JUČERAŠNJI POTRES S EPICENTROM NA GORNJEM JELENJU, TREĆE PODRHTAVANJE U ČETIRI DANA | ||||||
| Živimo na rasjedima | ||||||
| Riječko područje se nalazi na većem rasjedu, a preko njega ide i cijeli niz manjih, kaže Ivica Sović, dodavši, niz manjih potresa ne mora biti najava razornog potresa Vedrana SIMIČEVIĆ | ||||||
 Jučer u 5.32 ujutro riječko je područje ponovo zatresao potres umjerenog intenziteta, magnitude 2.5 po Richteru. U samo dva dana to je već drugi potres slične jakosti kojem je epicentar bilo Gornje Jelenje, a ukoliko se baci pogled na stranice slovenske Agencije za okolje, koja u javnost pripušta i još veći broj mjerenja koja su zabilježili instrumenti, vidi se da je uz ova dva i još jedan manji potres zatresao riječko područje još prije četiri dana. Kako su potresi posljednjih godina krivi za neke od najvećih katastrofa koje su pogodile razne dijelove svijeta, uključujući i nama susjednu Italiju, ponovo smo zapitali hrvatske seizmologe da li učestali »mini potresi« imaju ikakvo značenje. Jadranska mikroploča – Riječko područje se nalazi na većem rasjedu koji se proteže od Italije, preko Slovenije, Idrije, Ilirske Bistrice, prolazi pored Rijeke i spušta se dalje prema Velebitu. Preko njega ide i cijeli niz manjih rasjeda i na jednom od takvih su se posljednjih dana dogodili ovi manji potresi o kojima sad pričamo, pojasnio nam je dežurni seizmolog Hrvatske seizmološke službe Ivica Sović, objašnjavajući dodatno da cijelo područje Balkana »leži« na srazu tzv. Jadranske mikroploče i ostatka euroazijske ploče što cijeli ovaj dio Europe čini seizmički aktivnim. U svoj toj silnoj seizmičkoj aktivnosti manifestiranoj u stalnim mini podrhtavanjima tla, od kojih većinu ljudi ni ne osjete, ne postoje znanstveno dokazani parametri koji bi mogli s preciznošću nagovijestiti da se sprema neki veći potres na određenom području. Nema pravila – Postoje neki zagovornici teorije da se na temelju niza manjih potresa može predvidjeti neki veći. No velikim razornim potresima nije uvijek prethodilo više manjih, niti su najčešće razdoblja pojačane seizmičke aktivnosti s više manjih potresa na kraju rezultirala s jednim većim. Tako da tu nema pravila, niti se može išta takvog predvidjeti. Što se riječkog područja tiče, pogotovo poteza od Krka, Crikvenice, preko Hreljina i dalje prema Risnjaku, tamo su ovakva podrhtavanja dosta uobičajena pojava, objašnjava dalje Sović, ustvrdivši da svi potresi do magnitude 4 najčešće ne mogu proizvesti nikakvu štetu na površini. Slično razmišljanje za naš je list već svojedobno pojasnio i dr. sc. Bruno Tomljenović, pročelnik Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo na Geološko-naftno-rudarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, objasnivši da su glavni generator potresa kretanja tektonskih ploča, prilikom kojih se ploče sučeljavaju i imaju interakcije, čime se u jednoj zoni koncentriraju naprezanja. To se događ
Bilo je razorno – 1323. Prema povijesnim zapisima prvi razorniji potres na ovom području dogodio 1323. godine u zoni obale Vinodolskog kanala i Vinodolske doline. Između 1750. godine i 1754. godine Rijeku je pogodila cijela serija potresa s epicentrom u samom gradu. Potresi su se događali gotovo svakodnevno i imali su intenzitet do VII stupnja MCS ljestvice, pa je veći dio stanovništva u par navrata čak i napuštao svoje domove. Navedena serija potresa završila je 1754. godine i od tad počinje pojačana seizmička aktivnost na Kvarneru. Serija potresa zabilježena je i 1870. godine u Klani, pri čemu je najjači potres bio magnitude 5,4 do 5,8 po Richteru, odnosno imao VIII stupanj po MCS ljestvici. Do sada najjači instrumentima zabilježen potres u PGŽ-u, magnitude 5,8 bio je 1916. u zoni Bribir-Grižane, a nešto slabiji – s magnitudom od 4,7 također razorne jačine – zabilježen je 1920. u Senju. Na otoku Krku, između Omišlja i Dobrinja potres magnitude 4,9 dogodio se 1939. , a nakon toga na ovom je područje prvi jači potres magnitude 4,0 zabilježen 2003. u Viškovu. Godinu dana kasnije, potres magnitude 4,5 i intenziteta VI stupnja pogodio je Fužine. | ||||||
|
---------------------------------------- lp, boro
|
bglavac
irida
edin.kecanovic
