Orban je u Mađarskoj proveo nacionalizaciju privatnih mirovinskih fondova, u kojima se nalazilo oko 10,3 milijarde eura, a vlada je ubrzo taj novac stavila pod svoju kontrolu i dio iskoristila za vraćanje međunarodnih dugova.

Mađarska je prijateljska, susjedna država s kojom Hrvatska baštini stogodišnju zajedničku povijest.

Same povijesne činjenice iz vremena Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868., i nadalje odlično su obrađene i dokumentirane, ali o suvremenoj i danas izuzetno zanimljivoj situaciji u Mađarskoj vrlo malo se zna i piše uglavnom površno i jednostrano.

Nemoguće je ne zamijetiti vrlo veliku sličnost trenutnog gospodarskog stanja Hrvatske i onoga što je Orban zatekao 25. travnja 2010. preuzimajući vlast sa svojom strankom desnog centra Fidesz.

U samo četiri godine Mađarska je postigla punu gospodarsku i financijsku suverenost. Današnji javni dug Hrvatske, prema posljednjim podacima HNB-a, iznosi 286 milijardi kuna, što predstavlja 85,9 posto BDP-a. Orbana je također zatekao veliki dug od 80 milijardi eura.

Dva desetljeća nakon propasti realsocijalizma u Mađarskoj, formalno gledano ova država je ostvarila veći dio planiranih ciljeva. Mađarska se kao prva od bivših socijalističkih država osobito nakon 2004. i ulaska u EU približila okončanju procesa tranzicije.

Međutim, ovaj model se usprkos formalnim priznanjima i vanjskoj podršci sa stanovišta nacionalnog interesa pokazao vrlo lošim. Ovisnost od stranih financijskih i proizvodnih faktora posebno u vrijeme otpočinjanja krize dovela je do velikog pada izvoza, zaposlenosti i proizvodnje.

Odgovor na ovaj problem ondašnja ekonomska politika pod vodstvom socijalista pronašla je u brzom procesu privatizacije i restrukturiranja gospodarstva tijekom kojega su najznačajnije infrastrukturne kompanije, bankarski sektor i druge visokoprofitabilne grane industrije prodane strancima. Taj potez, međutim, nije donio očekivano smanjenje duga nego njegov nezadrživi rast.

Najvažnije industrijske grane prodane su stranim kompanijama. Najveći dio reformi poslušno su provodile vlade na čijem su se čelu nalazili socijalisti udruženi s liberalima. Također, najveći dio mađarske ekonomske tranzicije proveli su lijevo-liberalni političari.

U trenutku kada je Viktor Orban preuzeo vlast Mađarska nije bila ekonomski, politički niti obrambeno samoodrživa zemlja. Čim je Fidesova vlada stupila na dužnost, Orban je predstavio najmanji kabinet u posljednjih dvadeset godina, sastavljen od svega osam ministara, najavljujući time rezove u javnoj upravi i štednju. No kao priprema za predstojeći paket ekonomskih promjena bila je uključena i izmjena Zakona o informiranju.

Smanjenje poreza 

Time se na Orbanovu vladu sručio bijes Bruxelleske birokracije. Zakon je primjerice donio pooštrenu zaštitu maloljetnih osoba od pornografskih i horor programa, propisao je jasne mjere za sprečavanje monopola u medijskoj sferi, inzistirao na afirmaciji domaćih programa.

Nova vlada zauzela je stav da se Mađarska ekonomski postavi na vlastite noge i da prije svega proba smanjiti svoj vanjski dug. Vrlo brzo nakon stupanja na vlast, donijeli su paket od dvadeset i devet ekonomskih mjera koje su prije izbora i najavljivali. Korporativni porez smanjen je sa 19% na 10% za kompanije čija godišnja dobit ne prelazi 1,75 milijuna eura. Time se zaista pomaže poslovanje malih i srednjih mađarskih poduzeća.

Zatim je uvedena jedinstvena porezna stopa na plaće od 16%,i postavljen je visinski limit za plaće u javnom sektoru, državnim institucijama i Narodnoj banci na 7092 eura. Tijekom ljeta 2010. vlada je ušla u oštar obračun s MMF-om da bi se na kraju pregovori potpuno prekinuli.

Orban je odlučio da se ne ulazi u nova zaduženja već da se suprotno preporukama MMF i Bruxellesa rješenja potraže u vlastitim izvorima. Orban je krenuo slabiti autonomiju Mađarske narodne banke želeći je staviti pod kontrolu svoje vlade. Imenovao je Gyorgya Matolcsya guvernerom središnje banke. Matolcsy je arhitekt ekonomske politike koja je zemlji vratila ekonomski suverenitet.

Novi guverner je podupro vladinu ekonomsku politiku sniženjem ključnih kamatnih stopa i opsežnim financijskim injekcijama za program kreditiranja poduzetnika. Na rok od tri godine uveden je poseban krizni porez za poslovanje velikih poduzeća (uglavnom stranog porijekla).

Potom je uveden poseban porez za banke i osiguravajuća društva koje je vlada javno oglasila najvećim krivcima za loše ekonomsko stanje u zemlji.

Porez za banke je propisan po stopi od 0,45% njihove ukupne bilance, a za osiguravajuća društva na 5,8 % od isplaćenih premija. Bit ovog poteza kao i cijele reforme usmjeren je povratku suvereniteta i izvlačenju iz omče međunarodnih bankarskih lobija.

Umirovljenje sudaca

Bankama je također zabranjeno odobravanje kredita uz valutnu klauzulu kao i poslovanje sa takozvanim derivatima. Time je obustavljeno davanje kredita u eurima i švicarskim francima.

Orban je posebno apostrofirao kredite s valutnom klauzulom koji su neopravdano porasli stavljajući građane u ropski položaj. Od samog početka vladavine Orban je počeo razmatrati najkontroverzniju ideju, projekt nacionalizacije privatnih mirovinskih fondova.

U njima se nalazilo oko 10,3 milijarde eura i vlada je ubrzo taj novac stavila pod svoju kontrolu i dio iskoristila za vraćanje jednog djela međunarodnih dugova. Začudo, Bruxelles nije pokazao previše otpora niti zabrinutosti.

U studenom 2012. mađarska vlada je odlučila o umirovljenju više od 200 sudaca starijih od 62 godine. Državni odvjetnik imenovan je na mandat od 14 godina.

U slučaju nekih nevladinih organizacija koje su često pod povećalom društva, mi smo u stvari suočeni s političkim aktivistima koji su plaćeni od stranaca, koji pokušavaju Mađarskoj nametnuti inozemne interese, istaknuo je Orban.

To treba biti jasno tijekom preustroja mađarske države, stoga je mađarski parlament formirao Povjerenstvo za redovito praćenje, bilježenje i obznanjivanje inozemnog utjecaja. Mađarsko gospodarstvo raste po stopi od 2,5%. Režije su drastično smanjene u posljednje dvije godine. One za vodu niže su 10%, a struje, plina i grijanja za oko četvrtinu.

Država djecu štiti svim sredstvima. Za svako novorođenče tri godine rodiljskog dopusta, prvih šest mjeseci 70% plaće, do dvije godine 50%, a treću godinu simboličnih 100 eura. Za blizance rodiljski dopust iznosi šest godina. Uvedeni su poticaji unutarnje potrošnje putem bonova za hranu Erzsebet i kartica Szep.

Mogu se trošiti samo u Mađarskoj, kod trgovina, ugostitelja i ostalih gospodarstvenika u vlasništvu Mađara, ili mađarske države. Dijele ih poslodavci i to gotovo svi, kao “dodatak na plaću”, iako je zapravo riječ o neoporezivom dijelu dohotka. Prosječno na taj način svaki zaposleni Mađar dobije oko 150 eura.

Nova strategija burze

Na parlamentarnim izborima 7. travnja 2014. Orban je premoćno pobijedio što jamči stabilno vladanje u tekućem četverogodišnjem mandatu.

Početkom ove godine Budimpeštanska burza (BSE) usvojila je novu strategiju kojom želi potaknuti uvrštavanje novih dionica u kotaciju i privući nove ulagače, pomažući pritom vladi da potakne gospodarski rast.

Do 2020. ta burza želi povećati broj velikih likvidnih dionica sa sadašnje tri do četiri dnevno na najmanje pet, i razvijati tržište kapitala u bliskoj suradnji s vladom, uz upotrebu sredstava iz fondova Europske unije.

Što na kraju reći nego…. da ovaj čovjek voli svoju zemlju.

 
(poslovni.hr)