MARABUT

Et: izvedenica iz arapskog mur&bit&n, „čovjek koji živi u utvrđenom samostanu pripremajući se za sveti rat" u evropske jezike stigla preko portugalskog (1615. g).

Riječ „marabut" odnosi se na „istodobno živućeg i na sahranjenog sveca, na spomenik što mu štiti grob, na svečeve sljedbenike, na više ili manje svete predmete, drveće i životinje, 244 zapravo, na sve vrste svetoga." (Dermenghem)

^— Marabut je naziv za muslimane iz Sjeverne ili Crne Afrike, gotovo uvijek pripadnike nekog bratstva, nosioce baraka („spiritualni utjecaj"). Takva je osoba, čini se, sveta, a ima ulogu iscjelitelja-liječnika, gataoca i ponekad voditelja kuran-ske škole.

B. E. Dermenghem, Le culte des sainis dans l'Islam tnaghribin (1954), izd. Gallimard, bibl. Tel, 66, 1982, 351 str; E. U, sv. 10, str. 47(M72.

MARAE

Polinezijska riječ.

Maorsko svetište u razdoblju od XV. do XIX. st. javne ili domaće namjene. Sastoji se od opločenog poda od uglačanog kamena, uvriježen je naročito na otocima Tahiti, Raitea i u Francuskoj Polineziji, služi za zazivanje predaka i bogova, za vjerske skupove i ceremonije.

Što je u tome ezoterično? Sve što se tiče marae je tabu, ime božanstva drži se u tajnosti, svećenici koriste arhaični jezik, u rovu iskopanom oko marae skrivaju se predmeti smatrani magičnima (drevni kultni predmeti, odrezana kosa, pupčane vrpce, okrajci nokata). Tu se održavaju svećenički skupovi, s tog se mjesta prenose mitovi i povijest roda, obred gradnje pokorava se simboličkim i astrološkim propisima itd.

„Marae su ukras zemlje. To su dvorci posvećeni bogovima." (napjev marae).

B. Mile Teuira Henrv (zapravo J. M. Orsmond, 11854. g), Tahiti aux temps anciens (1923), Musee de l'Homme. 1968, 671 str.

MARTINIZAM

„Zajednički naziv 'Martinizam' (...) označava nekoliko posve različitih stvari." (R. Gućnon, Studije o Masonstvu i Kompanjonaži, sv. II, str. 80).

Teurgija i Red Odabranika (1760. g) Martinesa de Pas-quallya (1727. do 1779. g). pisca Rasprave o obnovi bića (Trai-te de la reintigration des Etres, 1771, I. izd. 1899; izd. R. Du-mas, 1974, 578 str): martinezizam, zamro 1780. g.

Više mistična nego ezoterična misao L. Cl. de Saint-Mar-tina, „Nepoznatog Filozofa" (1743. do 1804. g), svojedobnog tajnika Martinčsa de Pasquallya (cf. naročito O zabludama i istini, 1775; OEuvres majeures, sv. I, izd. G. Olms, 1975): SANMARTINIZAM.

Red Vitezova Dobrotvora Svetoga Grada (1778. g) kojemu je konačni oblik dao J. B. Willermoz pod nazivom Unutrašnji Red Ispravljenog Škotskog Obreda (masonskog), Cf. R. le Forestier, La Franc-Maconnerie oecultiste et l'Ordre des Elus Coens, 1928, izd. Dobron.

martinistićki red što ga je osnovao Papus 1887. g. (prikaz u L'Initiation, 1888. ss) i njegove imitacije (npr. Ispravljeni Martinistićki Red J. Bouchera, 1948. g) podvodimo pod zajednički naziv Neomartinizma.　

Točke zajedničke svim spomenutim „Martinizmima" su: ezoteričnost, kršćanstvo i srodnost s Masonstvom.

B. R. Amadou, Louis-Claude de Saint-Martin et le Martinisme, 1946; (tekst) L. < I de Saint-Martin, Mtuimes et pensćes (izbor R. Amadoua), izd. A. Silvaire, 1977.

MASKA, RELIGIJSKA MASKA

„Maska": riječ talijanskog porijekla. Predlatinski korijen mask = crn. „Striga, sablast, najčešće u vezi s očitovanjem diabolične prirode-" (B. Valade).

Predmet što se stavlja na lice, vješa na određena mjesta ili se nosi i njime prijeti, često prikazuje zbiljsko ili simbolično ljudsko ili životinjsko lice, ima inicijacijsku, religijsku ili magijsku namjenu, prenosi se tradicijom.

Vrste:

a) inicijacijske maske (gavrana i lava u Mitraizmu);

b) maske bratstva (v. društvo maski),

c) totemske maske (u narodu Zuni),

d) zavjetne (u Sparti, za Artemidu Ortiju),

e) kazališne i svečane maske (u Tibetu),

f) pogrebne maske (u E-giptu).

 

Namjena;

a) utjelovljenje boga, pretka, posvetitelja, zaštit-ničkog duha, totema...,

b) prikaz nadnaravnog bića ili sile,

c) privlačenje i sažimanje okultnih sila,

d) zastrašivanje sa svetim ciljem.

B.J.L Bedouin, Les masques, P. U. F, Q. S. J?, 1961; E. U, sv. 10, str. 588-593.

MASON, SLOBODNI ZIDAR (Framason)

„Riječ Mason je misterij" (R. Kirk, 1691. g). Riječ se pojavljuje prvi puta 1351. g. u obliku freestone-mason, 1376. g. u obliku free-mason, a 1737. g. u obliku franc-macon.

1) (izvorno značenje) Slobodni zidar je graditelj koji gradi veliko djelo nevezan feudalnom tlakom, gradskim cehovima, crkvenim propisima. Prema drugačijoj hipotezi, free-mason se razlikuje od rough-masona u smislu kako se strukovnjak razlikuje od običnog radnika: prvi radi s finim kamenom, a drugi teše sirovi kamen, prvi se oslanja na geometrijska znanja, a drugi primjenjuje rutinske tehnike, prvi se služi trokutom i šestarom, a drugi manje simboličnim i grubljim alatima, prvi se bavi ukrasnim kamenom, a drugi građevnim kamenom. Slobodni zidari udruživali su se u lože zbog simboličnih radova vezanih s njihovim zanatom. (Prvi pisani dokument potječe iz 1283. godine).

2) (uobičajeno značenje) Mason je član Masonskog reda,
radnog (zidari, kamenoresci, gipsari. žbukači, građevinci, ar
hitekti, konstruktori) ili spekulativnog (članovi takvog reda ne yn
bave se graditeljskim zanatom).

Sin: „brat".

3) (novije značenje) Mason je čin. Npr. po Starom Obredu
Primanja (1739. g) čin šesti, Vrlo Izvrsni Zidar (Jouaust, Povi
jest Velikog Istoka Francuske, 1865, str. 42-43).

B. S. Mutin. Les Francs-Mafons, izd. Seuil, bibl. Microcosme, 1960, 193 str (zablude); D. Ligou, Diclionnaire universel de la franc-maqonnerie, izd. Navarre, 1974, u dva sv. (vrlo neujednačen).

MASONSTVO, SLOBODNO ZIDARSTVO (Framasonstvo)

I. Tajno društvo: Slobodni Zidari.

Red koji se ponekad smatra inicijacijskom organizacijom, a ponekad „navlastito filantropskom, filozofskom i naprednom ustanovom" (tako se deklarira red Velikog Istoka Francuske). Konstante Slobodnog Zidarstva su: legenda o jeruzalemskom Hramu (Prva knjiga kraljeva, 5-10), simbolika graditeljskog alata (naročito trokut i šestar), obred triju stupnjeva (Pripravnik, Kalfa, Majstor (najkasnije od 1711. g)), tajna, znakovi.

Razvojne etape:

a) legendarno S.-.Z.-.: Salomon i gradnja Hrama, kolegiji Nume Pompilija, Pitagora i njegov simbolizam;

b) radno S.-.Z.-. (zanatsko) (prvi pisani dokument potječe iz 1283. g): gradnja katedrala (1050. e. do 1350. g) i dvoraca:

c) S.-.Z.-. primanja (od 1600. g. u Škotskoj): u lože se primaju i nezidari („zidari-plemići");

d) spekulativno S.-.Z.-. (24. lipnja 1717. g): Andersonovi Statuti 1723. g, biblizam; d) S.-.Z.-. visokih činova (Ramsavcva Rasprava 1737. g. (?)): pojavljivanje velikog broja činova (1801. g. ima ih 33), složeni simboli;

f) posvjetovljenje (od 1865. g): uključivanje u politiku, odbijanje Velikog Graditelja Svemira za prijem u red Velikog Istoka Francuske 1877. godine.

Najznačajniji Masoni-ezoteristi su:

a) Martines de Pasqually 247 i red Izabranih Vitezova Zidara Graditelja Svemira (1761. g)

b) K. von Hund i Stroga Bratovština Hrama (1756. g);

c) J. B. V/illermoz i Sustav Vitezova Dobrotvora Svetog Grada (1778. g);

d) Joseph de Maistre, Sjećanje na vojvodu od Brunswicka, 1782, pon. izd. 1926;

e) Z. Werner, Kći Doline, na njem, 18U3-1804; 0 O. Wirth, okultist i simbolist, umro 1941. g; g) R. Gućnon, Studije o kompanjonaži i slobodnom zidarstvu,

　

　

posthumno, 1965; h) R. Amadou (npr. Travaux de Villard de
Honnecourt, sv. XI, 1974, Neuillv).
m v. Inicijacijski stupanj, Kalfa, kršćanski ezoterizam, Maj-

stor, Martinizam, tajno društvo.

B. P. Naudon, La Franc-Magonnerie (1963), P. U. F, Q. S. J?, br. 1061; J. Palou, La Franc-Magonnerie (1964), P. B. Payot, br. 65. 349 str; L. Guinet, Zacharias Werner etl'ćsotćrisme maconnique, izd. Mouton, 1962; (ikonografija) E. J. Lindner, L'art roval Mustri, trojezično izd. Graz, Austrija, 1976, 284 str.

II. Sustav: Masonstvo.

„Masonstvom" se naziva redoslijed činova ili temeljno o-predjeljenie u sustavu masonskog simbolizma. Masoni sami razlikuju: Plavo masonstvo (M. triju prvobitnih stupnjeva: Pripravnik, Kalfa, Majstor), Crveno masonstvo. Crno masonstvo (činovi od 19. do 30. u Starom Škotskom Obredu Primanja), Bijelo masonstvo (činovi 31, 32, 33); Templarsko masonstvo. Rozikrucijansko masonstvo, Hermetično masonstvo, E-gipatsko masonstvo...