koja vrlo precizno ocrtava bit tamnog napitka i odnos prema njemu: "Crna kao vrag, vruća kao pakao, čista kao anđeo, slatka kao ljubav". Johann Sebastian Bach je, pak, komponirao kantatu o kavi šaleći se sa svima koji su je željeli zabraniti iz različitih razloga.

Polako, ali sigurno, osvajajući sve više i sve veće plantaže te sve više poklonika, kava je prvo postala unosan posao, a zatim i globalni fenomen. Kavane i kafići namnožili su se širom svijeta. Već od 1450-te, kada je u Konstantinopolu otvoren prvi kiva han, vijesti i lokalna naklapanja, druženja i ljubavni susreti, odvijaju se uz šalicu kave.

Složena biljka bez hranjive vrijednosti

U međunarodnoj trgovini kava se danas obično nalazi odmah iza nafte, a često je časte istim epitetom, "crno zlato". Svih 50 zemalja izvoznika, predvođenih Brazilom, Kolumbijom, Indonezijom te Obalom Bjelokosti, oslanjaju se na smeđa zrna kao glavni izvozni proizvod. Bez njih bi državni proračuni bili vrlo tanašni. Milijuni ljudi širom svijeta žive, na ovaj ili onaj način od kave, a još više od tog broja živi s kavom kao dijelom svakodnevnog života.

Kako je kava razvojem načina proizvodnje i prerade postajala sve profinjenija, ali i jeftinija, zauzela je stalno mjesto gotovo u svakom domu. Ponegdje su kavi počeli dodavati whiskey, rum ili sladoled, pa su na stala raznolika pića i napici koji u svojem nazivu nose i riječ kava. Ironično je da zrno veličine kikirikija ima samo jedan zadatak - dati napitak doslovno bez prehrambene vrijednosti, a blago stimulirajući zbog kofeina kojeg sadrži.

Naziv joj potiče od latinskog oblika imena coffea, jednog od roda iz obitelji Rubiacea, obitelji koja inače uključuje više od 500 rodova i 6000 vrsta tropskog drveća i grmlja. Carolus Linnaeus, švedski botaničar iz 18. stoljeća, prvi je opisao rod coffee, no do današnjih se dana botaničari nisu usuglasili oko klasifikacije zbog raznolikosti biljaka i zrna kave. Naime, vrste coffee mogu biti mali grm, ali i 10 metara visoko drvo, a boja listova od purpurne do žute, ali ponajviše sjajno zelene. Unutar samog roda nalazi se oko 25 većih vrsta biljaka. No, tipičan kavopija najčešće poznaje i uživa u dvije vrste: Coffea arabica (arabika) ili Coffea canepbara (robusta).

Čega ima u kavi

Osim kofeina, kava sadrži i trigonelin koji se pod utjecajem topline, dakle pri kuhanju pretvara u vitamin niacin (iz grupe B vitamina). Uz to, kava sadrži oko 600 isparivih mirisa, bjelančevine, vodu, masnoće i mineralne soli. Na vrh stranice Čekajući savršen trenutak Oko 70 posto svjetske proizvodnje kave čini arabika. Veliki je grm s tamnozelenim ovalnim listovima, a može narasti i do šest metara u visinu, a životni joj je vijek do 30 godina.

Arabika je omiljenija vrsta od robuste, jer daje manje kiseo napitak, s manje kofeina, te bogatijim i trajnijim okusom, Robusta je plod Coffe canepbore. Ova vrsta naraste do 10 metara u visinu, grmoliko je drvo i ima plitak sustav korijenja. Zrno joj je okruglo, manje nego kod arabike, a treba mu oko godinu dana da sazrije. Životni vijek stabla je 20 do 30 godina. Uz odličnu kombinaciju tla, sunca, sjene i kiše potrebno je tri do pet godina da bi grm rodio prvim zrelim bobicama koje sadrže dvije zelene sjemenke, dva zrna kave.

Kava se uzgaja na farmama, ponajviše u tropima, dok je najbolja ona uzgojena visoko u planinama, gdje grmovi bujaju u bogatom vulkanskom dnu. Veće nadmorske visine pogodne su jer usporavaju sazrijevanje zrna kave, dajući 'dublji karakter' završnom proizvodu. Bobice koje sadrže zrna kave spremne su za branje tek kada dostignu savršen trenutak zrelosti. Na žalost, taj savršeni trenutak događa se u različito vrijeme za svaku bobicu na istoj grani. Zato se skuplje vrste kave beru ručno. No, u većini se bobice kave beru strojno. Kao i kod vina, pojedinačne osobine kave ovise o području uzgoja. Fine razlike u kvaliteti tla; njegovoj vlažnosti i temperaturi; zatim uzgoju i preradi zrna kave daju iznenađujuće golem raspon okusa i aroma svakodnevnom napitku u mojem uživaju milijuni obožavatelja.

"Savršena" šalica kave, složenog i finog okusa zahtijeva pažljivo stapanje dvije ili više vrsta zrna. *

Možda ne znate, ali kava raste na drvetu .

Saznajte nekoliko zanimljivih činjenica o stablima kave:

-Pradomovina drva kave je Etiopija. U druge dijelove svijeta su ga prenijeli nizozemski trgovci i istraživači

-Neka drva kave mogu doseći visinu od 9 metara (to su divlja stabla kave), dok su kultivirana stabla visoka oko 1,5 do 2 metra, što olakšava berbu

-prosječno drvo kave daje 400-1000 kilograma sirove kave

-Berba kave organizira se u periodu od studenog do veljače na sjevernoj polutci, te od svibnja do kolovoza na južnoj

-Zreli plodovi se beru rukom ili tresu sa stabla pa se skupljaju

Postoje dva načina obrade proizvoda:

Suhi - plodovi se suše na suncu i nakon toga se odstranjuju suhi ostaci mesnatog dijela

Mokri - nakon pranja plodova oslobađa se sjemenka, pere i suši

-Vlažnim postupkom se dobiva kvalitetnija a time i skuplja kava

-Zbog tih postupaka u proizvodnji kave se često dijele na prane i neprane

-Kave se dijele i prema zemlji uzgoja ( Mexico,Brazil,Kolumbija) prema području uzgoja (Harare-Etiopija) ili izvoznoj luci ( -Brazilske kave Santos, Parana…)

Dva osnovna tipa drva kave u komercijalnom smislu su :

-ARABICA-drvo koje daje

kavu najviše kvalitete i vrhunskog okusa,uzgaja se u područjima iznad 2000 metara nadmorske visine, 75% svjetske proizvodnje

-ROBUSTA-stablo otpornije na lošije klimatske uvjete, uzgaja se na 800 metara nadmorske visine, specifične je arome i jačine te se stoga miješa s arabicom radi postizanja posebnosti mješavine kave. Ima više kofeina od arabice.