OBAŠLI SMO

Hodeć va slavensku mitologiju

Partili smo i ovega leta pod Perun, preko Potok do Trebišć. Pasanu nedeju va grupe od 40 judi našlo se je našeh hodači, Talijani, Holandezi, Njemci, Englezi...Stručno ih je vodil Igor Lencović, a lokalno, onako lepo po domaći, Vinko Škalamera. Motiv ovega pješačenja stoji va mitološkoj priče, boje reć studije ku su pred nekoliko let načeli naši znanstvenici. Ne čele je, kako inicijator, Katedra čakavskega sabora Mošćenička Draga i to njen predsjednik, profesor Veseljko Velčić. On je, kako bismo figurativno rekli, »prvi čul kako Perun grmi i kako Veles trese zdol zemji«. I onda je se partilo skupa s Parkun prirode Učka, Odsjekon za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskega fakulteta va Zagrebe, Općinun i Turističkun zajednicu Mošćenička Draga, i sada zadnje vreme z Annalineun ka organizira ove ture ke su još vavek va nekoj pripremnoj faze, ma sudeć po broju judi ki su i ovega leta šli na promotivnu (besplatnu) turu na Trebišće, stvar bi se mogla razvit i postat naš novi kulturni i turistički proizvod. Kulturni turizam – to je pravi termin za projekt Trebišća-Perun.
   
Trilogija Radoslava Katičića
Ti stari, ti naši znanstvenici su imeli nos, a na nami je da i daje kopamo po pozabjeneh rudnikeh starin i mitologiji. Ja, da ne pozabin spomenut još neka imena ka su zaslužna za ovaj »mitološki film«, a to su autor staze i mitološke priče, Grga Frangeš, profesor i znanstvenik Vitomir Belaj, profesor docent Tomo Vinšćak, a najveće ime staroslavenske mitologije je Radoslav Katičić, veli profesor i pisac, čovek ki je napisal trilogiju libri: Božanski boj, Zeleni lug i Gazdarica na vratima. Ova trilogija, se ove tri knjigi predstavit će se dvajset i trećega ovega meseca va Mošćenicah, va restorane Perun, kade ćemo se Katičiću zahvalit za sve, jer ti su libri fondamenti za naša buduća istraživanja na temu mitologije stareh Slaveni.
    Va Trebišćah nas je čekala predstava storena po tekste kega je Grga Frangeš otisnul na tabelah po celen pute od Potok do Trebišć, a govorili su Mihaela Sirotnjak Železnik, Toni Železnik i Riccardo Staraj. Ako pročitate jedan mali del tega teksta, morete zamislit kako je se hodilo, onako mistično, na podloge tihe grmjavini i šuma potoka. Zajno pokle predstavi Mladen Brubnjak (va ime restorana Perun) pripravil nan je dobru marendu, vino i rakiju, Nino i Neda Rubinić (domaćini va Trebišćeh) skuhali su nan kafe, malo smo se podružili i pomalo partili nazada.
   
Kako va raje
Bilo je teplo, preteplo za deveti mesec, ma će se ovaj hod dugo pamtit aš su osim vođenja i moćne marendi, judi mogli svjedočit predstave – kazivanju mitološke priče na lice mesta – va Trebišćeh, Velesovemu svetu, zapravo selu kade su Slaveni, po semu sudeć, prvo nego ča su prihvatili kršćanstvo, prišli va ovi kraji i prinosili žrtve (treba=žrtva) bogu Perunu.
    Neka nan se ovo selo obnovi, pejimo se ljubitelje povijesti i mitologije, a i rekracije (hoda), zgorun pod Perun kade po zime strašno grmi, a po lete se zeleni, potok teče, i se je kako va raje kega vaja očuvat i samo malo morda pofinit, jušto toliko da ti va kuću ne daži, da su stakla na poneštreh i da se kakov-takov mlin vrti, a njegovi điri, kako vremeplov, vrnu va ona vremena kada su se slavenski Bog i Vrag tukli kako bi nan godišnja doba bila ča lepša, aš ako ne znate, se se to vrti oko prirode i promjenami va toj našoj nature, pa su tako i rojene ove čudesne priči, jer va Trebišće stvarno su boje zeleneje, vodabistreja i nebo plaveje. Pridite se ovo videt, čut i podišet i znat ćete o čemu van pišen.

-------------

lp, boro

http://budan.blog.hr/

www.novilist.hr/