 Val nezaposlenosti i pada prihoda koji već godinama hara Europom, sa sobom nosi porast depresije i drugih mentalnih bolesti, alkoholizma pa i krajnjeg očaja koji ljude tjera na samoubojstvo. Pomnim je istraživanjem u posljednjih pet godina u zemljama Europske unije zabilježeno drastično povećanje broja samoubojstava, najviše u Grčkoj i Irskoj, gdje je val nezaposlenosti i smanjenja prihoda bio najizraženiji. Stopa samoubojstava u Grčkoj povećana je za 17 posto, u Irskoj za 13 posto. Slično je stanje i u ostalim članicama EU-a; nove su se članice, poput Litve i Mađarske, koje su se još 2008. godine mogle pohvaliti stopom samoubojstava manjom od jedan posto, već 2009. godine pridružile starim članicama sa stopom od gotovo sedam posto.
Stopa samoubojstava danas raste u čitavoj EU, a više je slučajeva u kojima su samoubojice javno dali do znanja da ih je na taj čin natjerala materijalna propast izazvana krizom. U Hrvatskoj takav slučaj još nije zabilježen, a nema ni podataka koji bi ukazivali na porast broja samoubojstava iniciranih ekonomskim uzrocima. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je sve više onih koji zbog neizvjesnosti za svoje radno mjesto, plaću i osnovnu egzistenciju padaju u depresiju, sve češće posežu za alkoholom i dolaze do ruba s kojeg je lakše skočiti u smrt.
Ekonomska kriza dovela je do toga da mnogi ljudi u stanju depresije i materijalne nesigurnosti sve više piju, upozorava Danijel Buljan, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Sestara milosrdnica.
– Podataka o tome koliko je kriza u Hrvatskoj povećala stopu depresije, ovisnosti ili samoubojstava nemamo. Ipak, evidentno je da stanja anksioznosti i depresije, što onda vodi u alkoholizam i druge ovisnosti, mogu biti uzrokovana različitim kriznim ili stresnim situacijama. Ako takav distres traje duže vremena, neminovno izaziva strah, nesigurnost, anksioznost, uplašenost, zabrinutost i egzistencijalnu nesigurnost. Takvim osjećajima osobito doprinosi nesređena društveno-politička situacija u nacionalnoj zajednici, jer se tada u pravilu u općoj populaciji javlja veći broj nezadovoljnih, uplašenih, depresivnih, onih koji razmišljaju o samoubojstvu ili ih prilike u državi potaknu na takav čin – objašnjava Buljan.
Suicidalne namjere
Očekivano je, veli, da osobe koje su u strahu, neizvjesnosti, brigama, svoje osjećaje »potapaju« u sredstvima ovisnosti, među kojima je alkohol najdostupniji.
– Umjesto da potraže liječničku pomoć, ljudi se u nevolji okreću alkoholu. Iako ga piju da bi smanjili strahove, alkohol samo povećava nesigurnost i nezadovoljstvo – veli Buljan. Problemi se ne rješavaju, nego gomilaju, a suicidalne namjere, ako su ikad postojale, povećavaju se pod utjecajem alkohola. Alkohol može potaknuti suicidalna razmišljanja, a obzirom da slabi kontrolu nad vlastitim ponašanjem, pod njegovim je utjecajem i lakše počiniti suicid, upozorava ovaj psihijatar.
(NE)POZNATA VEZA RECESIJE I DEPRESIJE
Studije koje istražuju vezu recesije i depresije, odnosno stope samoubojstava, nisu posve jednoznačne. Dok neke studije uočavaju sigurnu vezu krize i porasta stope samoubojstava, druge govore suprotno – da se u vrijeme rasta nezaposlenosti ljudi zapravo manje ubijaju.
Slično se dogodilo i u istraživanjima u Hrvatskoj, koja su se bavila stopom samoubojstava u vrijeme nakon Domovinskog rata.
– Govorilo se da ratne traume, posttraumatski stresni poremećaj kod naših ratnika i ratnih stradalnika pridonosi većem broju samoubojstava. Međutim, pokazalo se suprotno – u ratnom i i poslijeratnom razdoblju ta je stopa bila niža nego dok je vladao mir – navodi psihijatar Danijel Buljan.
MENTALNE BOLESTI U PORASTU
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, depresija i druge mentalne bolesti u Hrvatskoj su u konstantnom porastu. U 2010. godini duševni su poremećaji registrirani kao uzrok ukupno 1.001 smrtnog slučaja, godinu ranije takvih je smrti bilo 835, u 2008. godini 772, a u 2006. godini svega 653. Otprilike svaka treća smrt iz te skupine, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), uzrokovana je alkoholom. |
Je li kriza i u nas povećala stopu samoubojstava, Buljan nije posve siguran. Teško je, kaže, čin u kojem si netko oduzme život pripisati samo tom razlogu.
– Samoubojstvo je ozbiljan čin, usko vezan uz genetiku, biološke probleme, a na osobe koje to nose u sebi svakako utječe i psihološka situacija, ali i socijalna i politička situacija u kojoj se nalaze. Ipak, ako osoba to sama ne istakne, teško je biti siguran u uzročno-posljedičnu vezu samoubojstva i navedenih okolnosti – kaže Buljan. Bitna je u cijeloj situaciji i obitelj, odnosno njena funkcionalnost. Obitelj pruža utočište, tu pronalazimo mir, sigurnost, a ako obitelj ne funkcionira, te je tu i problem alkohola, rizik od samoubojstva se povećava. I funkcionalnost obitelji, međutim, ovisi o dobroj uređenosti šire zajednice, pa i države, zaključuje Buljan.
Golemi stres
Činjenica je da gospodarska kriza, ako ugrozi životni standard i dovede u pitanje sigurnu egzistenciju, kod čovjeka stvara golemi stres. Neke socijalne teorije govore da je ekonomska situacija, među ostalim i gubitak radnog mjesta, što znači i stalnih prihoda, jedan od visokopozicioniranih uzroka stresa. Grčku je potreslo samoubojstvo 78-godišnjeg umirovljenika, koji je javnosti dao do znanja da se na taj čin odlučio jer mu je država srezala mirovinu na minimum i tako oduzela pravo na dostojan život. U Italiji ljudi već tjednima pokušavaju oduzeti sebi život zbog galopirajuće krize. Jedan od njih, 59-godišnji vlasnik građevinske tvrtke iz Rima, ostavio je iza sebe poruku u kojoj se ispričao članovima obitelji i objasnio da mu je posao propao. U smrt je skočila 78-godišnja Sicilijanka, nakon što joj je smanjena mirovina. Talijanski mediji javili su o više slučajeva samoubojstava i pokušaja samoubojstava zbog financijskih problema.
– Stres je odgovor organizma na okolnosti u kojima se nalazi. Socijalno-ekonomske prilike jedan su od značajnih stresogenih faktora ili tzv. stresora – potvrđuje Dragica Kozarić-Kovačić, pročelnica Odjela za psihijatriju KB Dubrava. Stresori mogu biti fizičke, psihičke, socijalne i ekonomske naravi, pa su među njima i niski standard, recesija, (ne)isplata plaća, smanjena produktivnost, politička kriza... Iako su upravo ovi razlozi visoko na ljestvici uzroka stresa, ipak su daleko ispred njih životni događaji, na prvom mjestu gubitak djeteta ili partnera, pa čak i stupanje u brak, veli Kozarić-Kovačić.
Depresija je bolest modernog doba, a utvrđeno je da joj je stres ključni uzrok. »Da nije stresora, ni depresije ne bi bilo«, kaže zagrebačka psihijatrica, koja smatra znakovitim to što se alkohol, koji je česti pratitelj depresije, posljednjih godina sve učestalije konzumira. Alkoholizam je došao na prvo mjesto po broju prijema na psihijatrijske odjele, no predstojnica tog odjela u KB Dubrava ne smatra da za to možemo okriviti jedino krizu. Izostali su, kaže, i neki drugi mehanizmi prevencije, promijenila se organizacija psihijatrijske službe, i sve je to dovelo do porasta broja hospitaliziranih zbog alkohola.
– Alkohol je često vezan uz neke druge poremećaje, kao što je depresija i neka druga stanja. To je razumljivo, jer je alkohol s farmakološkog aspekta antidepresiv i anksiolitik, ali je činjenica da on u konačnici vodi u ovisnost – zaključuje Kozarić-Kovačić.
------------
lp, boro
http://www.novilist.hr/
http://budan.blog.hr/ |
bglavac
irida
edin.kecanovic
