PLATONIZAM
Et: Platon, grčki filozof (427. do 347. g. pr. n. e).
1) Platonizam: Platonova filozofija.
Platon je nedvojbeno bio ezoterist: spominje inicijaciju, Misterije, Predaje; ima tajnu usmenu doktrinu (cf. Aristotel, Fizika, IV, 209b); upotrebljava ezoterične pojmove (npr. zakon arkane u II. pismu); mitove shvaća u svetom smislu.
2) platonizam: metafizika zasnovana na sljedećim postavka
ma:
(gnoseologija) osnova spoznaje je otkrivanje (kontemplacija, participacija, sjećanje), a ne stvaranje pojmova, pasivnost ili si;
(ontologija) zbilja je svijet Ideja, a ne osjetilnosti;
(estetika) valja tražiti Lijepo po sebi, stupanj po stupanj;
- (politika) pravedna se država odlikuje trojnom podjelom
društva;
- (mistika) duša mora težiti za Jednim, za Dobrom.
Platonićarske škole: a) Platon; b) Stara Akademija i (u No
voj, probabilističkoj, odnosno skeptičkoj Akademiji) Filon iz
Larise; c) paganski, kršćanski ili jevrejski novoplatonizam; d)
srednjovjekovni, renesansni, bizantski (paganski ili kršćanski)
platonizam; e) jevrejski (npr. Avicebron), arapski (npr. Ibn
Masarra) i perzijski (npr. S. Y. Suhrawardi) platonizam.
V. Ideja, sinarhija, sjećanje.
B. (o ezoteričnoj doktrini) D. Ross, Plato's theory oj' Ideas, Oxtbrd, 1951; (o ezoteričnim elementima platonizma) J. Brun, Platon et l'Acadimie, P. U. F. Q. S. J? br. 880, 1960, str. 6. 9, 17.19: (pobijanje)Aristotel, Mttaphysique, izd. Vrin. u 2 sv. (cf. Aristotel, Metafizika, Kultura. Beograd. 1971).
|
Jtdito (Dobro, Jednako) |
načelo Bitka i Oblika >j |
. umno f (pojmovno) |
|
^a l^eni Brojevi savršeni Likovi |
bića Dekade (od 2 do 10) geometrijska bića (Pravac. Trokut, Tetraedar) |
|
|
Ideje |
mješavina Ograničenog i Neograničenog J |
|
|
Svjetska duša posebne duše |
mješavina Osjetilnog i Umnog bogovi, nebeska tijela, demoni, heroji, smrtni ljudi |
|
|
stvari odrazi |
životinje, sve što se rada, izrađevine sjene, odrazne slike |
^ osjetilno |
|
prva materija (Hčra) |
mijena, kretanje |
I |
PLATONOVA GODINA
(Tako je nazvana zbog Platonovih istraživanja na tu temu)
Astronomski gledano, Platonova godina je razdoblje trajanja precesije ravnodnevnica, a simbolično, to je duljina trajanja jednog kozmičkog ciklusa.
S gledišta astronomije, proljetna točka (presjecište ekvatora i ekliptike) pomakne se unaprijed za jedan stupanj u 72 godine, dakle, prođe kroz jednu zodijačku Konstelaciju za vrijeme 72 x 30 = 2160 godina, a cijeli Zodijak za 2160 x 12 = 25 920
godina, tj. tokom razdoblja po isteku kojeg se proljetna točka vraća u istu točku Zodijaka. Znanost danas utvrđuje trajanje tog ciklusa na 25 786 godina.
Sa simboličkog gledišta, velik broj različitih određenja trajanja i mišljenja o Platonovoj godini nije bez značenja. Sam pojam nalazimo već u Haldejaca (Beroz, apud Seneka, Natu-rae quaestiones, III, 29). Prema Berozu, Kozmička godina traje 432 000 godina, ima ljetni suneostaj (planete su u konjun-kciji upravo u točki Raka, otuda sveopći Požar), zimski suneostaj (planete su u konjunkciji u točki Jarca, otuda opći Potop) (o simbolizmu Zodijaka cf. Guenon, S. F. S. S, str. 235-257). Spomenimo još neke brojke o trajanju Platonove, odnosno Velike Godine (polovina Platonove): 18000 (Heraklit, oko 500. g. pr. n. e, apud Aetije, II, 32), 739 mjeseci (Filolaj, 440. g. pr. n. e, prij. Chaignet, Pitagora..., sv. 1,1873), 36000 (Platon, Država, VIII, 546; X, 615b), 2484 (Aristarh sa Samosa, 280. g. pr. n. e), 365 x 1800 (Diogen iz Babilonije, 160. g. pr. n. e), 10 800 (Heraklit prema Cenzorinu) itd. Egipatski ciklus iznosi 25 826 godina (prema Davidsonu i Aldersmithu). Da-nielov ciklus (Dn, 8,14; 7, 25) iznosi 2300 dana (1/10 Platonove godine) ili 1260 dana (1/10 Velike Godine).
V. apokatastaza, broj, ciklus, potop, požar, precesija ravnodnevnica, vraćanje, znak (zodijački).
B. (studija) P. Duhem, Le systime du monde (1913-1959), sv. I, str. 65-85, 275-297, sv. II, str. 447. sq; (tekstovi) Platon, Država, VIII, 546 sq. Politika, 268 sq, Timej, 35 sq.
PLEROMA
Et: grč. JtA/noiou« = ispunjenje, punina (Pavle, Kol, 2, 9).
U Gnosticizmu:
1) punina što je sačinjava hijerarhija Moći; točnije, sve Eoni emanirani u parovima (sizigijama) iz Izvora, u nizu od viših ka nižima; Pleroma je opreka neizrecivom Deitetu.
2) arhetipski, idealni svijet kao suprotnost očitovanom, materijalnom, vidljivom, nižem svijetu.
„Oni imaju trideset Alona u svojoj herezi [valentini], misteriozne Aione kojima moraju biti vjerni; to je njihova nevidljiva i spiritualna Pleroma što je trojno dijele na Oktoadu [8: Bythds i Sige, Noiis i Aletheia, Logos i Zoe, Anthropos i Ek-klesia], Dekadu i Dodekadu... Ona pak [Sofia, trideseti Eon] ostala je u Pleromi, dok su njezina požuda i mijena iz nje prognane, raspršene i izbačene... Sada prelazimo na ono što se zbilo izvan Plerome." (Irenej iz Lyona, Protiv herezi, I, 1; II, 1; ci. prij. Contre les hčrisies, izd. Cerf, u 7 sv, 1969-1979). V. aion 7, Gnosticizam, Sve.
B. F. Sagnard, La gnose valentinienne et le timoignange de saint Irinie, izd. Vrin, 1947.
PLOČICA
1) V. Knjiga.
2) Pločica predaka. „Oltar predaka nalazio se [u Kineza Han-narodnosti] na počasnom mjestu u glavnoj sobi kuće (u gradskim dvokatnim kućama, ta se soba nalazila na drugom katii). Obično bi to bila polica, ponekad crveno obojena, na koju bi se stavljale male drvene daščice s ispisanim imenima predaka domaćina kuće (najviše do pet generacija unazad). .." (Ethn. r, sv. II, str. 627).
PNEUMATOLOGIJA
Et: grč. JivEtijia = dah; X6yo? = riječ, znanost.
Izučavanje duše ili duša, duha ili duhova, njihovih različitih smislova i razina (broja, prirode, funkcije, sjedišta).
V. daimon, duh, duša, nebeska hijerarhija, preegzistencija, život poslije smrti.
B. Ad. Franck, Dictionnaire des sciences phUosophiques (1852), III. izd, Hachcttc. 1885, X-1820. str.
|
imenica |
pridjev |
kriterij |
znanost |
grčki |
arapski |
|
tijelo |
fizički |
biće |
somatologija |
soma |
|
|
duša |
duševan |
biće + život |
> pneumatologija |
psyhe |
nafs |
|
duh |
spiritualan |
biće + život + + mišljenje |
note |
r&h |
TRI NAČELA U JEVREJSKOJ, NOVOPLATONIČARSKOJ, KRŠĆANSKOJ I ISLAMSKOJ TRADICIJI
Svijet prema Platonovoj tajnoj doktrini
bglavac
