Istraživači iz preko 100 zemalja širem svijeta dokazali:
SUNČEVA SVJETLOST SPRIJEČAVA RAK!

Prevela i uredila: Ljubica Šaran

Matrix World

Uvažena tiskovina Green Med Info je objavila članak koji definitivno zaslužuje našu pažnju. Godinama nas uče da se strašimo i bježimo od sunčeve svjetlosti. Mazali smo se kremama, mlijekom za sunčanje s velikim faktorom zaštite, povlačili smo se u kuće i hlad, nismo izlazili na plažu gotovo cijeli dan, jer su nas kljukali s „INFORMACIJOM“ kako ćemo dobiti rak kože! Gotovo smo se pretvorili u vampire koji bježe od direktnog dodira sa sunčevom svjetlošću. Jer smo mislili da ćemo se razboljeti ili, ne daj bože, umrijeti prije vremena. Konačno smo saznali da to nije istina!

Iz istog razloga zbog kojeg konvencionalna energetika nije iskoristila u potpunosti potencijal solarne energije (jer je ona besplatna), Sunce stvara direktan nus-produkt nakon izlaganja naše kože sunčevoj svjetlosti, a to je vitamin D. To besplatno napajanje vitaminom D je stvarao i dan danas stvara ozbiljnu prijetnju farmaceutskoj industriji, čija je upitna i agresivna promocija za cijepljenje i strategije zasnovane na teškim lijekovima, naspram besplatnog, sigurnog i efektivnog vitamina D morala je izroditi suplemente za vitamin „D“ ali je trebalo i smisliti kao će se ljudi maknuti sa sunčeve svjetlosti (ili još bolje, pažljivo su stvorili cijeli niz reakcija koji ljudi imaju na sunčevu svjetlost), i to s lakoćom jer je naš imunološki sustav još uvijek nepoznanica, i s pravom smo se pitali za njihove motive.

Nakon svega, vitamin D ima vitalnu preventivnu ulogu kod mnogih bolesti, i to zbog činjenice da jedan od deset gena u ljudskom tijelu ovisi od ove adekvatne količine hormona za regulaciju gena, da bi optimalno funkcionirali. Drugim riječima, sama genetička i epigenetička infrastruktura bi se raspala bez adekvatnog nivoa (Sunčeve svjetlosti i vitamina D. Op. Ur.).

Čak i rizik od dobivanja raka, rak je jedna od bolesti koje se najviše bojimo, je tako objašnjen i liječen od strane medicinskog establišmenta (i farmaceutske industrije) da ima jako malo uspješnosti u prevenciji i liječenju raka, no isti je blisko povezan sa statusom vitamina D i našem tijelu.

U najnovijem razotkrivajućem meta-istraživanju o poveznicama sunčeve svjetlosti i vitamina D, koje je objavljeno u žurnalu Anticancer Research (Istraživanja protiv raka), podaci koji su se prikupili u istraživanju u preko 100 zemalja diljem svijeta otkrivaju kako postoji jaka veza između nestanka i neoboljevanja od raka i solarnih UVB zraka kod 15 različitih vrsta kancerogenih oboljenja, te slabije ali još uvijek zaštitne uloge sunčeve svjetlosti za 9 drugih vrsta raka.

Kancerogene bolesti na koje sunčeva svjetlost najbolje djeluje su:

Rak mokraćnog mjehura

Rak grudi

Rak grla

Rak crijeva

Rak maternice i grlića maternice

Rak jednjaka

Rak želuca

Rak pluća

Rak jajnika

Rak pankreasa

Rak rektuma

Rak bubrega

Rak vulve

Hodkin i Ne-Hodkin limfom

Slabiji ali ipak pozitivni efekti sunčeve svjetlosti pokazali su se na ovim kancerogenim oboljenjima:

Rak mozga

Rak žučnog mjehura

Rak grkljana

Rak usta/ždrijela

Rak prostate

Rak štitne žlijezde

Leukemije, Melanoma i višestrukih mijeloma

Izlaganje sunčevoj svjetlosti je esencijalno za naše zdravlje od trenutka kada smo se rodili. Bez sunčeve svjetlosti, bebe su sklone razvijanju nenonatalne žutice. Najstarija poznata varijacija ljudske kože je ona ljudi iz Afrike s jako tamnom kožom koja ima dermu zasićenu melaninom (kako saznajemo iz mitohondrijske DNK – ona koja se prenosi po ženskoj liniji), Kavkažani to jest bijelci imaju relativno ne-pigmentiranu kožu sa malo melanina, ona je nastala kao nus produkt na potomcima ljudi koji su izašli iz Afrike tijekom evolucijske seobe, kako se ljudski rod polako selio prema jugu i sjeveru tako je sve manje melanina bilo prisutno u njihovoj koži kako bi što više sunčeve svjetlosti mogli upiti na tim geografskim širinama. Ta promjena se dogodila prije otprilike 60 tisuća godina. Na taj način je čovjek mogao kompenzirati razliku u jakosti sunčeve svjetlosti, drugim riječima nestankom prirodnog štita protiv sunčeve svjetlosti mogli smo je apsorbirati dovoljno nakon blijeđenja naše kože, što je dozvolilo dovoljnu proizvodnju vitamina D u hladnijim područjima planete. Kada se dogodila životno važna promjena i gubitak viška melanina, najvjerojatnije su se dogodili i neki neželjeni efekti kao što su gubljenje sposobnosti da sunčevo svjetlo pretvaramo u metabolitičku energiju, povećala se učestalost Parkinsonove bolesti (koja uključuje i smanjenje melatonina), i drugi efekti koje ćemo opisati u daljnjim tekstovima. Za sada važno naglasiti kako se u kratkom periodu od 60 tisuća godina (koji je kao nano sekunda u biološkim mjerilima) kroz promjene pigmentacije i stvaranja različitih boja kože ljudi na svijetu došlo do izraza koliko je genetički konzervirana mogućnost ljudskog tijela da producira vitamin D.

Također bi trebali naglasiti kako sunčeva svjetlost najvjerojatnije producira veliki spektar terapeutskih aktivnosti u našem tijelu (kada se s njom napajamo, a ne izbjegavamo je kao do sada), a ne da uzimamo suplement u obliku vitamina D3 koji se isključivo dobiva lanolinom ovce koji se ozrači UVB zrakama.

Ako vas dodatno interesira koliko je Sunce blagotvorno za naše zdravlje pogledajte tekst koji otkriva 50 terapeutskih efekata sunčeve svjetlosti na ljude, kojeg smo izdvojili iz tekstova u Nacionalnoj Medicinskoj Biblioteci SAD-a.

Cijeli tekst na Engleskom jeziku pročitajte ovdje.