O volontiranju i volonterima/kama

Uvod

Volonterizam nudi alternativu podijeli rada i ograničenoj definiciji osobe uobičajenoj u zapadnom industrijaliziranom društvu te omogućava mladim ljudima da rade za zajednicu istovremeno razvijajući svoje vještine i učeći nove, primjenjive i u tržišnom sustavu. Naše iskustvo je da sudjelovanje mladih ljudi u volonterskim projektima ohrabruje njihovo kasnije uključivanje u slične projekte. Uključivanje mladih u lokalne projekte, koji doprinose poboljšanju zajednice, osvještava i osnažuje njihov osjećaj odgovornosti za zajednicu i vrijednosti civilnog društva.

Volontiranje je bilo dio manje više svake civilizacije i društva. Definirano u svojem najširem smislu kao neprofitna, neplaćena i nekarijeristička aktivnost kojom pojedinci/ke doprinose dobrobiti svojih susjeda, zajednice ili cijelog društva, a koja se javlja u raznim oblicima, od tradicionalnih običaja uzajamne samopomoći do organiziranog djelovanja zajednice u kriznim razdobljima i predvođenja napora u svrhu pomoći, rješavanja sukoba i iskorjenjivanja siromaštva. Koncept uključuje lokalne i općenarodne volonterske pothvate, kao i bilateralne i međunarodne programe koji prekoračuju granice. Volonteri su počeli igrati važnu ulogu u blagostanju/dobrobiti i napretku u industrijaliziranim zemljama, zemljama u razvoju i unutar nacionalnih i UN programa za humanitarnu pomoć, tehničku suradnju i promoviranje ljudskih prava, demokracije i mira. Volontiranje je također i osnova mnogih nevladinih organizacija (NVO-a), profesionalnih udruženja, trgovačkih unija, itd. čije djelovanje ovisi o naporima volontera.

Danas je potreba za volontiranjem veća nego ikad do sada, s obzirom na globalne probleme kao što su uništavanje okoliša, zloupotreba droga ili SIDA i vjerojatno će uz fokusiranje međunarodne zajednice na rješavanje tih problema (s posebnim naglaskom na zemlje u razvoju i naročito na iskorjenjivanje siromaštva) i suvremeni razvoj civilnog društva, zauzeti, u suradnji s Vladama i privatnim sektorom, još veću odgovornost u procesima razvoja.

Uloga volontera/ki je važna za mnoge dobrotvorne ustanove u kojima oni/e mogu biti uveli, ali i štedeći novac. Ali volonteri/ke nisu prisutni/e samo da bi predstavljali ke ili potpuno odgovorni za rad organizacije doprinoseći svojom stručnošću jeftinu radnu snagu, već svojim prisustvom uvelike pridonose ostvarivanju postojećih mogućnosti organizacije i kreiranju novih. Kako bi se postiglo najviše, volonter(k)e treba znati usmjeriti, maštovito im odabrati položaj, dati im zadatke koji odgovaraju njihovim sposobnostima te im donose zadovoljstvo i stručno ih voditi pružajući im nadzor i podršku.

Volonteri/ke rade za organizacije i ustanove zbog raznih razloga. Neki/e to rade jer vjeruju u ideju nekog projekta i žele nečime doprinjeti dok drugi/e rade jer žele nešto dobiti iz svega toga. Neki/e će biti tamo jer nemaju ništa pametnije za raditi ili zato jer im je potrebno ljudsko društvo nakon smrti supružnika ili odlaska u mirovinu. Svi oni mogu biti korisni dio tima.

Jedna od ključnih značajki volontera/ki je njihovo uvjerenje da globalno počinje s lokalnim, tj. da ekonomski i društveni napredak ne izrasta od vrha prema dnu već od lokalnog i najširih slojeva prema gore.

Crveni Križ: «Volontiranje nije viđeno kao dodatak, periferni element dodan na jezgru rada agencije, već kao čvrsta točka, vodeći princip na kojem se temelji rad Crvenog Križa.»

Silvija Tomčik, predsjednica Volonterskog Centra Zagreb 1998. i 1999. godine iznjela je svoj osobni doživljaj volonterskog rada: «Nakon rada u ARK-u (Antiratna kampanja) otkrila sam što se sve mijenja kada uđeš u to i prihvatiš to kao način života. Promjene su vrlo duboke i osobne. Raste ti samopouzdanje, otkriješ da možeš nešto napraviti u timu, zajednički, i da to ima efekta. Jer to što radiš- radiš i za neke druge ljude, za zajednicu. Puno naših volontera koji su se vratili s kampova često i nisu znali objasniti što je to što osjećaju, ali su znali da je to super. Važna je činjenica da radiš ono što sam izabereš i da to možeš promijeniti. Tvoj izbor nije za cijeli život. Nitko te ne prisiljava ni na što. I to je nešto što te uči preuzimanju odgovornosti iako nema nikakvog vanjskog autoriteta koji ti naređuje ili zabranjuje. Potpuno različito od sistema na koji smo navikli, u kojem ako ne napraviš zadaću dobiješ jedinicu, ne položiš ispit i padaš godinu ili ne obaviš dobro posao i dobiješ otkaz. Kroz volonterski rad učiš se na drugi način prihvaćanju odgovornosti.»

Motivacija

Ljude na volontiranje potiču različiti osjećaji i potrebe koje su vrlo često slojevite i obuhvaćaju i altruističke oblike motivacije - želju da se pomogne ljudima kojima je pomoć potrebna, da budu korisni zajednici, kao i vlastitie interese- želju za upoznavanjem novih ljudi, učenjem novih vještina ili ugodnim provođenjem slobodnog vremena.

1991. Volonterski Centar u Velikoj Britaniji (sada Nacionalni Centar za volontiranje) proveo je ispitivanje među volonterima/kama o njihovim motivima za sudjelovanje u volonterskom radu. Neki od dobivenih zaključaka su da postoji velika raznolikost motiva za volontiranje od altruističkih do potpuno osobnih razloga. Npr. 4 od 10 volontera/ki naveli su u ispitivanju zadovoljenje vlastitih potreba ili interesa kao primarni motiv za volontiranje, dok je sličan broj ispitanik/ca naveo želju da poboljša stvari i pomogne ljudima. Četvrtina ispitanik/ca rekli/e su da volontiraju zbog društvenih razloga- da bi susreli/e ljude i pronašli/e nove prijatelje, dok je sličan broj odgovorio da im je prvenstvena motivacija da sudjeluju u radu koji pridonosi njihovoj zajednici.

Dva američka psihologa, Clary i Snyder, napravili su listu šest glavnih motivacija volontera:

1. Vrijednosti. Nekim ljudima volontiranje omogućuje da djeluju u skladu s osobnim uvjerenjem o važnosti pomaganja drugima.

2. Razumijevanje. Za druge, volontiranje ima funkciju propitivanja i shvaćanja, gdje kroz volontiranje oni zadovoljavaju želju da razumiju ljude kojima pomažu, organizaciju za koju volontiraju ili same sebe.

3. Karijera. Nekim ljudima volontiranje omogućuje da nauče nove vještine koje im mogu pomoći u pronalaženju zaposlenja ili u razvoju karijere.

4. Društvo. Za neke volontiranje predstavlja uspostavljanje novih društvenih kontakata i susretanje novih i zanimljivih ljudi.
5. Poštovanje. Volontiranje može pomoći osobi da podigne svoje samopoštovanje čineći da se bolje osjeća sama sa sobom.
6. Zaštita. Volontiranje može poslužiti pojedincima/kama da pobjegnu od negativnih osjećaja krivnje ili osamljenosti.

Ali bez obzira na motive važno je naglasiti da ljudi volontiraju iz raznih interesa koji uključuju osobne interese isto toliko koliko i altruizam, što znači da volontiranje omogućava zadovoljenje najrazličitijih potreba.