Tijekom napada panike čovjek osjeća intenzivan strah ili tjeskobu uz teško ili ubrzano disanje (hiperventilacija), bol ili stezanje u prsima, porast otkucaja srca te se znoji i trese. Također može imati osjećaj gušenja, uznemirene osjete u trbuhu, strah da će umrijeti, izgubiti kontrolu ili poludjeti te osjećaj da je odvojen od sebe ili od realnosti.
Tijelo posjeduje automatski odgovor na strah koji priprema čovjeka ili na suočavanje sa opasnošću ili na bijeg od nje. Panični napad rezultira uključivanjem ovog automatizma u čovjeku u trenutku kad on uopće nije potreban. Tijekom paničnog napada nervni sustav reagira kao da se čovjek suočava sa životno važnom situacijom. Ovakav odgovor na situaciju uzrokuje alarmantne, fizičke simptome i osjećaje. Simptomi panike se pojavljuju iznenada, najčešće neočekivano, a svoj vrhunac dosežu unutar 10 minuta. Većina simptoma se povuče u roku pola sata, ali ponekad treba proći i sat vremena dok svi simptomi nestanu. Čovjek može imati napad panike jedan za drugim u produženom vremenskom periodu, a činit će mu se da proživljava samo jedan kontinuirani.
Simptomi panike mogu biti slični onima kod srčanog udara. Mnogi iz ovog razloga traže hitnu medicinsku pomoć. Ali ovakvo ponašanje nije za odbaciti ako čovjek ima jaku bol u prsima. Čovjek koji ima simptome panike koji traju puno duže od sat vremena treba potražiti stručnu pomoć jer vjerojatno uzrok nije panika, već nešto puno ozbiljnije. Ako čovjek ima ponavljajuće, neočekivane napade panike i promijeni svoje ponašanje zbog zabrinutosti, sigurno će doživjeti još takvih situacija. Čovjek koji izbjegava javna mjesta jer se boji da će mu izazvati panični napad i da će se teško moći povući s njih, također može imati i agorafobiju – poremećaj zbog kojeg čovjek osjeća strah i izbjegava javna mjesta ili situacije iz kojih je teško pobjeći.
Panični poremećaj sastoji se od epizoda paničnih napada. No, ne razvije svatko tko proživljava panične napade i panični poremećaj. Panični poremećaj je dijagnosticiran kada osoba ima najmanje dva neočekivana napada panike iza sebe, zajedno sa strahom i brigom da će se takva situacija ponoviti te ako izbjegava situacije koje ga mogu inicirati.
Točan uzrok paničnog poremećaja nije poznat. Smatra se da do njega dolazi zbog debalansa neurotransmitera u mozgu. Uzrok se može nalaziti i u obiteljskoj lozi pa se na taj način nasljeđuje. Čovjek koji ima roditelja koji boluje od depresije ili bipolarnog poremećaja u povećanoj je opasnosti od obolijevanja od paničnog poremećaja. Također, i izvori stresa mogu biti izvrsni okidači za paniku, kao npr. iznenadni gubitak. Panični napad može biti uzrokovan stresnim događajem ili se može pojaviti bez uzroka kao što može biti i povezan s lijekovima ili fizičkim stanjem čovjeka. Može početi bez ikakvog okidača ili biti povezan s određenim događajem. Čovjek koji boluje od napada panike često svjesno izbjegava situacije koje mu mogu okinuti to stanje.
Uzrok paničnog napada može biti i: - konzumiranje velike količine alkohola ili iznenadni prestanak konzumiranja alkohola
- konzumiranje velikih količina kofeinskih napitaka
- konzumiranje droga (marihuana, kokain i sl.)
- kronični stres
- nedavna operacija i stanje pod anestezijom
- rođenje djeteta - uzimanje nekih lijekova (za astmu i probleme sa srcem) ili prestanak uzimanja lijekova (za tjeskobu ili insomniju)
- strastveno pušenje, jer povećava razinu nikotina u krvi
Uzrok paničnog napada može biti povezan i sa zdravstvenim stanjem:
- problemi s tiroidnom žlijezdom
- problemi sa srcem
- respiratorni problemi
- epilepsija
- astma
- depresija
- tjeskobni poremećaj
- post-traumatski poremećaj
- opsesivno - kompulzivni poremećaj
Tretmani panike su vrlo učinkoviti. Rana dijagnoza i liječenje ovog poremećaja je vrlo bitna, jer može spriječiti ostala stanja povezana s paničnim poremećajem kao što su depresija i tjeskobni poremećaj. Čovjek treba pronaći oblik liječenja koji mu odgovora i njemu se podvrgnuti. Izbjegavanje situacija koje mogu izazvati panični napad, kao prevencija protiv istih, nije idealno rješenje. Zašto? Zato što se panični napad može početi pojavljivati pod novim okolnostima. Isto tako izbjegavanje "opasnosti" povećat će razinu tjeskobe.
Dokazano je da su žene više podložne napadima panike, a pogotovo one koje su nedavno prošle kroz menopauzu. Otprilike 2% populacije razvije panični poremećaj u nekoj točci u životu te su mu neki više podložni (što je navedeno u uzrocima paničnog napada). Zanimljiva je činjenica da u jednoj godini 35% populacije doživi napad panike. Iz tog razloga čovjek se treba pobrinuti za sebe i pokušati, ukoliko postoje, ovakve stvari riješiti.
www.FunkyMEM.com
irida
