1.     POSLJEDICE PO ZDRAVLJE KOD NEDOSTATKA UV ZRAKA

 

 *Unutarnje osvjetljenje i melanomi

Za maligni melanom se često alarmantno, ali pogrešno okrivljuje izlaganje suncu. Maligni melanom (vrsta raka kože) je fatalan ako se ne izliječi na vrijeme. Studija američke mornarice pronašla je najviše melanoma kod ljudi koji cijelo vrijeme rade u zatvorenom prostoru. Najmanje je slučajeva zabilježeno kod onih koji rade povremeno i u zatvorenom i u otvorenom prostoru. Također, većina melanoma se pojavljuje na dijelovima tijela koji se rijetko izlažu sunčevoj svijetlosti. Zaključak: preveliko ili premalo izlaganje UV svijetlu je štetno, dok je umjereno izlaganje zdravo.

*Zaštitne kreme i melanomi

  Zaštitne kreme blokiraju samo UVA i UVB zrake, koje nam u malim količinama trebaju, a ne i potencijalno opasne, baktericidne UVC zrake. Niti jedna komercijalna zaštitna krema nije dokazano sigurna. Njihove kemikalije prodiru kroz kožu u krv povećavajući količinu toksina koje tijelo treba neutralizirati. Komercijalne zaštitne kreme povećavaju rizik od melanoma izazivajući mutacije kad stanični kromozomi reagiraju sa kemikalijama i svjetlom. Sve zaštitne kreme skraćuju potrebno vrijeme za stvaranje D3 vitamina uz pomoć UVB zraka povećavajući tako rizik od osteoporoze.

 Štoviše, doktorica znanosti Lita Lee zaključuje:  “Postoji sve više dokaza koji ukazuju da mnoge zaštitne kreme sadrže karcinogene i da je porast raka kože paralelan porastu upotrebe zaštitnih krema. Jedina krema koju mogu preporučiti je kokosovo ulje, iako, vjerujte mi, ne možete premazati kožu tim uljem i ostati se peći na suncu cijeli dan. Dodavanjem malo joda u kokosovo ulje u prvom tjednu ljeta dobije se dodatna zaštita, svejedno, nemojte koristiti jod dulje od tjedna jer bi kontinuirana upotreba inhibirala vašu štitnu žlijezdu. Po mom mišljenju, jedina druga sigurna (nekancerogena) zaštitna krema bila bi ona koja sadrži titanijev dioksid.“  

*Fluorescentno osvjetljenje i melanomi

  Studija objavljena u prestižnom medicinskom časopisu “Lancet“ i jedna ruska studija, pronašle su da će fluorescentno svjetlo prije da izazove melanom nego sunčeva svjetlost, proporcionalno vremenu izloženosti. U studiji „Lanceta“, prema uzorku od gotovo 900 žena, one koje rade u zatvorenom prostoru pod fluorescentnim svjetlom imaju 2,1 puta veći rizik od melanoma. Među ženama izloženima 20 godina ili više, relativan rizik je bio 2,6 puta. Relativan rizik je bio niži kod onih žena koje su za života bile najviše izložene suncu (igranje vani u djetinjstvu, sunčanje u odrasloj dobi). U manjoj grupi muškaraca, relativan rizik kod fluorescentnog svjetla sa 10 ili više godina izloženosti bio je 4,4,  a za one koji su se zadnji put sunčali još kao djeca, taj rizik je iznosio 7,3 puta.

Tako vidimo da dulje izlaganje sunčevom spektru, uključujući i tragove UV zraka, djelomice imunizira i muškarce i žene od kasnijeg razvitka melanoma. Ta su se izlaganja zbivala u periodu od 1960. do 1970., prije navodnog smanjenja zaštitnog ozonskog sloja nad nama. Ali, ranije smo već vidjeli da nema povećanja prodora UV zraka kroz atmosferu.

 Sve to potpuno ruši tvrdnje da izlaganje suncu izaziva maligne melanome.

 Prošlo je 19 godina od objave pažljivo ispitanog članka u Lancetu, a nitko nije osporio njegove nalaze, ali ih mnogi zanemaruju. Mnogo bi se više novca zaradilo da članak i informacije u njemu naprosto nestanu.

Zašto fluorescentna svjetlost uzrokuje melanom? “Emisija te svjetlosti proteže se do potencijalno kancerogenog raspona.“

 Dr Ott je utvrdio da katode locirane na krajevima svijetlećih cijevi emitiraju X zrake i ostalo elektromagnetsko zagađenje. Biljke koje žive ispod sredine dugih fluorescentnih cijevi rastu normalno, ali ako ih se premjesti prema krajevima cijevi, njihov će rast biti abnormalan i zakržljao. Laboratorijske životinje, smještene u kavezu blizu kraja takvih cijevi postajale bi agresivne i imale bi sklonost ka kanibalizmu.

 Dr Ott je također pronašao da svjetlost fluorescentnih cijevi, kao i ona s TV ekrana i kompjuterskih terminala izaziva grupiranje eritrocita nakon dužeg izlaganja. To smanjuje pažnju, izaziva osjećaj umora i povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Ali, kad se krajevi svjetlosnih cijevi zaštite olovom, i kad se dodaju tragovi UV tom svjetlu, i biljke i životinje pod njima rastu i funkcioniraju normalno. Zato je omotavanje krajeva fluorescentnih cijevi olovnim trakama jednako važno kao i svjetlost širokog spektra.

 Melanom također može nastati kao rezultat pretjeranog izlaganja u solarijima (UV lampe). Njihove zrake, kao i one kod jakog halogenog svjetla, uključuju neke od opasnih UVC zraka. Ako se korisnici UV lampi još i loše hrane, njihov rizik od melanoma se povećava. Halogenke predstavljaju i veliku opasnost za izazivanje požara ukoliko se prevrnu ili zapaljiv materijal dotakne ekstremno vruću žarulju.

*Kloriranje i melanomi

  Pijenje klorirane vode kao i kupanje u njoj, također može izazvati maligni melanom. Sredstvo koje se koristi za kloriranje bazena za plivanje, natrijev hipoklorid, je mutageno (prema Ames testu i ostalim testovima za mutagenost). Crvenokosi i plavokosi ljudi su neproporcionalno skloni melanomu, njihova koža sadrži relativno više feomelanina (pheomelanin) u usporedbi sa tamnoputim ljudima.

 Franz H. Rampen i suradnici u Nizozemskoj tvrde da su zagađenje rijeka i oceana u svijetu kao i kloriranje bazena doveli do porasta melanoma.

 Drugi veliki čimbenik u porastu objavljenih slučajeva melanoma jest i neprestano liječničko smanjivanje standarada o tome što sve sačinjava melanom.

*Sintetički hormoni i melanomi

   Što je s oralnim kontraceptivima i hormonskom nadomjesnom terapijom (HNT)? Melanomi su naglo porasli među ženama u Americi, Australiji i Europi, u državama gdje se pilula najviše koristi. U studiji iz Walnut Creek-a (Kalifornija), sve žene sa razvijenim melanomom prije svoje četrdesete godine koristile su kontraceptivne pilule. Do 1981.g. globalni porast rizika od melanoma za korisnice pilule je bio statistički značajniji za tri puta. Pilula također pogoduje razvitku srčanog udara, djelomično smanjujući tjelesne rezerve vitamina B6.

Nadalje, kao i stanice raka dojke, i ovi tumori imaju receptore za estrogen, pa su žene na HNT sklonije razvitku melanoma od onih koje ne koriste tu terapiju. Nedavna studija sa 52 705 žena na HNT pronašla je da se rizik od raka dojke povećava za 2,3% za svaku od 11 godina koliko je prosjek uzimanja HNT. Dobra je vijest da se efekt smanjuje sa prestankom terapije i nestaje nakon pet godina. Autori komentiraju: „Ovi bi se nalazi trebali uzeti u razmatranje kad se razmišlja o koristi i rizicima vezanim za upotrebu HNT“. Neki osporavaju pretpostavku da HNT donosi korist.

nastavlja se...