Ošo - Sreća

Sreća je druga strana nesretnosti. Ako želite da budete srećni treba da ostanete nesrećni. Ovaj navod izgleda veoma paradoksalno ali nije. Takav je život. Samo nesrećna osoba može biti srećna. Nesretnost stvara situaciju u kojoj se sreća može osjetiti.

Ako ste više mjeseci bili bolesni tada ćete iznenada osjetiti sreću kada ponovo budete zdravi. A prije bolesti ste bili zdravi mnogo godina ali nijeste bili tako srećni, uopšte nijeste bili srećni; čak nijeste to ni osjetili. Sada ste sretni štoste zdravi. Zašto? Odakle dolazi sreća? Ona dolazi od vaše bolesti. Vaša bolest stvara nesretnosti, to je pozadina. Sada ste ponovo zdravi i to možete osjetiti - a možete osjetiti samo ako se nešto dogodi kao kontrast.

Kada siromah postane bogat, on je srećan, nevjerovatno srećan. Ali vi ne vidite da su bogataši srećni. Oni jesu bogati i zato nema smisla biti sretan; oni to uopšte ne osjećaju. Što ste bogatiji, to ste sve manje sretni. Ako postanete najbogatiji čovjek na svijetu zaboravićete na sreću. To se događa svakodnevno. Sreća je samo dio, tek samo ostrvce u okeanu nesretnosti.

Gospodin Džons se grčio od bola dok je slušao kako njegov sin Junior vježna violinu na gornjem spratu. "Ne mogu više izdržati!" kukao je on gospođi Džons. "Godinu dana učenja i najbolja violina koja se može kupiti, a naš sin svira kao da davi mačku."

"Znam da si nezadovoljan", reče gospođa Džons želeći da podrži svog supruga. "On nikada neće biti virtuoz."

"On nikada neće biti ni ulični svirač! Na njega će bacati smeće."

Narednog dana u isto vrijeme neka čudna tišina se širila. "To je fino", zaključi gospoda Džons. "U ovo vrijeme Junior uvijek vježba."

Osmijeh se ukaza na licu gospodin Džonsa. "Mir - to je predivno."

"Šta si uradio?" upita znatiželjno njegova supruga.

"Veoma jednostavno", odgovori gospodin Džons. "Ako američka vlada može platiti farmerima da ne gaje kukuruz, ja mogu platiti svom sinu da ne svira na violini."

Niko ne svira violinu u vašoj kući, niko ne stvara zvuk kao da davi mačku ali vi i dalje ne osjećate mir. Vi ne kažete: "Mir - to je predivno." Samo zatvorenik zna šta je sloboda. Kada izađe iz zatvora i pogleda drveće, sunce i nebo, kada pogleda ljude i kada shvati da više nema lanaca na nogama, on zna šta je sloboda. Ubrzo će to zaboraviti.

Vi nijeste svjesni svoje slobode - ili jeste? Da li ste ikada uživali u svojoj slobodi? Jeste li ikada plesali od sreće zato što vam nijesu lanci na rukama? Jeste li ikada plesali jer nijeste zatvorenik? Jeste li ikada plesali zato što možete gledati nebo, zato što ne morate viriti kroz ključaonicu? Ne, nikada nijeste osjetili sreću.

Jedan veoma bogat čovjek je poželio da bude srećan. Pokušavao je na svaki način ali nije uspijevao. Išao je kod mnogih svetaca; niko mu nije mogao pomoći. Tada mu nike predloži: "Pođi Mula Nasrudinu. On živi u jednom gradu - jedini je čovjek koji bi mogao biti od neke pomoći."

Čovjek je pošao sa torbom punom dijamanata i pokazao je Muli Masrudinu koji se odmarao ispod jednog drveta na periferiji grada. On mu je rekao: "Ja sam veoma jadan čovjek - želim sreću. Spreman sam da vam dam sve za to, ali ja nikada nijesam okusio sreću - a smrt mi se približava. Možeš li mi pomoći? Kako da budem srećan? Imam sve što mi svijet može dati ali sam i dalje nesretan. Zašto?

Mula pogleda čovjeka i uradi to tako brzo da bogati čovjek nije mogao shvatiti šta se dogodilo. On samo skoči na čovjeka, zgrabi torbu i pobježe.

Naravno, čovjek pojuri za njim plačući i zapomagajući: "Pokraden sam, napadnut sam!"

Mula je poznavao sve ulice u gradu pa je trčao cik-cak, tamo-onamo. A bogataš nikada u svom životu nije trčao, a suze su mu lile niz lice dok je plakao i govorio: "Ja sam potpuno pokraden - to je bilo sve što sam stekao tokom cijelog svog života. Spasite me, ljudi! Pomozite mi!

A i gomila je trčala. I kada su stigli do Mule, on je već bio stigao do mjesta gdje ga je bogataš našao. Bogatašev konj je i dalje bio tamo, Mula je sjedio pod drvetom. Bogataš je plakao, teško je disao. A Mula mu tada vrati torbu.

Bogataš reče: "Hvala Bogu!" I tada se ukazaše suze radosnice i takav mir.

Mula reče: "Vidiš, ja sam te učinio sretnim. Znaš li sada šta je sreća? Ovu torbu si imao godinama i nijesi bio sretan. Trebalo je da ti je neko uzme."

Sreća je dio nesretnosti. Zato sreća ne treba da bude cilj vašeg života jer ako želite sreću treba da ostanete nesretni. Što ste nesretniji, to ćete više trenutaka biti sretniji. Zato cilj nije sreća, cilj je blaženstvo. Nemojte me pitati "Šta je sreća?" zato što to pokazuje da vi tragate za srećom. Ako ste došli ovdje da tražite sreću, došli ste na pogrešno mjesto. Idite Muli Nasrudinu.

Moj trud je da ovdje ostvarim blaženstvo, ne sreću. Sreća je bezvrijedna: ona zavisi o nesrećnosti. Blaženstvo je transcedencija: osoba ide dalje od dvojnosti biti srećan i nesrećan. Osoba promatra oboje - sreća dolazi, osoba to posmatra i ne biva poistovjećena sa time. Ona ne kaže: "Ja sam sretan. Mir - to je predivno."Ona samo promatra i kaže: "Da, bijeli oblak prolazi." A kada dođu trenuci nesretnosti, osoba ne postaje nesretna. Ona kaže: "Crni oblak prolazi - ja sam svjedok, posmatrač."

To je smisao meditacije - samo postani posmatrač. Neuspjesi dolaze, uspjesi dolaze, vi ste nagrađeni, vi ste osuđeni, poštovani ste, uvrijeđeni ste - sve dolazi, sve su to dvojnosti. A vi nastavljate da promatrate. Promatrajte dvojnosti, treća snaga se ukazuje u vama, treća dimenzija se ukazuje u vama. Dvojnost znači dvije dimenzije - jedna dimenzija je sreća, drugo je nesretnost. Promatrajte obije, u vama će se ukazati dubina - treća dimenzija, svjedočenje, sakshi. A ta treća dimenzija donosi blaženstvo. Blaženstvo nema suprotnost u sebi. Ono je smirenje, mirnoća, opuštenost. To je ekstaza bez ikakvog uzbuđenja.

Ja ne mogu definisati šta je sreća jer to zavisi od toga koja vrsta osobe si ti. Ono što je sreća za tebe može biti nesreća za tvog brata. To što je nesreća za tebe može biti sreća za tvog komšiju.

Četiri žene su satima sjedjele pod haubama u salonu za uljepšavanje. Pošto su iscrpili svoja ogovaranja, one su se okrenule ka filozofiji. Prva dama reče: "Sreća je kada moj suprug donese kući svoju čekovnu knjižicu."

Druga dama zaključi: "Sreća je kada se kockate u Los Vegasu i kada dobijete."

Treća dama prokomentarisa: "Sreća je poći na odmor bez mog supruga i djece."

Četvrta dama zaključi: "Sreća je kada jedete bez straha od viška kalorija."

Na sve to, jedan od frizera prošapta drugome: "Sreća je kada ne moraš slušati ovo kokodakajuće društvo."

To zavisi. Tvoja sreća je tvoja naročita pivrženost; to može biti nesreća za nekog drugog. U tome nema istine; to je samo tvoj san. Ti možeš imati bilo koji san. Za nekoga je moć sreća; za nekoga je novac sreća; za nekog drugog novac je bijeda - od od njega bježi, odriče se novca; on bježi od svake moći, odlazi u džunglu. Za nekoga su ljudi sreća; a za nekoga je osama sreća. To zavisi o tebi.

Ja uopšte nijesam zainteresovan za sreću. Zato što u osnovi ona zavisi o svojoj suprotnosti - a sve što zavisi o svojoj suprotnosti čini vas podijeljene. Živjeti podijeljeno znači živjeti u paklu. Ja bih želio da dosegnete do nečega što ne zavisi od svoje suprotnosti - zapravo, do onoga što nema suprotnost. Blaženstvo nema suprotnost. A biti u blaženstvu znači stići domu svom: osoba postaje Buda - smiren, stišan, opušten, miran, a ipak krajnje blaženstven.

(Vječna filozofija)

Izvor:  http://www.osho-yu.me/index.php?option=com_content&view=article&id=101:sreca&catid=29:teme-cat&Itemid=50