Dubravko Marijanović: Školski spomenar, fotoalbum-slikovnica ili telefonski imenik?
Đurđa Vukelić-Rožić: NEPOKOŠENO NEBO, Antologija hrvatskoga haiku pjesništva 1996.-2007.
AN UNMOWN SKY , An Anthology of Croatian Haiku Poetry 1996-2007
Ivanić-Grad, 2011.
Format 21 x 29 cm, 390 stranica, tvrdi uvez, cijena 230 kuna.
Nakladnik: Udruga Tri rijeke, Haiku pjesnici Otoka Ivanića, Ivanić-Grad
Glavna i odgovorna urednica i prevoditeljica: Đurđa Vukelić-Rožić
Urednici: Boris Nazansky, Dubravko Korbus, Duško Matas, Stjepan Rožić, Vera Primorac, Vida Pust-Škrgulja, Željka Vučinić-Jambrešić
Dizajn naslovnice: Vanja Štebih
Na četvrtoj stranici je Ivančanov haiku iz kojega proizlazi naslov antologije, a na petoj citat Devidéova pjesmotvora o procvatu haiku poljupca života, preuzet iz njegove Antologije hrvatskoga haiku pjesništva, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1996. Veličina 10 x 14,5 cm.
Tu je Antologiju Boris Vrga u svojem prikazu, nazvanom Reprezentativni haiku florilegij, objavljenom u Maruliću br. 6, 1996., nazvao panoramom hrvatskoga haiku pjesništva, a ona doista sadržava najbolje haiku pjesme 80 pjesnika. U ovom Školskom spomenaru na samo 12 godina razredne nastave objavljene su pjesme dvostruko više autora-učenika (166 ukupno, od toga 94 pjesnika i 72 pjesnikinje). Dvaput je više autora u antologiji koja se odnosi na tri puta manje vremena. Četiri puta je veće površine, broj stranica je podjednak (400:390). Zanimljiv je naslov Nepokošeno nebo, odnosno An unmown sky. Antologija je dvojezična, na hrvatskom i engleskom jeziku u istim koricama – i doista uredno uzgojena, u nebo dignuta i nepokošena.
Svi autori pišu štokavski, a dvadesetak i na kajkavskom te desetak na čakavskom narječju. Haiku na narječjima nisu odvojeni od ostalih. Posebne su zanimljivosti, što se može vidjeti iz biografskih podataka, a ponegdje i iz izbora objavljenih haiku – cakavstina, esekerski izričaj, gerovski govor, goranska kajkavština, komiški govor, novljanska beseda, splitska čakavština, staromiholjački izričaj, sušačka čakavica, šokački izričaj. Dvoje autora objavljuju i na esperantu. Naravno, velik broj prevodi svoje uratke na engleski jezik. Poneki na njemački, francuski, japanski, talijanski i/ili još poneki jezik.
Glavna urednica i prevoditeljica Đurđa Vukelić-Rožić u kratkom i jasnom pogovoru NEPOKOŠENOM NEBU, Antologiji hrvatskoga haiku pjesništva 1996.-2007. kaže:
...te pojavom interneta, hrvatski je haiku jedan od najprisutnijih na svjetskoj haiku sceni. I po broju nagrada, i po suradnji s inozemnim časopisima, i napokon, sa svojih pet godišnjih susreta u Hrvatskoj te ne malim brojem tiskanih zbornika i zbirka haiku poezije. Od oko 400 haiku pjesnika, koliko ih – istraživanjem je utvrđeno – djeluje u Hrvatskoj, u ovu je antologiju uvršteno 166. Za većinu haiku naveden je prvi izvor objavljivanja...
Ne zaboravimo, haiku pjesništvo je u Hrvata postalo najnagrađivanija književnost, a prema riječima pokojnoga akademika Vladimira Devidéa, »…Hrvatska je haiku velesila«.
Tko su, što su, što rade naši ponajbolji hrvatski, to jest svjetski haiku majstori i majstorice? Vrlo je šarena paleta zvanja i zanimanja. Tu su, prema vlastitim iskazima: 10 diplomiranih što ekonomistica što ekonomista, 8-9 diplomiranih što pravnica što pravnika, 9 književnika, 2 knjižničara, 3 knjižničarke, 4 novinara, apsolventica kemije, bankarska djelatnica, bibliotekarka u miru, brodograditeljski stručnjak, diplomirana novinarka, doktor egzaktnoga prirodoslovlja, doktor filologije i filozofije, doktor filozofije, doktor filozofije i teologije, doktor filozofskih znanosti, dramski umjetnik, duhovni učitelj zena i tantre, dva doktora matematičkih znanosti, dva obavještajca, dva pedagoga, dva slikara i pjesnika, dva sudska vještaka, dva učitelja, dvije medicinske sestre, dvije obavještajke, dvije povjesničarke umjetnosti, dvije profesorice likovne kulture, dvije učiteljice, dvije umirovljene ekonomistice, dvije umirovljene učiteljice razredne nastave, energetičar, financijska direktorica, folklorist, fotograf i prevoditelj s engleskoga, geolog, glazbeni urednik na radiju, grafičar, inženjer kemije, inženjer kemijske tehnologije, inženjer šumarstva, inženjerka elektrotehnike, kemijski tehničar u mirovini, kipar, kipar i grafičar, knjigovođa, književnik i pjesnik, kralj češnjaka, kroatist i filozof, liječnica neuropsihijatrica, liječnik ginekolog, liječnik infektolog, liječnik obiteljske medicine, liječnik otorinolaringolog, liječnik pulmolog, likovni umjetnik, logoped, magistar organizacije i informatike, magistra društvenih znanosti, majstor stolar, medicinska tehničarka, medicinsko-laboratorijska inženjerka, nastavnica, nastavnica ruskoga i hrvatskog u mirovini, neurolog i psihijatar, novinar i fotograf, odgojiteljica u dječjem vrtiću, odvjetnik, ordinarijus, pedagoginja, petnaestak što profesora što profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, pisac, pjesnik i književni kritičar, pjesnik i slikar, profesionalni pisac, profesor engleskoga jezika, profesor filozofije, profesor hrvatskoga jezika i filozofije, profesor likovne kulture, profesor tjelesnog odgoja i francuskog jezika, profesor u srednjoj školi, profesorica fizike, profesorica francuskoga i ruskog, profesorica geografije, profesorica hrvatskoga i engleskog jezika, profesorica latinskoga, profesorica psihologije, prosvjetna djelatnica u mirovini, psihologinja, radio-novinar, slobodni prevoditelj, službenica u mirovini, službenik, službenik u financijskoj agenciji, strojarski inženjer, stručni prevoditelj za engleski, talijanski i francuski jezik u mirovini, studentica prava, sudac za prekršaje, sudska vještakinja, sveučilišni profesor, tapetar i dekorater, tehničarka-arhitektica u mirovini, tri profesorice engleskoga jezika, turistički radnik, učiteljica hrvatskoga jezika, ugostiteljica, umirovljena modna dizajnerica, umirovljena novinarka, umirovljena profesorica matematike, umirovljena službenica, umirovljena strojarska tehničarka, umirovljeni električar, umirovljeni novinar, umirovljenica, urednik na radiju, viši arhitektonski tehničar u mirovini, viši knjižničar i zubni tehničar.
Jedan je književnik, pjesnik, feljtonist, putopisac, kritičar, novinar, slikar i fotograf – sve to u jednoj osobi. Jedna je anglistica, prevoditeljica, pjesnikinja, urednica, umjetnička fotografkinja, svjetska putnica, izumiteljica, poduzetnica, zelena aktivistica i nezavisna politička djelatnica i ništa više – sve u jednoj osobi.
Gdje žive sve te doktorice i doktori, magistrice i magistri, profesorice i profesori, književnici, pjesnici, slikari, kipari, pravnici, ekonomisti, liječnici, umirovljenici i ostali? Gdje proučavaju sitnopjesni?
Zagreb je mjesto stanovanja 44 autora, Split 15, Samobor 9, Varaždin 9, Rijeka 7, Ivanić-Grad 6, Osijek 6, Čakovec 5, Novska 3, Zadar 3, Biograd, Đakovo, Ivanec, Oprtalj, Podstrana, Solin 2. Prebivalište jednog pjesnika ili pjesnikinje su: Banfa, Beč (Austrija), Brčko (Bosna i Hercegovina), Cestica, Čabar, Dubrovnik, Dugo Selo, Düsseldorf (Njemačka), Grohote, Grubišno Polje, Jurdani, Krapina, Kutina, Labin, Landau (Njemačka), Lastovo, Ludbreg, Maruševec, Metković, Novi Vinodolski, Opatija, Orebić, Oroslavje, Pag, Petrinja, Poličnik, Praputnjak, Pula, Satrić kod Sinja, Semeljci, Senj, Sesvete, Severin na Kupi, Sevnica (Slovenija), Varaždinske Toplice, Velika Gorica, Veprinac, Viganj, Vinkovci, Viškovo, Vrboska i Zaprešić.
Samo 106 sretnika i sretnica, izabranika i izabranica – otkrilo je svoj datum rođenja, pa vidimo da imamo prema horoskopskom znaku: 8 ovnova, od toga 4 žene; 11 bikova, od toga 3 žene; 9 blizanaca, od toga 4 žene; 7 rakova, od toga 3 žene; 10 lavova, od toga 2 žene; 13 djevica, od toga 3 žene; 6 vaga, od toga 2 žene; 6 škorpiona, od toga 1 žena; 6 strijelaca, od toga 4 žene; 11 jaraca, od toga 3 žene; 8 vodenjaka, od toga 4 žene; 11 riba, od toga 5 žena. I iz tog izbora se vidi kako ljudi svih horoskopskih znakova pišu haiku antologijske vrijednosti, i za Rvate, i za Japanere, Amere i sve ostale.
Od 166 autora preminulo je 13 muškaraca i 3 žene. Pokoj im duši. Najmlađa pjesnikinja Sanja Varga ima 22 godine, a najstariji, nažalost preminuli, Dragutin Tadijanović 102.
Od onih koji su nam u životopisu otkrili svoje godine rođenja, ukupno 151 autor – 127 su stariji od pedeset godina (78 pjesnika i 49 pjesnikinja) a samo 24 mlađa (10B i 14@). Tko želi neka usporedi s Devidéovom Antologijom. Napredniji mogu brojiti brojalice i u Otvoren put/Free Road, Antologija hrvatske haiku-poezije/Croatian Haiku anthology, HHD Samobor 1999 by Marijan Čekolj
and Marinko Španović i u Marijan Čekolj: Vrabac/Sparrow, Antologija hrvatske haiku poezije/Croatian Haiku anthology 1990-2005.
Oko 90 autora je, sudeći prema dobi, umirovljeno. Očekivali bismo vrlo mudru, staloženu, smirenu, zrelu, odležalu, filigransku antologiju. A što imamo? Fotoalbum-slikovnicu s telefonskim imenikom. Više je fotografija, crno-bijelih portreta pjesnika i pjesnikinja nego telefonskih brojeva i adresa. Ponetko je zabilježio i svoj e-mail. Zapravo je taj imenički dio najkorisniji, a možda i najvredniji u ovoj opsežnoj i podebeloj knjizi tvrdih korica i lijepe naslovnice. Doći ćemo i do sadržaja zbog kojega je antologija, na kraju, sastavljena, dakle do poezije, i to kakve – antologijske hrvatske haiku poezije – što znači izbora ponajboljih svjetskih haiku – jer znamo iz pogovora i drugih tekstova: Hrvatska je haiku velesila!
Najspominjanija imena su Dubravko Ivančan (167 puta), Marijan Čekolj (76), Višnja McMaster (60), Vladimir Devidé (47), Marinko Španović (36), Zlatko Juras (31), Marijan Bilosnić (20), Duško Matas (19), Jadran Zalokar (13) i Zvonko Petrović (11). Razlozi su prozaični, ali vezani uz povijest hrvatskoga haiku pjesništva.
Top lista 12 za kalendare, karte, zbornike i slične tiskovine glasi u otiscima:
1. Haiku No ............................................................................ 200
2. Zbornik samoborskih haiku susreta ................................. 154
3. Vrabac .............................................................................. 149
4. Calendar/Rokovnik ......................................................... 120
5. Haiku-zbornik Ludbreg ................................................... 102
6. Kloštranski haiku zbornik ................................................ 70
7. Haiku karte gospođe McMaster ....................................... 65
8. Ito-En, International Haiku Contest, Tokyo, Japan ........ 64
9. Letni časi ........................................................................... 37
10. Mainichi haiku Contest .................................................... 37
11. Blithe Spirit ...................................................................... 35
12. Otvoren put, Antologija hrvatske haiku poezije,
Hrvatsko haiku društvo, Samobor, 1999. ........................ 34
Abecedni popis flore zastupljene u izabranim haiku. Broj iza imena biljke označava koliko se puta pojavljuje u antologiji, bez broja znači jedanput. TOP 125 biljaka:
Akacija 3, azaleja, badem 3, banana, bazga 2, bažul, bažulek, behar, bokvica, bonsai, bor 26, božur 4, breskva 3, breza 10, bršljan 2, bukva, bundeva i tikva ukupno 4, cedar, ciklama, cvijeće 35, čaj 6, čempres 6, češnjak 2 , čičak 3, čuvarkuća 2, dinja 2, djetelina, drijemovac, dunja 5, đurđica, glicinija, gljiva, grah, grašak, hrast 8, imela 2, iris, iva, ivančica 6, jablan 13, jabuka 8, jaglac 8, jagoda 2, jasen 2, jasmin 3, javor 3, jela 5, jorgovan 5, kaktus 2, kamelija, kamilica, kesten 15, konoplja, kopriva 2, krasuljak, krizantema 4, krumpir, kruška 4, kukuruz 13, kupina 2, kupus i zelje 7, lan, lavanda 3, lipa 10, lopoč 5, luk, ljiljan 2, ljubičica 6, maćuhica 5, magnolija, mahovina 3, mak 8, malina 2, marelica, maslačak 8, maslina 6, mendula, mimoza 2, mirta, mogranj, murva, naranča 3, narcis , narcisa 2, oleander, orah 2, palma, perunika 3, platana, pšenica 4, puzavac, rajčica 2, različak, riža, rogač 3, ruža 27, salata 4, sikavac, slak 8, smilje, smokva 6, smrča, smreka 4, stolisnik, suncokret 7, sunovrat, šafran, šaš 3, šipak 4, šljiva 8, topola, tratinčica 12, trava 44, trešnja 38, trska, tulipan 3, vinova loza i grožđe ukupno 10, visibaba 4, višnja 6, vrba 20, vrganj, vrijes 2, zumbul i žito 18.
Uredno su popisane prevoditeljice i prevoditelji. Ima ih 52, ako se nisam zabunio. Molim, ako tko prebroji tu ili druge brojčane stavke, neka mi javi moguće netočnosti. Nažalost ili na sreću, nije navedeno tko je što preveo, iako se zasigurno (trebalo ne trebalo) iznimno trudilo otkriti i navesti gdje je pojedini haiku prvi put objavljen. Poneki navodi su netočni.
U bibliografiju su uvršteni:
1. časopisi i njihova posebna izdanja (ukupno 25, od toga 17 inozemnih i 8 tuzemnih)
2. godišnja izdanja, zbornici (20)
3. individualne zbirke haiku poezije (100)
4. tridesetak antologija: 8 na hrvatskom jeziku, 9 na engleskom, po 2 na rumunjskom, na
srpskom i na talijanskom, a po 1 na francuskom, poljskom i slovenskom
5. četiri zajedničke zbirke haiku (a zašto izdvojeno?)
6. devet web stranica s interneta.
U bibliografiju nisu uvršteni, a spominju se u životopisima autora ove antologije i drugdje sljedeći vrlo šaroliki i raznoliki časopisi, novine i zbornici:
AKO (?), Albatros (Rumunjska), Asahi Shimbun (Japan), Banjalučki žubori (Bosna i Hercegovina), Cetinska vrila, Čvor, Dialog der Kulturen (Njemačka), Domača rič, Dor de dor (Rumunjska), Feasta (Irska), Forum, Frogpond (SAD), Glasnik, Haiku Harvest (SAD), Haiku headlines (USA), Hobo (Australija), Hrvatska obzorja, Hrvatski vjesnik, Hrvatskozagorski književni zbornik, Jezik naših materih, Jutro poezije, Književna reč (Srbija), Male novine (Srbija), Modern haiku (SAD), Modra lasta, Mogućnosti, Monato (esperanto), More, Naša riječ, Nova Istra, Pannonai (Poljska), Panonska lirika (Austrija), Paper Wasp (Australija), Paun (Jugoslavija), Polylog (Austrija), Primorsko-goranski dnevnik, Radost, Republika, Revija Đakovačkih vezova, Revirska lastavica, Rival, SC književni klub, Smib, Studentski list, Susret riječi, Školske novine, Tempo (?), Topos (Poljska), Usponi, Vidik, Vikend i Zbornik samoborskih haiku-susreta. Ukupno 52.
Osobito su zanimljive i pomalo čudnovate ove »antologije«:
1. Hvatanje sjenke vjetra / Catturare l’ombra del vento / Grassping the Shadow of Wind, Trilingual Anthology of Haiku Poetry from Primorsko-goranska County, dr. Mile Stamenković, Rijeka, 1998.
2. 100 hrvatskih haiku, antologija za igru Haiku karte/100 Croatian Haiku, An Anthology for the Haiku Cards Game, DHHP, Višnja McMaster Zagreb, 2000.
3. Haiku u Dalmaciji, izbor-eseji, Zbornik Haiku susreta Milna-Podstrana-Zvjezdano selo Mosor,
Matica Hrvatska-povjereništvo Podstrana, Biblioteka ‘Perun’, 2001. Priređivač Zlatko I. Juras,
uredila Danica Bartulović.
Polemiku o elitizmu i demokratizaciji haiku poezije vodili su preko časopisa Vrabac 15-18, 96./97. i Haiku br. 9 i br. 10, 1998. gospoda Marinko Španović i Franko Bušić. Treba li biti zen majstor ili barem učenik, ili haiku može pisati svatko? Naravno, ništa novo – znamo iz života i povijesti da ga piše tko god želi – što je sasvim ispravno i prirodno. Svatko tko hoće može pisati pjesme, pa i haiku, to je slobodna odluka svakog pojedinca, no nije potrebno u antologiju uvršćivati bilo što pod svaku cijenu. Vrijedi li tu poslovica: I ćorava koka pronađe zrno? Ili: Vidjela žaba da konje potkivaju, pa i ona digla nogu. Odgovor zna svatko za sebe. Ipak: Zrno je zrno, potkova je potkova. Ali: Treba znati što je zrno i treba biti potkovan.
Nisu li udruge i društva pjesnika, slikara, glazbenika, šahista, redovnika – zapravo udruge za psihološku pomoć i potporu? Primjerice, HHD Samobor 1999 by Marijan Čekolj ili DHHP, Zagreb, 2000 by Višnja McMaster. Ako nisu, treba ih ukinuti, a ne svakom članu, uključujući doživotne predsjednike, objaviti suvisle ili nesuvisle doživljaje prirode, osobito cvijeća.
Upravo sam se izložio velikoj opasnosti da mi netko javi kako je meni potrebna psihološka pomoć ili, još bolje, psihijatrijsko liječenje u zatvorenoj ustanovi. Sličan postupak primijenjen je u nekoliko navrata prema raznim ljudima – nisu išli niz dlaku tumačeći i prikazujući umjetnička djela vještaka i stručnjaka za psihijatrijski pritvor. No, dobro, nisam paranoičan, sve je ostalo na riječima, ali i to je teško prihvatiti. Čuvaj se struke i stručnjaka, osobito vještaka i, svakako, cvjećara i cvjećarka. Osobito su opasni učitelji jer sve znaju i ništa ih se ne može naučiti.
Primjećujem u izabranim haiku vrlo čestu uporabu perfekta umjesto preporučivanog prezenta – riječ je o više od 300 haiku!?
Sudeći prema mnogobrojnim haiku bez odredbe godišnjega doba, sasvim neujednačenom slogovnom metru, prebrojnim primjerima personifikacije, antropomorfizma, metafore, refleksije, apstrakcije, pa ponekad i temama obično neprihvatljivim za haiku – uredništvo se odlučilo i za modernistički obilježen smjer. Kako se u pogovoru nije odredio »pravi« put u haiku, ove primjedbe vrijede samo za tradicionalan pristup. Ipak je to blago skretanje prema modernim zapadnim smjerovima jer je grubo procijenjeno barem 1800 od izabranih 2328 haiku, u osnovi unutar tradicionalističkih okvira, iako je opet velika razlika između japanskih i zapadnih tradicionalističkih okvira.
Senryu se javlja pokatkad, ničim nije izdvojen, prepoznaš ga kad se počneš smijati ili se zamisliš. Odlično! Da su izdvojeni, bilo bi ih previše na jednome mjestu, a manje bismo se smijali i zamišljali.
Pedesetak haiku pripada skupini haiku iz rata i također su rasuti unutar knjige.
Interpunkcija! Velika slova, mala slova, točke, dvotočke, trotočke, crtice, rastavnice, zarezi, upitnici, uskličnici – rabljeni su raznoliko, suvislo i nesuvislo, potrebno i nepotrebno – ovisno o načinu pisanja pojedinog autora. Tako i valja! Autori moraju sami doći do svojega pristupa koji tim malim putokazima treba najjednostavnije usmjeriti zbilju da se zbiva, a ne uz pomoć GPS -a odvesti čitatelja preko graba u ponor nerazumijevanja, ili ga zaobilaznicom zamalo dovesti do cilja. Primjerice:
Bura. O kako 5
O kako bura 5
je raščešljala guste 7 perfekt raščešljava guste 6 prezent
krošnje naranče. 5 krošnje naranče. 5
Čestitam gospođi Nedjeljki Lupis na ovom i svim u ovu antologiju izabranim haiku. Tim se primjerom služim samo kako bih ukazao na važnost i vrijednost svakoga znaka i detalja u sitnopjesni, minijaturi, haiku. Tražim sitne zamjerke velikim djelima.
Previše je primjera sličnih potankosti, pa i nekom možda nevažnih ili nevidljivih propusta – a imamo toliko društava, časopisa, zbornika i antologija. Možda su svi prerasli osnovna pravila (primjerice savjete Jamesa W. Hacketta za pisanje haiku koji se u nas nalaze u svim izdanjima Devidéove Japanske haiku poezije te u Haiku br. 5, 1997., str. 11), pa sada namjerno preskaču potok, a imaju most.
Što je to antologija sitnopjesni? Sitnopjesan – tako znameniti haiku teoretičar i praktičar, Tomislav Maretić tepa haiku. Nakon tridesetak godina bavljenja sitnopjesnima, objavio je svoju prvu zbirku, više od 500 haiku – među njima podosta dobrih, izvrsnih, odličnih – čak i antologijskih. Koliko dugo i na koji način se vi, gospođo, vi, gospodine, bavite ovim pjesništvom? Vi, gospodična, a vi, mladiću? Odlično! A već ste u bjelosvjetskom vrhu ove vjerojatno najzahtjevnije, iako naizgled najjednostavnije forme poezije. I sve to zahvaljujući nekim kalendarima, i zbornicima, i časopisima u koje šaljete gotovo sve što zapišete. Super! Supika!
Bashô je napisao tek oko dvije tisuće haiku. R. H. Blyth na jednom mjestu kaže da ih je od toga »stotinjak zaista dobrih« – što je sigurno preoštar sud – piše Vladimir Devidé u svojoj Japanskoj haiku poeziji.
Nekako mi se čini kako bi svatko za sebe trebao razmisliti i odlučiti: Želim li sudjelovati u navedenoj zabavi, tomboli, sportu, lakrdiji i/ili pisati, kad to već činim – dobru, vrijednu, majstorsku poeziju u haiku formi? Ne čini mi se da se pojavljuju novi majstori s velemajstorskim haiku pjesmama poput Roberta Bebeka, Smiljke Bilankov, Nediljka Bobana, Jadranke Brnčić, Ljubomira Dragovića, Dubravka Ivančana, Zlatka Jurasa, Ivana Kovačevića, Jasenke Kovačević, Rujane Matuke, Darka Plažanina, Marinka Španovića, Nade Zidar Bogadi, Dragana Vučetića.
Antologija je ponajprije kakvoća, a ne količina, ni autora ni pjesama. Ona je izbor, a ne prikaz. Urednici, izbornici, antologičari nisu politički komesari, oni biraju ono što vrijedi, a ne trude se ispuniti normu, omasoviti pokret, ukloniti neposlušne i nepodobne. U nas se haiku stvara i uzgaja kao hibridno cvijeće za cvjećarnice, koje traje jedan dan i noć, a ni ne miriše. Trebaju mu posebni uvjeti, toplina, vlaga, voda, vitamini i minerali. A onda ga se izloži, kao ono cvijeće na Cvjetnom trgu, u nekoliko kioska, i proda ga se onima koji vole uzgojene orhideje, a ne poznaju livadno, močvarno, šumsko, divlje, samoniklo bilje, ni korove, ni kukolje koji se sami suše i mirišu godinama. Nije to ni problem vezan uz haiku, nego uopće uz poeziju i antologije. Ipak, želimo li sa sitnopjesnima stupiti pred suce stručne i naobražene, profesionalce i znalce – mogli bismo im pokazati dobru i vjerodostojnu tvar – korov kojega ima, a miri i traje. Ako u Antologiji hrvatskoga haiku pjesništva 1996.-2007. moram uporno tražiti antologijske pjesme od tri stiha koji nisu stihovi, s otprilike po pet-sedam-pet slogova koji nisu slogovi, koje su zadimljene dimom iz zen samostana i koje su patinirane stvarnošću i životom, a jedva ih pronalazim – zaključujem: Uzalud vam trud, svirači!
Bez obzira na sve moje bezobrazluke napisane u ovom tekstu, vjerujem kako će se pojaviti deseci kandidata, majstora i velemajstora sitnopjesni – jer dugogodišnje djelovanje svih izabranih i spominjanih u ovoj knjizi ostavilo je rasuto divlje sjeme samoniklih korova i kukolja, a i perunike rastu same. TOP lista majstorskih kandidata u sljedećem nastavku.
Poslije kiša
polja izlaze iz magle –
magla iz polja.
Milan Žegarac Peharnik
Mokar gavran
na putokazu za Nigdje.
Još jedna jesen. Nediljko Boban
Kratak dogovor:
skitnica i strašilo
trampe šešire. Ivan Kovačević
A tko ti je kriv
češljugaru kad pjevaš
i u krletki? Tomislav Maretić
--------------
--- On Sun, 3/25/12, Dubravko Marijanovic wrote:
From: Dubravko Marijanovic
Subject: osvrt na nepokošeno nebo
Date: Sunday, March 25, 2012, 9:39 AM
-------------------------------------
Poštovana, poštovani -
evo jedno viđenje Antologije u kojoj ste objavili vaše haiku i adresu
elektronske pošte. Tekst je objavljen u Maruliću br. 1/2012.
Pozdrav, Dubravko Marijanović
----------------
--- On Sun, 3/25/12, Djurdja Vukelic-Rozic wrote:
From: Djurdja Vukelic-Rozic
Subject: Fw: osvrt na nepokošeno nebo
Date: Sunday, March 25, 2012, 12:13 PM
-------------
Poštovani g. dr. Marijanoviću,
zahvaljujem na proslijeđenom osvrtu, te informaciju o tome gdje je i kada objavljen.
S poštovanjem,
Đurđa Vukelić-Rožić
------------------
lp, boro
http://budan.blog.hr/
Đurđa Vukelić-Rožić: NEPOKOŠENO NEBO, Antologija hrvatskoga haiku pjesništva 1996.-2007.
AN UNMOWN SKY , An Anthology of Croatian Haiku Poetry 1996-2007
Ivanić-Grad, 2011.
Format 21 x 29 cm, 390 stranica, tvrdi uvez, cijena 230 kuna.
Nakladnik: Udruga Tri rijeke, Haiku pjesnici Otoka Ivanića, Ivanić-Grad
Glavna i odgovorna urednica i prevoditeljica: Đurđa Vukelić-Rožić
Urednici: Boris Nazansky, Dubravko Korbus, Duško Matas, Stjepan Rožić, Vera Primorac, Vida Pust-Škrgulja, Željka Vučinić-Jambrešić
Dizajn naslovnice: Vanja Štebih
Na četvrtoj stranici je Ivančanov haiku iz kojega proizlazi naslov antologije, a na petoj citat Devidéova pjesmotvora o procvatu haiku poljupca života, preuzet iz njegove Antologije hrvatskoga haiku pjesništva, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1996. Veličina 10 x 14,5 cm.
Tu je Antologiju Boris Vrga u svojem prikazu, nazvanom Reprezentativni haiku florilegij, objavljenom u Maruliću br. 6, 1996., nazvao panoramom hrvatskoga haiku pjesništva, a ona doista sadržava najbolje haiku pjesme 80 pjesnika. U ovom Školskom spomenaru na samo 12 godina razredne nastave objavljene su pjesme dvostruko više autora-učenika (166 ukupno, od toga 94 pjesnika i 72 pjesnikinje). Dvaput je više autora u antologiji koja se odnosi na tri puta manje vremena. Četiri puta je veće površine, broj stranica je podjednak (400:390). Zanimljiv je naslov Nepokošeno nebo, odnosno An unmown sky. Antologija je dvojezična, na hrvatskom i engleskom jeziku u istim koricama – i doista uredno uzgojena, u nebo dignuta i nepokošena.
Svi autori pišu štokavski, a dvadesetak i na kajkavskom te desetak na čakavskom narječju. Haiku na narječjima nisu odvojeni od ostalih. Posebne su zanimljivosti, što se može vidjeti iz biografskih podataka, a ponegdje i iz izbora objavljenih haiku – cakavstina, esekerski izričaj, gerovski govor, goranska kajkavština, komiški govor, novljanska beseda, splitska čakavština, staromiholjački izričaj, sušačka čakavica, šokački izričaj. Dvoje autora objavljuju i na esperantu. Naravno, velik broj prevodi svoje uratke na engleski jezik. Poneki na njemački, francuski, japanski, talijanski i/ili još poneki jezik.
Glavna urednica i prevoditeljica Đurđa Vukelić-Rožić u kratkom i jasnom pogovoru NEPOKOŠENOM NEBU, Antologiji hrvatskoga haiku pjesništva 1996.-2007. kaže:
...te pojavom interneta, hrvatski je haiku jedan od najprisutnijih na svjetskoj haiku sceni. I po broju nagrada, i po suradnji s inozemnim časopisima, i napokon, sa svojih pet godišnjih susreta u Hrvatskoj te ne malim brojem tiskanih zbornika i zbirka haiku poezije. Od oko 400 haiku pjesnika, koliko ih – istraživanjem je utvrđeno – djeluje u Hrvatskoj, u ovu je antologiju uvršteno 166. Za većinu haiku naveden je prvi izvor objavljivanja...
Ne zaboravimo, haiku pjesništvo je u Hrvata postalo najnagrađivanija književnost, a prema riječima pokojnoga akademika Vladimira Devidéa, »…Hrvatska je haiku velesila«.
Tko su, što su, što rade naši ponajbolji hrvatski, to jest svjetski haiku majstori i majstorice? Vrlo je šarena paleta zvanja i zanimanja. Tu su, prema vlastitim iskazima: 10 diplomiranih što ekonomistica što ekonomista, 8-9 diplomiranih što pravnica što pravnika, 9 književnika, 2 knjižničara, 3 knjižničarke, 4 novinara, apsolventica kemije, bankarska djelatnica, bibliotekarka u miru, brodograditeljski stručnjak, diplomirana novinarka, doktor egzaktnoga prirodoslovlja, doktor filologije i filozofije, doktor filozofije, doktor filozofije i teologije, doktor filozofskih znanosti, dramski umjetnik, duhovni učitelj zena i tantre, dva doktora matematičkih znanosti, dva obavještajca, dva pedagoga, dva slikara i pjesnika, dva sudska vještaka, dva učitelja, dvije medicinske sestre, dvije obavještajke, dvije povjesničarke umjetnosti, dvije profesorice likovne kulture, dvije učiteljice, dvije umirovljene ekonomistice, dvije umirovljene učiteljice razredne nastave, energetičar, financijska direktorica, folklorist, fotograf i prevoditelj s engleskoga, geolog, glazbeni urednik na radiju, grafičar, inženjer kemije, inženjer kemijske tehnologije, inženjer šumarstva, inženjerka elektrotehnike, kemijski tehničar u mirovini, kipar, kipar i grafičar, knjigovođa, književnik i pjesnik, kralj češnjaka, kroatist i filozof, liječnica neuropsihijatrica, liječnik ginekolog, liječnik infektolog, liječnik obiteljske medicine, liječnik otorinolaringolog, liječnik pulmolog, likovni umjetnik, logoped, magistar organizacije i informatike, magistra društvenih znanosti, majstor stolar, medicinska tehničarka, medicinsko-laboratorijska inženjerka, nastavnica, nastavnica ruskoga i hrvatskog u mirovini, neurolog i psihijatar, novinar i fotograf, odgojiteljica u dječjem vrtiću, odvjetnik, ordinarijus, pedagoginja, petnaestak što profesora što profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, pisac, pjesnik i književni kritičar, pjesnik i slikar, profesionalni pisac, profesor engleskoga jezika, profesor filozofije, profesor hrvatskoga jezika i filozofije, profesor likovne kulture, profesor tjelesnog odgoja i francuskog jezika, profesor u srednjoj školi, profesorica fizike, profesorica francuskoga i ruskog, profesorica geografije, profesorica hrvatskoga i engleskog jezika, profesorica latinskoga, profesorica psihologije, prosvjetna djelatnica u mirovini, psihologinja, radio-novinar, slobodni prevoditelj, službenica u mirovini, službenik, službenik u financijskoj agenciji, strojarski inženjer, stručni prevoditelj za engleski, talijanski i francuski jezik u mirovini, studentica prava, sudac za prekršaje, sudska vještakinja, sveučilišni profesor, tapetar i dekorater, tehničarka-arhitektica u mirovini, tri profesorice engleskoga jezika, turistički radnik, učiteljica hrvatskoga jezika, ugostiteljica, umirovljena modna dizajnerica, umirovljena novinarka, umirovljena profesorica matematike, umirovljena službenica, umirovljena strojarska tehničarka, umirovljeni električar, umirovljeni novinar, umirovljenica, urednik na radiju, viši arhitektonski tehničar u mirovini, viši knjižničar i zubni tehničar.
Jedan je književnik, pjesnik, feljtonist, putopisac, kritičar, novinar, slikar i fotograf – sve to u jednoj osobi. Jedna je anglistica, prevoditeljica, pjesnikinja, urednica, umjetnička fotografkinja, svjetska putnica, izumiteljica, poduzetnica, zelena aktivistica i nezavisna politička djelatnica i ništa više – sve u jednoj osobi.
Gdje žive sve te doktorice i doktori, magistrice i magistri, profesorice i profesori, književnici, pjesnici, slikari, kipari, pravnici, ekonomisti, liječnici, umirovljenici i ostali? Gdje proučavaju sitnopjesni?
Zagreb je mjesto stanovanja 44 autora, Split 15, Samobor 9, Varaždin 9, Rijeka 7, Ivanić-Grad 6, Osijek 6, Čakovec 5, Novska 3, Zadar 3, Biograd, Đakovo, Ivanec, Oprtalj, Podstrana, Solin 2. Prebivalište jednog pjesnika ili pjesnikinje su: Banfa, Beč (Austrija), Brčko (Bosna i Hercegovina), Cestica, Čabar, Dubrovnik, Dugo Selo, Düsseldorf (Njemačka), Grohote, Grubišno Polje, Jurdani, Krapina, Kutina, Labin, Landau (Njemačka), Lastovo, Ludbreg, Maruševec, Metković, Novi Vinodolski, Opatija, Orebić, Oroslavje, Pag, Petrinja, Poličnik, Praputnjak, Pula, Satrić kod Sinja, Semeljci, Senj, Sesvete, Severin na Kupi, Sevnica (Slovenija), Varaždinske Toplice, Velika Gorica, Veprinac, Viganj, Vinkovci, Viškovo, Vrboska i Zaprešić.
Samo 106 sretnika i sretnica, izabranika i izabranica – otkrilo je svoj datum rođenja, pa vidimo da imamo prema horoskopskom znaku: 8 ovnova, od toga 4 žene; 11 bikova, od toga 3 žene; 9 blizanaca, od toga 4 žene; 7 rakova, od toga 3 žene; 10 lavova, od toga 2 žene; 13 djevica, od toga 3 žene; 6 vaga, od toga 2 žene; 6 škorpiona, od toga 1 žena; 6 strijelaca, od toga 4 žene; 11 jaraca, od toga 3 žene; 8 vodenjaka, od toga 4 žene; 11 riba, od toga 5 žena. I iz tog izbora se vidi kako ljudi svih horoskopskih znakova pišu haiku antologijske vrijednosti, i za Rvate, i za Japanere, Amere i sve ostale.
Od 166 autora preminulo je 13 muškaraca i 3 žene. Pokoj im duši. Najmlađa pjesnikinja Sanja Varga ima 22 godine, a najstariji, nažalost preminuli, Dragutin Tadijanović 102.
Od onih koji su nam u životopisu otkrili svoje godine rođenja, ukupno 151 autor – 127 su stariji od pedeset godina (78 pjesnika i 49 pjesnikinja) a samo 24 mlađa (10B i 14@). Tko želi neka usporedi s Devidéovom Antologijom. Napredniji mogu brojiti brojalice i u Otvoren put/Free Road, Antologija hrvatske haiku-poezije/Croatian Haiku anthology, HHD Samobor 1999 by Marijan Čekolj
and Marinko Španović i u Marijan Čekolj: Vrabac/Sparrow, Antologija hrvatske haiku poezije/Croatian Haiku anthology 1990-2005.
Oko 90 autora je, sudeći prema dobi, umirovljeno. Očekivali bismo vrlo mudru, staloženu, smirenu, zrelu, odležalu, filigransku antologiju. A što imamo? Fotoalbum-slikovnicu s telefonskim imenikom. Više je fotografija, crno-bijelih portreta pjesnika i pjesnikinja nego telefonskih brojeva i adresa. Ponetko je zabilježio i svoj e-mail. Zapravo je taj imenički dio najkorisniji, a možda i najvredniji u ovoj opsežnoj i podebeloj knjizi tvrdih korica i lijepe naslovnice. Doći ćemo i do sadržaja zbog kojega je antologija, na kraju, sastavljena, dakle do poezije, i to kakve – antologijske hrvatske haiku poezije – što znači izbora ponajboljih svjetskih haiku – jer znamo iz pogovora i drugih tekstova: Hrvatska je haiku velesila!
Najspominjanija imena su Dubravko Ivančan (167 puta), Marijan Čekolj (76), Višnja McMaster (60), Vladimir Devidé (47), Marinko Španović (36), Zlatko Juras (31), Marijan Bilosnić (20), Duško Matas (19), Jadran Zalokar (13) i Zvonko Petrović (11). Razlozi su prozaični, ali vezani uz povijest hrvatskoga haiku pjesništva.
Top lista 12 za kalendare, karte, zbornike i slične tiskovine glasi u otiscima:
1. Haiku No ............................................................................ 200
2. Zbornik samoborskih haiku susreta ................................. 154
3. Vrabac .............................................................................. 149
4. Calendar/Rokovnik ......................................................... 120
5. Haiku-zbornik Ludbreg ................................................... 102
6. Kloštranski haiku zbornik ................................................ 70
7. Haiku karte gospođe McMaster ....................................... 65
8. Ito-En, International Haiku Contest, Tokyo, Japan ........ 64
9. Letni časi ........................................................................... 37
10. Mainichi haiku Contest .................................................... 37
11. Blithe Spirit ...................................................................... 35
12. Otvoren put, Antologija hrvatske haiku poezije,
Hrvatsko haiku društvo, Samobor, 1999. ........................ 34
Abecedni popis flore zastupljene u izabranim haiku. Broj iza imena biljke označava koliko se puta pojavljuje u antologiji, bez broja znači jedanput. TOP 125 biljaka:
Akacija 3, azaleja, badem 3, banana, bazga 2, bažul, bažulek, behar, bokvica, bonsai, bor 26, božur 4, breskva 3, breza 10, bršljan 2, bukva, bundeva i tikva ukupno 4, cedar, ciklama, cvijeće 35, čaj 6, čempres 6, češnjak 2 , čičak 3, čuvarkuća 2, dinja 2, djetelina, drijemovac, dunja 5, đurđica, glicinija, gljiva, grah, grašak, hrast 8, imela 2, iris, iva, ivančica 6, jablan 13, jabuka 8, jaglac 8, jagoda 2, jasen 2, jasmin 3, javor 3, jela 5, jorgovan 5, kaktus 2, kamelija, kamilica, kesten 15, konoplja, kopriva 2, krasuljak, krizantema 4, krumpir, kruška 4, kukuruz 13, kupina 2, kupus i zelje 7, lan, lavanda 3, lipa 10, lopoč 5, luk, ljiljan 2, ljubičica 6, maćuhica 5, magnolija, mahovina 3, mak 8, malina 2, marelica, maslačak 8, maslina 6, mendula, mimoza 2, mirta, mogranj, murva, naranča 3, narcis , narcisa 2, oleander, orah 2, palma, perunika 3, platana, pšenica 4, puzavac, rajčica 2, različak, riža, rogač 3, ruža 27, salata 4, sikavac, slak 8, smilje, smokva 6, smrča, smreka 4, stolisnik, suncokret 7, sunovrat, šafran, šaš 3, šipak 4, šljiva 8, topola, tratinčica 12, trava 44, trešnja 38, trska, tulipan 3, vinova loza i grožđe ukupno 10, visibaba 4, višnja 6, vrba 20, vrganj, vrijes 2, zumbul i žito 18.
Uredno su popisane prevoditeljice i prevoditelji. Ima ih 52, ako se nisam zabunio. Molim, ako tko prebroji tu ili druge brojčane stavke, neka mi javi moguće netočnosti. Nažalost ili na sreću, nije navedeno tko je što preveo, iako se zasigurno (trebalo ne trebalo) iznimno trudilo otkriti i navesti gdje je pojedini haiku prvi put objavljen. Poneki navodi su netočni.
U bibliografiju su uvršteni:
1. časopisi i njihova posebna izdanja (ukupno 25, od toga 17 inozemnih i 8 tuzemnih)
2. godišnja izdanja, zbornici (20)
3. individualne zbirke haiku poezije (100)
4. tridesetak antologija: 8 na hrvatskom jeziku, 9 na engleskom, po 2 na rumunjskom, na
srpskom i na talijanskom, a po 1 na francuskom, poljskom i slovenskom
5. četiri zajedničke zbirke haiku (a zašto izdvojeno?)
6. devet web stranica s interneta.
U bibliografiju nisu uvršteni, a spominju se u životopisima autora ove antologije i drugdje sljedeći vrlo šaroliki i raznoliki časopisi, novine i zbornici:
AKO (?), Albatros (Rumunjska), Asahi Shimbun (Japan), Banjalučki žubori (Bosna i Hercegovina), Cetinska vrila, Čvor, Dialog der Kulturen (Njemačka), Domača rič, Dor de dor (Rumunjska), Feasta (Irska), Forum, Frogpond (SAD), Glasnik, Haiku Harvest (SAD), Haiku headlines (USA), Hobo (Australija), Hrvatska obzorja, Hrvatski vjesnik, Hrvatskozagorski književni zbornik, Jezik naših materih, Jutro poezije, Književna reč (Srbija), Male novine (Srbija), Modern haiku (SAD), Modra lasta, Mogućnosti, Monato (esperanto), More, Naša riječ, Nova Istra, Pannonai (Poljska), Panonska lirika (Austrija), Paper Wasp (Australija), Paun (Jugoslavija), Polylog (Austrija), Primorsko-goranski dnevnik, Radost, Republika, Revija Đakovačkih vezova, Revirska lastavica, Rival, SC književni klub, Smib, Studentski list, Susret riječi, Školske novine, Tempo (?), Topos (Poljska), Usponi, Vidik, Vikend i Zbornik samoborskih haiku-susreta. Ukupno 52.
Osobito su zanimljive i pomalo čudnovate ove »antologije«:
1. Hvatanje sjenke vjetra / Catturare l’ombra del vento / Grassping the Shadow of Wind, Trilingual Anthology of Haiku Poetry from Primorsko-goranska County, dr. Mile Stamenković, Rijeka, 1998.
2. 100 hrvatskih haiku, antologija za igru Haiku karte/100 Croatian Haiku, An Anthology for the Haiku Cards Game, DHHP, Višnja McMaster Zagreb, 2000.
3. Haiku u Dalmaciji, izbor-eseji, Zbornik Haiku susreta Milna-Podstrana-Zvjezdano selo Mosor,
Matica Hrvatska-povjereništvo Podstrana, Biblioteka ‘Perun’, 2001. Priređivač Zlatko I. Juras,
uredila Danica Bartulović.
Polemiku o elitizmu i demokratizaciji haiku poezije vodili su preko časopisa Vrabac 15-18, 96./97. i Haiku br. 9 i br. 10, 1998. gospoda Marinko Španović i Franko Bušić. Treba li biti zen majstor ili barem učenik, ili haiku može pisati svatko? Naravno, ništa novo – znamo iz života i povijesti da ga piše tko god želi – što je sasvim ispravno i prirodno. Svatko tko hoće može pisati pjesme, pa i haiku, to je slobodna odluka svakog pojedinca, no nije potrebno u antologiju uvršćivati bilo što pod svaku cijenu. Vrijedi li tu poslovica: I ćorava koka pronađe zrno? Ili: Vidjela žaba da konje potkivaju, pa i ona digla nogu. Odgovor zna svatko za sebe. Ipak: Zrno je zrno, potkova je potkova. Ali: Treba znati što je zrno i treba biti potkovan.
Nisu li udruge i društva pjesnika, slikara, glazbenika, šahista, redovnika – zapravo udruge za psihološku pomoć i potporu? Primjerice, HHD Samobor 1999 by Marijan Čekolj ili DHHP, Zagreb, 2000 by Višnja McMaster. Ako nisu, treba ih ukinuti, a ne svakom članu, uključujući doživotne predsjednike, objaviti suvisle ili nesuvisle doživljaje prirode, osobito cvijeća.
Upravo sam se izložio velikoj opasnosti da mi netko javi kako je meni potrebna psihološka pomoć ili, još bolje, psihijatrijsko liječenje u zatvorenoj ustanovi. Sličan postupak primijenjen je u nekoliko navrata prema raznim ljudima – nisu išli niz dlaku tumačeći i prikazujući umjetnička djela vještaka i stručnjaka za psihijatrijski pritvor. No, dobro, nisam paranoičan, sve je ostalo na riječima, ali i to je teško prihvatiti. Čuvaj se struke i stručnjaka, osobito vještaka i, svakako, cvjećara i cvjećarka. Osobito su opasni učitelji jer sve znaju i ništa ih se ne može naučiti.
Primjećujem u izabranim haiku vrlo čestu uporabu perfekta umjesto preporučivanog prezenta – riječ je o više od 300 haiku!?
Sudeći prema mnogobrojnim haiku bez odredbe godišnjega doba, sasvim neujednačenom slogovnom metru, prebrojnim primjerima personifikacije, antropomorfizma, metafore, refleksije, apstrakcije, pa ponekad i temama obično neprihvatljivim za haiku – uredništvo se odlučilo i za modernistički obilježen smjer. Kako se u pogovoru nije odredio »pravi« put u haiku, ove primjedbe vrijede samo za tradicionalan pristup. Ipak je to blago skretanje prema modernim zapadnim smjerovima jer je grubo procijenjeno barem 1800 od izabranih 2328 haiku, u osnovi unutar tradicionalističkih okvira, iako je opet velika razlika između japanskih i zapadnih tradicionalističkih okvira.
Senryu se javlja pokatkad, ničim nije izdvojen, prepoznaš ga kad se počneš smijati ili se zamisliš. Odlično! Da su izdvojeni, bilo bi ih previše na jednome mjestu, a manje bismo se smijali i zamišljali.
Pedesetak haiku pripada skupini haiku iz rata i također su rasuti unutar knjige.
Interpunkcija! Velika slova, mala slova, točke, dvotočke, trotočke, crtice, rastavnice, zarezi, upitnici, uskličnici – rabljeni su raznoliko, suvislo i nesuvislo, potrebno i nepotrebno – ovisno o načinu pisanja pojedinog autora. Tako i valja! Autori moraju sami doći do svojega pristupa koji tim malim putokazima treba najjednostavnije usmjeriti zbilju da se zbiva, a ne uz pomoć GPS -a odvesti čitatelja preko graba u ponor nerazumijevanja, ili ga zaobilaznicom zamalo dovesti do cilja. Primjerice:
Bura. O kako 5
O kako bura 5
je raščešljala guste 7 perfekt raščešljava guste 6 prezent
krošnje naranče. 5 krošnje naranče. 5
Čestitam gospođi Nedjeljki Lupis na ovom i svim u ovu antologiju izabranim haiku. Tim se primjerom služim samo kako bih ukazao na važnost i vrijednost svakoga znaka i detalja u sitnopjesni, minijaturi, haiku. Tražim sitne zamjerke velikim djelima.
Previše je primjera sličnih potankosti, pa i nekom možda nevažnih ili nevidljivih propusta – a imamo toliko društava, časopisa, zbornika i antologija. Možda su svi prerasli osnovna pravila (primjerice savjete Jamesa W. Hacketta za pisanje haiku koji se u nas nalaze u svim izdanjima Devidéove Japanske haiku poezije te u Haiku br. 5, 1997., str. 11), pa sada namjerno preskaču potok, a imaju most.
Što je to antologija sitnopjesni? Sitnopjesan – tako znameniti haiku teoretičar i praktičar, Tomislav Maretić tepa haiku. Nakon tridesetak godina bavljenja sitnopjesnima, objavio je svoju prvu zbirku, više od 500 haiku – među njima podosta dobrih, izvrsnih, odličnih – čak i antologijskih. Koliko dugo i na koji način se vi, gospođo, vi, gospodine, bavite ovim pjesništvom? Vi, gospodična, a vi, mladiću? Odlično! A već ste u bjelosvjetskom vrhu ove vjerojatno najzahtjevnije, iako naizgled najjednostavnije forme poezije. I sve to zahvaljujući nekim kalendarima, i zbornicima, i časopisima u koje šaljete gotovo sve što zapišete. Super! Supika!
Bashô je napisao tek oko dvije tisuće haiku. R. H. Blyth na jednom mjestu kaže da ih je od toga »stotinjak zaista dobrih« – što je sigurno preoštar sud – piše Vladimir Devidé u svojoj Japanskoj haiku poeziji.
Nekako mi se čini kako bi svatko za sebe trebao razmisliti i odlučiti: Želim li sudjelovati u navedenoj zabavi, tomboli, sportu, lakrdiji i/ili pisati, kad to već činim – dobru, vrijednu, majstorsku poeziju u haiku formi? Ne čini mi se da se pojavljuju novi majstori s velemajstorskim haiku pjesmama poput Roberta Bebeka, Smiljke Bilankov, Nediljka Bobana, Jadranke Brnčić, Ljubomira Dragovića, Dubravka Ivančana, Zlatka Jurasa, Ivana Kovačevića, Jasenke Kovačević, Rujane Matuke, Darka Plažanina, Marinka Španovića, Nade Zidar Bogadi, Dragana Vučetića.
Antologija je ponajprije kakvoća, a ne količina, ni autora ni pjesama. Ona je izbor, a ne prikaz. Urednici, izbornici, antologičari nisu politički komesari, oni biraju ono što vrijedi, a ne trude se ispuniti normu, omasoviti pokret, ukloniti neposlušne i nepodobne. U nas se haiku stvara i uzgaja kao hibridno cvijeće za cvjećarnice, koje traje jedan dan i noć, a ni ne miriše. Trebaju mu posebni uvjeti, toplina, vlaga, voda, vitamini i minerali. A onda ga se izloži, kao ono cvijeće na Cvjetnom trgu, u nekoliko kioska, i proda ga se onima koji vole uzgojene orhideje, a ne poznaju livadno, močvarno, šumsko, divlje, samoniklo bilje, ni korove, ni kukolje koji se sami suše i mirišu godinama. Nije to ni problem vezan uz haiku, nego uopće uz poeziju i antologije. Ipak, želimo li sa sitnopjesnima stupiti pred suce stručne i naobražene, profesionalce i znalce – mogli bismo im pokazati dobru i vjerodostojnu tvar – korov kojega ima, a miri i traje. Ako u Antologiji hrvatskoga haiku pjesništva 1996.-2007. moram uporno tražiti antologijske pjesme od tri stiha koji nisu stihovi, s otprilike po pet-sedam-pet slogova koji nisu slogovi, koje su zadimljene dimom iz zen samostana i koje su patinirane stvarnošću i životom, a jedva ih pronalazim – zaključujem: Uzalud vam trud, svirači!
Bez obzira na sve moje bezobrazluke napisane u ovom tekstu, vjerujem kako će se pojaviti deseci kandidata, majstora i velemajstora sitnopjesni – jer dugogodišnje djelovanje svih izabranih i spominjanih u ovoj knjizi ostavilo je rasuto divlje sjeme samoniklih korova i kukolja, a i perunike rastu same. TOP lista majstorskih kandidata u sljedećem nastavku.
Poslije kiša
polja izlaze iz magle –
magla iz polja.
Milan Žegarac Peharnik
Mokar gavran
na putokazu za Nigdje.
Još jedna jesen. Nediljko Boban
Kratak dogovor:
skitnica i strašilo
trampe šešire. Ivan Kovačević
A tko ti je kriv
češljugaru kad pjevaš
i u krletki? Tomislav Maretić
--------------
--- On Sun, 3/25/12, Dubravko Marijanovic wrote:
From: Dubravko Marijanovic
Subject: osvrt na nepokošeno nebo
Date: Sunday, March 25, 2012, 9:39 AM
-------------------------------------
Poštovana, poštovani -
evo jedno viđenje Antologije u kojoj ste objavili vaše haiku i adresu
elektronske pošte. Tekst je objavljen u Maruliću br. 1/2012.
Pozdrav, Dubravko Marijanović
----------------
--- On Sun, 3/25/12, Djurdja Vukelic-Rozic wrote:
From: Djurdja Vukelic-Rozic
Subject: Fw: osvrt na nepokošeno nebo
Date: Sunday, March 25, 2012, 12:13 PM
-------------
Poštovani g. dr. Marijanoviću,
zahvaljujem na proslijeđenom osvrtu, te informaciju o tome gdje je i kada objavljen.
S poštovanjem,
Đurđa Vukelić-Rožić
------------------
lp, boro
http://budan.blog.hr/
bglavac
irida
edin.kecanovic
