Datum objave:
17.03.2011 07:00

Autor: Matko Saltarić

Razorni potres Japan je zatresao na 9 stupnjeva po Richteru, je li moguće da se i hrvatsko tlo zatrese tolikom silinom? Najugroženije je dubrovačko područje koje može pogoditi potres maksimalne procjenjene magnitude od 7,5 stupnja po Richteru, kaže voditelj Seizmološke službe Vlado Kuk. U slučaju da je epicentar u moru zasigurno će nastati i tsunami. Vodeći stručnjak za tsunamije u Hrvatskoj Mirko Orlić kaže kako je u povijesti njegova pojava u Jadranu zabilježena bar desetak puta, a u godini 1672. Italiju zapljusnuo jedan desetometarski

U širem dubrovačkom primorju maksimalna magnituda potresa procijenjena je na 7,5 po richteru dok je za sjeverozapadni dio Hrvatske ta vrijednost do 6,5 prema Richteru, kaže Vlado Kuk voditelj Seizmološke službe RH, te dodaje kako je šira okolica Dubrovnika, najugroženija seizmički u Hrvatskoj, te su na tom području mogući najjači i ujedno najučestaliji potresi.

Južna dalmacija je seizmički najugroženija, treba također spomenuti dio oko Imotskog koje je zadnje vrijeme podosta seizmički aktivno, potom slijedi šire zagrebačko područje koje se nadovezuje na Rijeku, pa dalje prema Sloveniji, ističe Kuk. Potres s epicentrom u Crnoj gori koji je 1979. godine pogodio dubrovačko područje bio je 7 stupnjeva po richteru i izazvao je velike štete, a taj je bio za pola stupnja manji od procjenjene maksimalne magnitude. Koliko smo mi uopće spremni podnijeti jedan takav potres?

Ako se govori sa stajališta seizmološke službe, zadnjih su se godina nedovoljno primjenjivale i poštivale neke zakonske norme, pri tom isključivo misleći na seizmološka ispitivanja koja su bila potrebna, ističe Kuk, te dodaje kako ispitivanja nisu rađene za sve objekte koji su se u Hrvatskoj gradili . Što se tiče građe, samog graditeljstva u taj dio je ne bih ulazio , no zakonske norme su propisane , a evo trenutno se i mijenjaju te uskalđuju sa zakonima u EU, pa se nadamo da će u budućnosti biti bolje. Najvažnija stvar koja je vezana uz potrese je voditi računa o graditeljstvu, dakle graditi tako da zgrade i sve drugo što se gradi izdrže moguće potrese i naravno ukoliko je moguće ojačati sve postojeće objekte , učvrstit ih da bi oni bolje mogli odolit silama pri budućim potresima, ističe Kuk. 

Ne može se govoriti o vremenskim intervalima u kojima se potresi događaju , možemo govoriti o statistici koja je jače ili slabije izražena. Potresi nemaju pravilnosti i na svu sreću kod nas se jaki potresi dešavaju rijetko, kaže Vlado Kuk te dodaje, evo možemo reći da se svakih nekoliko desetaka godina kod nas dešava potres koji izaziva oštećenja, dakle jači potres, a svaki dan nam se dešavaju slabiji potresi koje na svu sreću bilježe tek instrumenti, no ne prođe skoro ni tjedan skoro a da se ne dogodi neki potres koji lagano ili jače osjete i ljudi.

Tsunami na Jadranu?

Ne postoji matematički izrazi, niti vremenske dosljednosti da bi se moglo reći o nekoj periodičnosti u kojoj se potresi događaju, no kad se dogodi i ako mu je epicentar u moru doći će i do Tsunamija. Tsunami koji je poharao Japan imao je brzinu od 350 kilometara na sat, pa je od epicentra udaljenog 130 km, do obale stigao za dvadesetak minuta, je li ovakav razoran tsunami moguć i na Jadranu ?

Valovi koji nastaju u Jadranu su ipak manji nego oni u Pacifiku, prvi razlog je da su magnitude potresa s kojima se ovdje suočavamo manje nego tamo, to znači da u ovakvim magnitudama kao što su 9 nastaju puno veći valovi nego u Jadranu gdje procjenjujemo da su maksimalne magnitude oko 7, ističe prof. dr. Mirko Orlić oceanolog i vodeći hrvatski stručnjak za tsunamije s Geofizičkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

U svom početku, tsunami je na otvorenom moru visok tek jedan metar, pa ga primjerice brod koji plovi gotovo i ne osjeti. No svoju razornu snagu dobiva postepeno, približavajući se k obali.

Desetmetarski tsunami u 17. st.

Povijest bilježi bar desetak jadranskih Tsunamija ističe Orlić te dodaje, najveći koji se dogodio bio je 1672 godine na talijanskoj strani kad je visina čak bila 10-tak metara , onda dosta je velik tsunami zabilježen 1667. godine kod dubrovačkog potresa, procjenjuje se da je visina bila pet do šest metara.

Val na otvorenom moru dakle ima malu amplitudu oko jednog metra, valna duljina mu je oko 100 km, međutim kad se približi obali on ulazi u područje malih dubina zbog toga mu brzina opada, smanjuje mu se valna duljina, a visina raste i to je način da od vala koji je bio relativno mali na otvorenom moru i potpuno bezopasan, nastane val od nekih 10 metara kakav se dogodio i u Japanu, ističe Orlić.  Ipak jadranski tsunami ne bi trebao biti razoran poput pacifičkog jednostano zbog maksimalne magnitude potresa.

'Ja bih rekao kad je riječ o Jadranu početne amplitude su manje to je dobra vijest, još jedna dobra vijest je da je naša obala relativno strma, znači taj proces koji tipično znači da valovi jako narastu je puno manje izražen na našoj strani nego recimo na talijanskoj koja je blaže položena, a loša vijest je da je cijeli bazen mali, to znači da se unutar par sati val proširi po cijelom bazenu, postoji velika šansa da će bit blizu nekoj obali i da je vrijeme za reakciju relativno malo', istaknuo je Orlić.

U takvim uvjetima naravno najvažnija je edukacija, ljudi moraju znati da postoji takva opasnost , moraju znati kako se ponašati i moraju moći pravilno reagirati u slučaju krize, zaključio je Orlić.

http://www.tportal.hr/

  ------------

lp, boro

http://budan.blog.hr/